Kršćanski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kršćanski ForumLogin

PREŠLI SMO NA https://krscanski.chat/


Nedjelja - svetkovanje

power_settings_newLogin to reply
+23
Medeni
crusader
misliti
Mika
pavao
Caesar
laodikejac
Domenika
dragan
Filozofska misao
Grace
jakob
kainos
Giovi
Rahela
UČENIK10
ziger
10
simply
No Nick
dominik
Ruta
Aladin
27 posters

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Ruta je napisao/la:
Uvenice 10 po tebu u nebu ce biti samo adventisti i fariseji No



to Bog zna, a to ja ne mislim...

ali nitko ne moze izbrisati jednu zapovjed i slijediti 9 ili ti mislis da je to ok?

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Ruta je napisao/la:
Jedan od naboljih izvora informacija je Justin koji je oko 155,god pisao s namjerom da nekrscanima objasni krscanski nacin djelovanja.Tako da mozemo da nadjemo: o krstenju,nedeljnom bogosluzenju,propovjedima,Gospodnjoj veceri,disciplini u crkvi,odnos prema siromasima itd.


pa u bibliji pise kada su se okupljali apostoli, na 7. dan a ne na prvi, jer je 7. dan subota a prvi dan je danasnja nedjelja, ali u bibliji ne postoji ta rijec nedjelja...

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Najvažnije od svega je ljubav vjera i nada koje u sebi sadrže Isusovo ispunjenje zakona, zato usmjerimo se na nadu da nebismo važniju stvar potisnuli pred nevažnijom odvajanjem zakona i evanđelja:
<tr><tr><tr><tr><tr><tr>
Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, isključeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obećanja, nade nemajući i bez Boga na svijetu.A sad u Kristu Isusu, vi koji ste nekad bili daleko, blizu postadoste krvlju Kristovom.Jer je on mir naš, koji oboje sastavi u jedno, i poruši zid, koji nas je rastavljao,Tijelom svojim poništi protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega načini u sebi jednoga novog čovjeka, čineći mir,I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu križem, ubivši neprijateljstvo na njemu,On je došao i propovijedao je mir vama, koji ste bili daleko, i mir onima, koji su bili blizu;
Jer po njemu imamo oba pristup k Ocu u jednom Duhu.

Kako bi nam bilo kad bi imali Zakon a ne vjeru i nadu i ljubav - zamislite, bez nade i bez ljubavi i bez vjere i bez Boga u svijetu?Gdje bismo bili sa zakonom da nije bilo križa i pobjede nad smrću Kristovom smrću kojom nam je dao vjeru koja pobjeđuje svijet..

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Gospod je dao zapovesti da se po njima živi, a nikako da o njima MI raspravljamo da li treba da ih držimo ili ne! Ako neko misli da jednu zapovest može da negira suprotstavlja se samom Tvorcu, One su tu da pokažu koliko mi kao hrišćani volimo Boga, jer tamo stoji "ako imamo ljubav k njemu, zapovesti da držimo"!
Zapovesti nj. nisu teške, kaže pismo, a zašto bi i bile teške, jer ko bi želeo nekom da oduzme život, ko bi želeo nekom nešto da ukrade, ili učini preljubu, ili pak da poništi u ovom slučaju 4 zapovest koja govori da je Gospod Bog tvorac svega, kako je i opisano samo u četvrtoj zapovesti, time se on suproti Bogu, a takvi neće naslediti carstva Božjega! Da se ne varamo ni sebe ni druge, Gospod nas voli, nije želio da nas kazni večnom smrću (da ubije) nego je održao zapovest i spasio nas iz tog prokletstva (neposlušnosti)! Ali koji mu se i dalje budu protivili oni će otići u sigurnu smrt, a Gospod to ne želi, zato i kaže "izaberi danas kome ćeš služiti...ali ja ti savetujem da izabereš život". On stavlja pred nama život i smrt, blagoslov i prokletstvo, i još nam savetuje šta je bolje za nas da izaberemo kao Božja deca!
Želim svako dobro u Gospodu

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
UČENIK10 je napisao/la:

to Bog zna, a to ja ne mislim...

ali nitko ne moze izbrisati jednu zapovjed i slijediti 9 ili ti mislis da je to ok?


Ako su je sami apostoli preformulirali zbog čina uskrsnuća na temelju ovlasti predane od Isusa, tada je ok slijediti svih 10...

UČENIK10 je napisao/la:

pa u bibliji pise kada su se okupljali apostoli,
na 7. dan a ne na prvi, jer je 7. dan subota a prvi dan je danasnja
nedjelja, ali u bibliji ne postoji ta rijec nedjelja...


Gdje piše da su se okupljali u subotu da lome kruh?

Nemojmo zaborvatiti da se Dan Gospodnji izrijekom spominje kad Ivan apostol dobiva nebesku viziju (Otk 1,10), i na nekoliko mjesta se upravo ističe da kršćane lome kruh (slave Gospodnju večeru) upravo prvog dana u tjednu:

''U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.'' (Dj 20,7)

''U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim. Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem. A kada dođem, poslat ću s preporučnicom one koje odaberete da odnesu vašu ljubav u Jeruzalem.'' (1 Kor 16,2)

''Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.'' (Kol 2, 16-17)

Dakle nitko nas nema pravo suditi ako ne držimo židovske blagdane već slavimo Dan Gospodnji, činjenica koju apostol Pavao vrlo jasno naglašava.

Ruta je napisao/la:

Jedan od naboljih izvora informacija je Justin
koji je oko 155,god pisao s namjerom da nekrscanima objasni krscanski
nacin djelovanja.Tako da mozemo da nadjemo: o krstenju,nedeljnom
bogosluzenju,propovjedima,Gospodnjoj veceri,disciplini u crkvi,odnos
prema siromasima itd.


Tako je. Ne zaboravimo da još prije Justina kršćanski izvori Didahe (70. god.), Barnabino pismo (74. god.) te Agnacije Antiohijski u svom Pismu Magnežanima (110. god.) potvrđuju činjenicu koju nalazimo u Bibliji - da činom Isusovog uskrsnuća više nismo podložni starozavjetnom legalizmo i umjesto toga svetkujemo prvi dan u tjednu, dan kada je Isus svojim uskrsnućem preobrazio tamu u svjetlo i otvorio nam vrata raja.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
okupljali su se subotom na bogosluzju-Djela 13

Otkrivenje 1,10 ako si citao jasno govori danu kada ce Isus doci, procitaj prvu glavu pa ces vidjeti da govori o 2. Isusovom dolasku...molim te da ne vadis iz konteksta

Djela 20,7 govori da su se nasli u prvi dan tjedna, prvi dan tjedna nije svet, i taj da nema ime, jer je Bogu samo subota sveta, zato samo ona ima ime, a nigdje ne pise da su imali bogosluzje, oni su se nasli jer je Pavao mora ici i razgovarali o necemu...pa ne moze prvi dan tjedna biti odmor nego sedmi dan...zna se koji je dan po bibliji sedmi...

1.Kor 16,2 kazu da su skupili novac u prvi dan tjedna, to sto su oni skupljali nije bio desetak, nego novac koji su htijeli poslati braci u potrebi, pa nece brojati i skupljati novac u subotu kad je sveta, negu u prvi dan tjedna ili neki drugi, u subotu se ne broji novac, pa da je nedjelja dan odmora onda oni nebi taj dan skupljali novac...opet zaborasvljas da je Bog odmorio u sedmi dan, a ne u prvi....

Kol 2,16.17 je jasan, naravno da je Isus veci od subote, jer je subota samo zapovjed, a Isus je kljucna stvar, ne moze nam subota biti vaznija od Isusa, ali Isus je rekao da je On gospodar subote sto znaci da je treba svetkovati, ali je Isus rekao i to da je On stvorio subotu radi covjeka, subota je stvorena radi svakoga od nas da taj dan odmorimo, jer je taj dan odmor a ne neki drugi, da se zapovjed promjenila onda bi to Isus nama i rekao, ali Isus nam je rekao bas to da se nece nista promjeniti, da nece niti jedno slovo iz zakona propasti i ako je Isus bio prije 6000god bio gospodar subote, ako je bio gospodar subote prije 2000god, pa onda je i danas

subota nije zidovski blagdan, subota je zapovjed koja govori o danu odmora i govori o tome da je Bog nakon 6 dana stvaranja odmorio u subotu i posvetio za odmor nama taj dan...

Dan Gospodnji:
Djela 2,20: Sunce će se prometnut u tminu, a mjesec u krv prije nego svane Dan Gospodnji velik i slavan.
1.Sol 5,2: Ta i sami dobro znate da Dan Gospodnji dolazi baš kao kradljivac u noći.
2.Sol 2,2: ne dajte se brzo pokolebati u svom shvaćanju niti uznemiriti ni nekim duhom, ni nekom riječju, ni nekim tobože našim pismom, kao da će sad-na Dan Gospodnji.
2.Petrova 3,10: Kao tat će doći Dan Gospodnji u koji će nebesa trijeskom uminuti, počela se, užarena, raspasti, a zemlja i djela na njoj razotkriti.

Dan Gospodnji je onaj dan kad ce Isus doci drugi put...

prijatelju biblija je jasna, da se ta promjena dogodila onda bi ju Bog nama rekao, ali nigdje Bog nije rekao da se mjenja zapovjed, nigdje to nije receno niti se spominje Dan Gospodnji kao nedjelja, niti se igdje u bibliji govori o nedjelji, niti se igdje govori da je prvi dan tjedna svet, pa i ja sam jucer bio na grupi, i molili smo se i jeli i pili sok dali je sada dan promjenjen....

samo cu jos ovo ponoviti ako vi kazete da je svetost prebacena na prvi dan tjedna, iako to nema smisla, ali ako je tako onda se onako kako se svetkovala subota mora svetkovati nedjelja, jer mora se imati neki red, sto se smje raditi, vi tada u nedjelju nesmijete kuhati, putovati (osim na misu), ici u kupovinu bilo cega, nema gledanja tv, citanja ne duhovne literature, novina, casopisa, ucenja, pospremanja stana, znaci bilo koji posao koji nema veze s Bogom je krsenje nedjelje, jer je svetost prebacena....a ja vec u naprijed znam da nitko tako ne drzi nedjelju jer ne moze, kao sto niti oni koji drze subotu ne mogu drzati subotu bez sile Duha Svetoga, tako niti vi nedjelju ne mozete, ali Duh Sveti nikada nece dozvoliti i dati nekom covjeku silu da drzi nedjelju kako treba, jer bi tada isao protiv zapovjedi koju je dao, tako da danas ti ne mozes drzati nedjelju makar to htio, jer je Isus stvorio subotu za odmor, Bog ce ti dati odmor u subotu i samo u subotu, a nece u nedjelju, nece nitko dobiti silu da svetkuje dan sunca...

mozda su neki imali ovakvo iskustvo, ja se sjecam da u srednjoj i osnovnoj skoli nikad nisam mogao uciti u subotu, cak niti u petak kad je pocela subota nakon zalaska, to je bilo nevjerojatno, nikada nebi mogao se skoncentrirati u subotu, uvijek bi ucio nedjeljom, vjerujem da ste svi imali to iskustvo, probajte se sjetiti...toliko je subota sveta da se nisam mogao skoncentrirati taj dan da ucim i sada kad svetkujem subotu vidim sto je pravi odmor i zasto je Bogu toliko vazna subota da je rekao da je On gospodar subote....

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Biblija nigdje ne kaže da je nedjelja "Dan Gospodnji"....

Katolička crkva zabranjuje rad nedjeljom i zapovjeda svetkovanje nedjelje, postoji li takva zapovijed u Bibliji? Ako smo oslobođeni "legalizma" zašto katolička crkva uporno traži od vjernika da svetkuju nedjelju i da ako to ne rade čine smrtni grijeh?

Da li oni koji nisu katolici čine smrtni grijeh ako ne svetkuju nedjelju..?

Da li su Božje zapovjedi namjenjene svima ili nekim posebnim vjerskim grupama (židovima, katolicima... ili neznam kome već...)

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Caesar:

vidio sam da katolicka crkva je uvela smrtne grijehe, mozes li mi pokazati gdje u biblii pise da su to sto su rekli smrtni grijesi, kad znamo da je samo jedan smrtni grijeh...

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
U Novom Zavjetu vidimo da se poslije uskrsnuća apostoli sastaju u nedjelju, lome kruh i sakupljaju milostinju:

"U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći" (Dj 20,7)
"U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim. Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem." (1 Kor 16,1-2)

"I uvečer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: "Mir vama!" " (Iv 20,19)
"I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: "Mir vama!" " (Iv 20,26)


"Prvoga dana u tjednu, veoma rano, dođoše one na grob ..." (Lk 24,1) "I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, ..." (Lk 24,13) "Dok bijaše s njima za stolom, uze kruh, izreče blagoslov, razlomi te im davaše." (Lk 24, 30) "U isti se čas digoše i vratiše u Jeruzalem. Nađoše okupljenu jedanaestoricu i one koji bijahu s njima" (Lk 24,33)

Ivan u Otkrivenju ima viđenje u nedjelju koja se u prvoj zajednici već nazivala Dan Gospodnji (Otk 1, 9-10): "Ja, Ivan, brat vaš i suzajedničar u nevolji, kraljevstvu i postojanosti, u Isusu: bijah na otoku zvanu Patmos radi riječi Božje i svjedočanstva Isusova. Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji "(na grčkom je to Kyriake hemera i označavao je nedjelju)

Subotom se prema Bibliji nisu sastajali na lomljenju kruha, već su išli u sinagoge propovijedati evanđelje Židovima. (spominje se na više mjesta: Dj 13, 14-44, Dj 16, 13-14, Dj 17, 2-4, Dj 18, 4) "Svake je pak subote raspravljao u sinagogi i uvjeravao Židove i Grke". U tadašnjim okolnostima nisu ni mogli lomiti kruh u sinagogama i blagovati tijelo i krv Kristovu, jer Židovi koji su i dalje držali svoje zakone nisu bili otvoreni tome.


Što se tiče držanja Dana Gospodnjeg, postoje oni koji vidljivo ne drže do Boga ali i druga krajnjost, koji se bespotrebno busaju u prsa kao veliki vjernici obdržavanjem zakona, i pritom zaboravljaju da je bit posvetiti taj dan Bogu. Bog nas je oslobodio legalizama, kojeg su držali Židovi koji čak imaju dozvoljen broj koraka koje mogu napraviti. Onaj koji u sebi drži Kristov zakon, a ne Židovski Zakon, ne mora brojati korake već još više od toga, cijeloga sebe usmjeriti da taj dan posveti Bogu.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
abraham je napisao/la:
Najvažnije od svega je ljubav vjera i nada koje u sebi sadrže Isusovo ispunjenje zakona, zato usmjerimo se na nadu da nebismo važniju stvar potisnuli pred nevažnijom odvajanjem zakona i evanđelja:
Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, isključeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obećanja, nade nemajući i bez Boga na svijetu.
A sad u Kristu Isusu, vi koji ste nekad bili daleko, blizu postadoste krvlju Kristovom.
Jer je on mir naš, koji oboje sastavi u jedno, i poruši zid, koji nas je rastavljao,
Tijelom svojim poništi protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega načini u sebi jednoga novog čovjeka, čineći mir,
I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu križem, ubivši neprijateljstvo na njemu,
On je došao i propovijedao je mir vama, koji ste bili daleko, i mir onima, koji su bili blizu;
Jer po njemu imamo oba pristup k Ocu u jednom Duhu.

Kako bi nam bilo kad bi imali Zakon a ne vjeru i nadu i ljubav - zamislite, bez nade i bez ljubavi i bez vjere i bez Boga u svijetu?Gdje bismo bili sa zakonom da nije bilo križa i pobjede nad smrću Kristovom smrću kojom nam je dao vjeru koja pobjeđuje svijet..


gdje u bibliji piše da su apostoli svetkovali nedjelju

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Najčešći teološki motivi u novijim studijama kojima se objašnjava podrijetlo štovanja nedjelje jesu Isusovo uskrsnuće i Njegova ukazanja u prvi dan toga tjedna. C. S. Mosna, na primjer, u svojoj doktorskoj disertaciji zaključuje: “Stoga sa sigurnošću možemo zaključiti da je događaj uskrsnuća odredio izbor nedjelje kao dana bogoslužja za prvu kršćansku zajednicu.” :C. S. Mosna, Storia della domenica, str. 44; usp. str. 15,20,25,27, navod iz napomene 51, navod iz napomene 54, navod iz napomene 88; P. Massi u La Domenica, str. 43, kategorički izjavljuje: “Uskrsnuće je jedino uvjerljivo objašnjenje podrijetla nedjelje”; P. K. Jewett, Lord’s Day, str. 57: “Može se postaviti i pitanje što je konkretno potaklo prvu židovsku crkvu da nedjelju prihvati kao redovito vrijeme okupljanja?C. S. Mosna, Storia della domenica, str. 44; usp. str. 15,20,25,27, navod iz napomene 51, navod iz napomene 54, navod iz napomene 88; P. Massi u La Domenica, str. 43, kategorički izjavljuje: “Uskrsnuće je jedino uvjerljivo objašnjenje podrijetla nedjelje”; P. K. Jewett, Lord’s Day, str. 57: “Može se postaviti i pitanje što je konkretno potaklo prvu židovsku crkvu da nedjelju prihvati kao redovito vrijeme okupljanja? Kao što smo već ranije primijetili, to mora da je povezano s uskrsnućem koje se, prema jedinstvenom svjedočenju evanđelja, zbilo prvog dana tjedna”; F. A. Regan, Dies Domenica, str. 191: “Na temelju proučvanja gore spomenutih tekstova može se s opravdanjem zaključiti da je tijekom ranog razdoblja Crkve postojao samo jedan bogoslužni blagdan, a taj je blagdan bio tjedno slavljenje uspomene na Kristovo uskrsnuće”; usp. Josef A. Jungmann, The Early Liturgy to the Time of Gregory the Great, 1959., str. 19-21; također The Mass of the Roman Rite, Its Origin and Development 1951., I, str. 15; Biskup Cassien, “Le Jour du Seigneur dans le Nouveau Testament, “ Le Dimanche, Lex Orandi 39, 1965., str. 30; Y. B. Tremel, “Du Sabbat au Jour du Seigneur,” Lumiere et Vie (1962.): 44, navod iz napomene. Kao što smo već ranije primijetili, to mora da je povezano s uskrsnućem koje se, prema jedinstvenom svjedočenju evanđelja, zbilo prvog dana tjedna”; F. A. Regan, Dies Domenica, str. 191: “Na temelju proučvanja gore spomenutih tekstova može se s opravdanjem zaključiti da je tijekom ranog razdoblja Crkve postojao samo jedan bogoslužni blagdan, a taj je blagdan bio tjedno slavljenje uspomene na Kristovo uskrsnuće”; usp. Josef A. Jungmann, The Early Liturgy to the Time of Gregory the Great, 1959., str. 19-21; također The Mass of the Roman Rite, Its Origin and Development 1951., I, str. 15; Biskup Cassien, “Le Jour du Seigneur dans le Nouveau Testament, “ Le Dimanche, Lex Orandi 39, 1965., str. 30; Y. B. Tremel, “Du Sabbat au Jour du Seigneur,” Lumiere et Vie (1962.): 44, navod iz napomene.
Dokazuje se, kao što tvrdi J. Daniélou, da “ono što je odredilo nedjelju jest euharistijsko slavlje koje se zbilo u dan Gospodnji... kao slavljenje uspomene na Kristovo uskrsnuće”: J. Daniélou, Bible and Liturgy, str. 243; On ranije piše: “Dan Gospodnji isključivo je kršćanska tvorevina; njegovo podrijetlo treba tražiti samo u činjenici da je Krist uskrsnuo dan poslije subote.” (isto, str. 242; usp. također str. 222)
Kristovo uskrsnuće u Novom je zavjetu prikazano kao bit apostolske objave, vjere i nade; usp. Djela 1,22; 2,31; 3,75; 4,2.10.33; 5,30; 10,40; 13,33-37; 17,18.32; 24,15.21; 26,8; 1. Korinćanima 15,11-21; Rimljanima 10,9; 1,1-4; 8,31-34; 14,9; 1. Solunjanima 1,9-10.
. Od samog začetka Crkve apostoli su navodno izabrali prvi dan tjedna, kad je Krist uskrsnuo, da proslave uspomenu na uskrsnuće na jedinstven kršćanski dan i slave Gospodnju večeru kao izraz istinskog kršćanskog bogoštovlja.
Premda, s jedne strane, pozorno proučavanje svih novozavjetnih tekstova koji spominju uskrsnuće otkrivaju neusporedivu važnost ovoga događaja, oni, s druge strane, ne daju nikakvih naznaka u vezi s posebnim danom u koji bi se slavila uspomena na nj. Harold Riesenfeld, zapravo, primjećuje da “u izvještajima o uskrsnuću u evanđeljima nema izraza koji upućuju na zaključak da bi se veliki događaj Kristovog uskrsnu ća trebao slaviti onoga dana u tjednu kad se zbio”. Štoviše, isti autor primjećuje da se “prvi dan tjedna u spisima Novoga zavjeta nikad ne naziva danom uskrsnuća. To je izraz koji se pojavio kasnije.” Stoga “reći da se nedjelja štuje zato što je Isus toga dana uskrsnuo”, kao što uvjerljivo tvrdi S. V. McCasland, “zapravo je petitio principii jer takva proslava može biti i mjesečna ili godišnja i to bi i dalje bilo štovanje toga posebnog dana.”
Gospodnja večera. Sama “Gospodnja večera”, koja je navodno povod za “dan Gospodnji” time što je stvorila potrebu da se proslavlja uspomena na uskrsnuće s jedinstvenim kršćanskim bogoslužjem isključivo na kršćanski dan, nije, prema Novom zavjetu, slavljena određenog dana u tjednu niti je taj obred doživljavan kao slavljenje uspomene na uskrsnuće. Moglo bi se dokazati da se Kristova smrt i uskrsnuće ne mogu razdvojiti jer su to dva čina iste drame. Ipak, vrijedi spomenuti da Pavao, koji tvrdi da prenosi ono što je “primio od Gospodina” (1. Korinćanima 11,23), jasno kaže da uzimanjem kruha i čaše kršćani “navješćuju smrt Gospodnju dok on ne dođe” (1. Kroinćanima 11,26). Dakle, Gospodnja večera nije uspostavljena da slavi uspomenu na Kristovo uskrsnuće, već na Njegovu žrtvu I ponovni dolazak.[size=12]S. V. McCasland, “The Origin of the Lord’s day,” JBL 49 (1930.): 69; P. Cotton u From Sabbath to Sunday, 1933., str. 79, potvrđuje: “U zamisli o uskrsnuću nema ničega što bi nužno zahtijevalo štovanje nedjelje kao dana bogoslužja”; C. W. Dugmore u “Lord’s Day and Easter”, Neotestamentica et Patristica in honorem sexagenarii O. Cullmann, 1962., str. 273, postavlja pitanje: “Jesmo li u pravu kad pretpostavljamo da su kršćani posvuda štovali nedjelju od apostolskog doba nadalje kao glavnu prigodu za javnu molitvu, ili da je to bio dan kad se od početka, svakoga tjedna slavila Gospodnja večera?” Njegov je odgovor da je slavljenje uspomene na uskrsnuće u početku bilo godišnji, a ne tjedni događaj. On tvrdi da “sve do 150. g. po Kr. ne nalazimo nikakvih jasnih i neprijepornih potvrda o redovitim sastancima kršćana radi bogoslužja, uključuju ći i Gospodnju večeru, na ‘dan Sunca’ (Justin, I Apology 67).” isto, str. 280

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Treći ključni novozavjetni redak koji se često koristi za dokazivanje apostolskog podrijetla štovanja nedjelje nalazi se u Otkrivenju. Ivan, izgnan na otok Patmos “zbog riječi Božje i zbog Isusova svjedočanstva” (Otkrivenje 1,9) piše: “U dan Gospodnji padoh u zanos” (Otkrivenje 1,10). Važnost ovoga teksta nalazi se u činjenici što je, kako tvrdi R. H. Charles, “ovo prvo mjesto u kršćanskoj literaturi gdje se spominje “dan Gospodnji”.64 Treba zapaziti da prorok ne rabi izraz “dan Gospodina” (grčki izraz) koji se nalazi u Septuaginti i Novom zavjetu da bi njime preveo starozavjetni “yom YHWH,” već različit izraz “dan Gospodnji” (grč.). Što znači ovaj novi izraz?
Problem je utvrditi je li Ivan, u svjetlu ovog teksta i njegovog konteksta, “silom Duha Svetog bio u zanosu”65 u nedjelju “u vrijeme kad se”, kao što smatra O. Cullman, “kršćanska zajednica okupljala”66 na bogoslužje, ili ovaj izraz ima drugo značenje. Prvo je tumačenje doista općeprihvaćeno.67 Wilfrid Stott, da navedemo jednoga od njih, u svom članku zaklju čuje da se “Otkrivenje 1,10 mora smatrati prvim primjerom kršćanskog imena za prvi dan tjedna, danom kršćanskog bogoslužja”.68 Međutim, drugi stručnjaci priznaju i brane barem još dva moguća tumačenja izraza “dan Gospodnji”. Nedavno su neki ukazali da se ove riječi ne odnose na običnu nedjelju, već na uskrsnu nedjelju, te da se Ivan našao u zanosu Duha u vrijeme ove godišnje proslave uskrsnuća.69 Po trećem tumačenju ove su riječi jednake starozavjetnom izrazu “dan Jahvin” koji se razumije kao eshatološki dan Kristova dolaska i suda.70 U tom slučaju prorok se našao prenesen Duhom u okružje toga slavnog dana i s toga gledišta njemu su proročkim simbolima prikazani događaji koji prethode Kristovom dolasku i događaji koji slijede nakon njega. Nužan je kratak pregled dokaza koji se iznose u korist ova tri tumačenja prije nego što formuliramo zaključnu tvrdnju o značenju ovih riječi.
Nedjelja. Izjednačavanje nedjelje s izrazom “dan Gospodnji” ne temelji se na unutarnjim dokazima knjige Otkrivenje ili na ostalim knjigama Novog zavjeta, već na tri patristička svjedočanstva iz drugog stoljeća. To su Didahe 14,1, Ignacijevo Pismo Magnezijcima 9,1, i Evanđelje po Petru 35,50. Međutim, od ova tri djela nedjelja se jasno imenuje izrazom “Gospodnji” samo u Evanđelju po Petru. U dva različita retka stoji: “U noći u kojoj je osvanuo dan Gospodnji... začu se snažan glas s neba” (35. redak); “rano ujutro u dan Gospodnji Marija Magdalena... dođe do groba” (redci 50,51). U ovom apokrifnom evanđelju, koje datira iz druge polovice drugog stoljeća,71 uporaba skraćenog oblika “Gospodnji” bez imenice “dan” bila je, kao što L. Vaganay dobro primjećuje, “une faon courante,”72 uobičajena uporaba ovog izraza.
U Nauku dvanaestorice apostola (Didah) 14,1 i Pismu Magnezijcima 9,1, kao što smo već imali prilike pokazati,73 pridjev “Gospodnji” ne određuje niti podrazumijeva imenicu “dan”. U prvom primjeru on izražava način slavljenja Gospodnje večere, to jest “u skladu s Gospodnjim naukom i zapoviješću”. Kasnije Ignacije ne stavlja u opreku same dane, već način života. Neposredno spominjanje starozavjetnih proroka i odsutnost imenice “dan” čini izraz “Gospodnji život” uvjerljivijim prijevodom od izraza “dan Gospodnji”.74 Međutim, od sredine drugoga stoljeća nepobitni su primjeri u kojima se izraz “dan Gospodnji” ili jednostavno “Gospodnji” koristi kao naziv za nedjelju.75
Srž problema jest da li se nedjelja zvala “dan Gospodnji” već pri kraju prvoga stoljeća kad je knjiga Otkrivenje napisana, ili se taj naziv pojavio u nešto kasnijem razdoblju. Natpisi na spomenicima i papirusima iz razdoblja Carstva svjedoče da je taj pridjev bio poznat i značio je “imperijalni”. Izraz “Gospodar” primjenjivao se za cara, imenicom se označavala njegova titula, a pridjevskim dijelom ono što mu je pripadalo.76 Korištenje ova dva izraza, kao što ističe A. Deissmann, pokazuje jasan “paralelizam između jezika kršćanstva i službenog rječnika zakona Carstva“.77 Međutim, treba zamijetiti da kršćani nisu takve titule jednostavno prenijeli na Krista samo kao odgovor na kult cara, budući da im je pridjev “Gospodnji” bio potpuno blizak preko njihovoga grčkog Starog zavjeta (LXX) gdje se on neprekidno rabi kao najuobičajenije ime za Boga.
U poganskom okružju nisu otkrivene naznake postojanja imperijalnog “dana Gospodnjeg” koji bi bio potpuna analogija kršćanskom danu. Ipak, često se čuje mišljenje da su kršćani izraz “dan Gospodnji” svjesno stvorili u znak protesta protiv “careva dana” koji se slavio mjesečno, a možda i tjedno.78 Uporaba izraza “carev dan” dokazana je u Maloj Aziji, a to je važno stoga što je i izraz “dan Gospodnji” prvi put uporabljen tamo. R. H. Charles ovako objašnjava ovo gledište: “Kao što se prvi dan svakoga mjeseca ili određeni dan svakoga tjedna zvao “carev dan”, tako je kršćanima bilo prirodno da imenuju prvi dan svakoga tjedna, koji je već bio povezan s uskrsnućem Gospodina i njihovim običajem da se sastaju na bogoslužje toga dana, “dana Gospodnjeg”.79
Premda je pretpostavka da je obožavanje cara kao “gospodara” navelo kršćane da primijene ovaj izraz isključivo na Krista uvjerljiva, teško je uočiti povezanost između “carevog dana” i kršćanskog “dana Gospodnjeg “. Prvo, zato što se, kao što je primijetio G. Thieme, ne može dokazati “da se carev dan poklapa s početkom mjeseca”.80 Čak kad bi se to i moglo dokazati, vremenski bi slijed još uvijek bio različit. Drugo, zato što su dva pridjeva “carev” i “Gospodnji” bitno različiti. Ako, kao što oštroumno primjećuje W. Rordorf, postoji veza između ova dva izraza, “bar bi se očekivalo da se titula ‘carev’, kao svjesna oprečnost, također pripiše Isusu“.81
Štoviše, čak i postojanje redovitog “carevog dana” ne bi bio dostatan razlog za promjenu dana bogoslužja sa subote na nedjelju, a zatim ovaj potonji nazvati “danom Gospodnjim “ kao opreku carevom danu. Kršćani bi takvim činom izazvali srdžbu svojih poganskih susjeda, a to je upravo ono što su oprezno pokušvali izbjeći. Stoga moramo zaključiti da kršćani nisu koristili ovaj izraz kao svjesnu opreku Augustovom danu, već kao izraz svoje vjere u “Gospodina”, kao titulu koja je bila duboko ukorijenjena u Starom zavjetu.
Još se uvijek suočavamo s utvrđivanjem pitanja je li izraz “dan Gospodnji” korišten prije kraja prvoga stoljeća kao uobičajeno ime za tjednu nedjelju. Wilfrid Stott iznosi lingvističke i teološke dokaze radi obrane ovoga stajališta. Pridjevom “Gospodnji”, primjećuje on, koristili su se crkveni oci (do 450. g. po Kr.) sa značenjem “koji pripada” ili “koji je predan” Kristu. To bi podrazumijevalo da je “prvi dan u tjednu pripadao Gospodinu... i da je to bio dan koji je Krist uspostavio; ovaj dan bio je njegov dar Crkvi.”82 Štoviše, on dokazuje da “je uskrsnuće obznanilo Krista kao Gospodara” a da mu je u Otkrivenju “dana titula ‘Kralj kraljeva i Gospodar gospodara’ (Otkrivenje 19,16). Stoga zaključuje: “U dan Gospodnji oni nisu samo propovijedali Krista koji se prigodom uskrsnuća pokazao kao Gospodar, već su se unaprijed radovali i Njegovoj konačnoj pobjedi prigodom ponovnog dolaska. U dan Gospodnji nije se samo navje šćivalo ‘Isus je Gospodar’, već i pobjednički povik maranatha, ‘Da, dođi, Gospodine Isuse’.”83
----------------
Navodi iz literature:

64 R. H. Charles, The Revelation of St. John, ICC, 1920., str. 23. Za kasnija svjedočanstva o uporabi izraza “dan Gospodnji” za nedjelju vidi str. 17, napomena 1.

65 Ovo je prijevod Isbon T. Beckwith, The Apocalypse of John, 1967., str. 435.
66 O. Cullmann napomena 38 str. 7; usp. Martin Kiddle u The Revelation of St. John, 1940., str. 11, tvrdi da “Ivan spominjući vrijeme svoga viđenja, u dan Gospodnji, još jednom tiho naglašava rasprostranjenu nazočnost nedjelje u kršćanskom životu.”
67 Usp. E. B. Allo, L’Apocalypse, 1933., str. 11: “Dan Gospodnji nije veliki ‘Dan Jahvin’ u koji je prorok Duhom prenesen, ... već nedjelja, dan Gospodnjeg uskrsnuća”; Henry Barclay Swete, The Apocalypse of St. John, 1906., str. 13; Isbon T. Beckwith (napomena 65), str. 435; E. Lohmeyer, Die Offenbarung des Johannes, 1953., str. 15; T. F. Glasson, The Revelation of John, 1965., str. 21; E. A. Dowell, The Meaning of the Book of Revelation, 1951., str. 31; J. Bonsirven, L’Apocalypse, 1951., str. 95; D. Mollat, “La liturgia nell’Apocalisse,” Studi Biblici Pastorali 2 (1967.): 136-146.
68 W. Stott, “A Note on the Word KYRIAKH in Rev. 1,10,” NTS 13, (1967.), str. 75.
69 A. Strobel u “Die Passah-Erwartung in Lk 17,20”, Zeitschrift f.r die neutestamentliche Wissenschaft 49, (1958.), str. 158, piše da izraz “dan Gospodnji” u Otkrivenju 1,10 “sigurno ne znači bilo koju običnu nedjelju... već 16. nisan”; usp. također C. W. Dugmore (napomena 45), str. 279; J. van Goudover, Biblical Calendars, 1961., str. 169; Iz druge perspektive K. A. Strand, “Another Look at the Lord’s Day in the Early Church and Rev. 1,10,” NTS 13, (1967.), str. 174-181.
70 Fenton J. A. Hort, The Apocalypse of St. John, 1908., str. 15; A. Deissmann, “Lord’s Day”, Encyclopedia Biblica, III, str. 2815; J. B. Lightfoot, The Apostolic Fathers, 1885., II, str. 129; E. W. Bullinger, The Apocalypse, 1935., str. 9-14; Philip Carrington, The Meaning of the Revelation, 1931., str. 77-78; William Milligan, The Book of Revelation, 1940., str. 13; Louis Talbot, The Revelation of Jesus Christ, 1966., str. 42; Clark’s Foreign Theological Library, 1851., XXII, str. 89; Walter Scott, Exposition of the Revelation of Jesus Christ, 1948., str. 36; usp. također komentare Otkrivenja Wetsteina, Z.lliga, Maitlanda i Todda, in loc. Drugi u štovanje nedjelje uključuju i eshatološki motiv, usp. A. Feuillet, L’Apocalypse, 1962., str. 72; O. Cullmann (napomena 66), str. 12-15; W. Stott napomena 68, str. 74.
71 Usp. Edgar Hennecke, New Testament Apocrypha, 1969., I, str. 180: “Najkasnije druga polovica drugog stoljeća, budući da Serapion ranije datira ovo evanđelje, najmanje jedan naraštaj”; usp. također P. Gardner-Smith, “The Date of the Gospel of Peter”, Journal of Theological Studies 27, (1976.), 401; Johaness Quasten, Patrologia, 1967., I, str. 108.
72 L. Vaganay, L’.vangile de Pierre, 1930., str. 292.
73 Ovi ključni ulomci raščlanjeni su u mojoj disertaciji na talijanskom, Un Esame dei testi biblici e patristici dei primi quattro secoli allo scopo d’accertare il tempo e le cause del sorgere della domenica come Giorno del Signore, Pontifikalno sveučilište Gregoriana, 1974., str. 99-120; usp. također peto poglavlje ove disertacije, tiskano pod naslovom Anti-Judaism and the Origin of Sunday, 1975., str. 90-93. Ignacijev ulomak je također raščlanjen na str. 195-199. Ključni ulomak u Didaheu 14,1 doslovno preveden glasi: “U Gospodinu Gospodnjem okupite se, lomite kruh i slavite euharistiju nakon što priznate svoje prijestupe, da vaš prinos bude čist.” Izraz “Gospodin Gospodnji” zagonetan je te se predlažu tri osnovna rješenja da se razjasni njegovo značenje: (1) J. B. Audet je u svom prijevodu zamijenio riječ “Gospodnji” riječju “dan”: “U dan Gospodnji okupili su se...” (La Didache, Instruction des Ap.tres, 1958., str. 480); (2) C. W. Dugmore tvrdi da “budući da je svaka nedjelja dan Gospodnji, nedjelja Gospodnja može značiti samo nedjelju kad je On ustao iz mrtvih, to jest uskrsnu nedjelju” (napomena 45, str. 276); (3) Jean Baptiste Thibaut uvjerljivo dokazuje da se riječ “Gospodnji” koristi kao pridjev, a ne kao imenica te da u pitanju nije vrijeme, već način slavljenja Gospodnje večere: “Da je to bilo pitanje vremena, grčki bi jezik zahtijevao uporabu dativa. Prijedlog ovdje označava odnos usklađenosti, usuglašenosti. Prema tomu riječ koja se podrazumijeva i na koju se oznaka primjenjuje nije dan, već drugi izraz koji se lako može zamijeniti, konkretno riječ nauk koja se nalazi u naslovu djela ... Početni izraz u 14. poglavlju... trebalo bi doslovno prevesti: “prema nadmoćnom nauku Gospodnjem...” (La Liturgie Romaine, 1924., str. 33-34). Mi smo suglasni s Thibautovim tumačenjem iz sljedećih razloga: (1) 14. poglavlje se ne bavi pitanjem vremena, već preduvjetima za euharistiju, to jest priznanjem grijeha (14,1); (2) ni navod iz Malahije 1,11 ne naglašava određeno vrijeme (“i na svakom mjestu”) , već način žrtvovanja: “prinesite mi žrtvu čistu” (14,3); (3) Didahe sadrži brojne opomene da se postupa “u skladu sa” zapovijedi ili naukom (1,5; 2,1; 4,13; 6,1; 11; 13,6); (4) u svjetlu činjenice da pisac Didahe svoje upute želi opravdati Gospodnjim autoritetom, akuzativom uspostavlja odnos usklađenosti, usuglašenosti, a ne vremena; (5) Didahe 14,1 povezan je veznikom s prethodnim poglavljem koje završava opomenom: “Dajte prema zapovijedi” (13,7). Ponavljanje prijedloga “prema, u skladu sa” moglo je dovesti do izostavljanja riječi “zapovijed” ili “nauk”; (6) pisac Didahea opominje da se “često okupljaju” (16,2). To ne upućuje na isključivo okupljanje nedjeljom.
74 Vidi str. 196-198.
75 Primjeri su izneseni ranije, str. 19, napomena 1.
76 Usp. Theodore Racine Torkelson, An Investigation into the Usage and Significance of the Greek Adjective KYRIAKOS During the First Four Centuries of the Christian Era, disertacija 1948., str. 29; A. Deissmann (napomena 34), str. 358; P. Cotton, From Sabbath to Sunday, 1933., str. 122.
77 A. Deismann (napomena 34), str. 357.
78 A. Deissmann (napomena 34), str. 359; također Bible Studies, 1903., str. 218-219; P. Cotton (napomena 76), str. 126; E. Lohmeyer, Die Offenbarung des Johannes, 1953., str. 15.
79 R. H. Charles (napomena 64), str. 23.
80 G. Thieme, Die Inschriften von Magnesia am Meander und das Neue Testament, 1905., str. 15.
81 W. Rordorf, Sunday, str. 207.
82 Wilfrid Stott napomena 68 str. 73.
83 Isto, str. 74.
84 Vidi str. 195.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
brate ponovijo si brata Caesara...a ja sam na njegova pitanja odgovorio, molim te da pogledas gore, 3 posta iznad...budi mudar i dopusti Bogu da ti tumaci stvari...brate sto ja imam od toga ako se mi sada tu prepiremo, kad imamo istog neprijatelja, on mrzi i tebe i mene, ja tebi iskreno iz srca volim i otkrivam ti ono sto mi je Bog otkrio i zelim s tobom podjeliti to, ti moras zanemariti ono sto drugi kazu ako se to ne poklapa s biblijom, ti moras vjerovati i uzdati se samo u Boga, ali kad proucavas Bozju rijec tada nemoj traziti ono sto tebi odgovara i da sebi dokazujes vjerovanja svoja, nego budi iskren prema Bogu i prija citanja biblije iskreno se pomoli Bogu i budi otvoren da ti Bog otkrije nesto novo, jer ako ti ne dozvoljavas Bogu da ti otkrije onda ostajes na starim istinama nema duhovnog rasta, jer ti Bog ne moze pokazati niti tvoje greske niti ti otkriti nove isitne...moras postati malo djete, jer Isus kaze ako ne postanete kao mala djeca necete uci u kraljevstvo nebesko...isto kao sto si se potpuno predaokao malo djete roditeljima i vjerovao im sve iako nisi znao nista ali si vjerovao, tako i sada moras sve vjerovati Bogu i biti kao to malo djete i sve vjerovati Bogu i njegovoj rijeci, ali sve sto ne pise u bibliji nije od Boga, sve sto je dodano je Bog rekao da je prokleto....ovo sam ti pisao kao brat i iskreno iz srca

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Argumenti o okupljanju nedjeljom vezano uz Isusovo uskrsnuće, a citiraju evanđelje po Ivanu 20., iracionalni su zato jer učenici uopće

a) nisu tada još vjerovali da je Isus uskrsnuo (a navodno su se okupili u slavu uskrsnuća, prema tvrdnjama nekih katolika)
b) i dalje katolička crkva pokušava zabraniti ljudima rad nedjeljom, iako BIblija rad nedjeljom nigdje ne zabranjuje

Argumenti katoličke crkve jednostavno "ne drže vodu"

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
ne razumijem .. gdje je moj post od danas koji sam poslala.? Sad

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Mika je napisao/la:
ne razumijem .. gdje je moj post od danas koji sam poslala.? Sad

Draga Mika,
izgleda da si ti pogrjesno postala,nije li tvoj post na Mojsiju?Inace praksa ovog fouma je ne brisati postove koji nisu vulgarnog i uvrijedljivog karaktera.Pogledaj jos malo,na bible studij.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
da vjerovatno.. šteta. ..Shocked . ne onaj na Mojsiju je drugi.. puno pozdrava i hvala.Wink

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Učenik10, pokušao sam ti odgovoriti na tvoje pisanje, koje ne vidim kao odgovore na Biblijska izvješća koja je i Caesar spomenuo, pa da pokušam pojasniti:

UČENIK10 je napisao/la:
okupljali su se subotom na bogosluzju-Djela 13

Apostoli nisu subotom lomili kruh, već nedjeljom, kako nas izvještava Biblija. Subotom su išli u sinagoge da bi propovijedali evanđelje Židovima koji su se ondje svake subote tradicionalno sakupljali na svojem bogoslužju.

UČENIK10 je napisao/la:
Djela 20,7 govori da su se nasli u prvi dan tjedna ... a nigdje ne pise da su imali bogosluzje, oni su se nasli jer je Pavao mora ici i razgovarali o necemu...

Sabrali su se da lome kruh, što su prema Biblijskim izvješćima činili nedjeljom, a ne subotom. Ne znam što smatraš bogoslužjem, Židovski obred ili kršćansko sakupljanje koje je kao i danas prepoznatljivo po lomljenju kruha.

UČENIK10 je napisao/la:
Otkrivenje 1,10 ako si citao jasno govori danu kada ce Isus doci, procitaj prvu glavu pa ces vidjeti da govori o 2. Isusovom dolasku...molim te da ne vadis iz konteksta

Ivan nas u uvodu izvještava da je na otoku Patmosu imao viđenje u nedjelju (grč. izraz Kyriake hemera, "Dan Gospodnji", označavao je nedjelju), a poslije toga opisuje to viđenje koje je vezano uz 2. Isusov dolazak.

UČENIK10 je napisao/la:
da se zapovjed promjenila onda bi to Isus nama i rekao, ali Isus nam je rekao bas to da se nece nista promjeniti, da nece niti jedno slovo iz zakona propasti

Isus kaže da zakon vrijedi dok ne bude ispunjen, zakon nije ukinut nego je u Kristu ispunjen.
"Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao ukinuti, nego ispuniti. Zaista, kažem vam, dok ne prođe nebo i zemlja, ne, ni jedno slovce, ni jedan potezić iz Zakona neće proći, dok se sve ne zbude."(Mt 5,17-18

"Zakon i Proroci do Ivana su, a otada se navješćuje kraljevstvo Božje i svatko se u nj silom probija. Lakše će nebo i zemlja proći, negoli propasti i jedan potezić Zakona." (Lk 16,26-27)

"Nakon toga, kako je Isus znao da je sve dovršeno, da bi se ispunilo Pismo, reče: 'Žedan sam' "(Iv 19,28 )
"Čim Isus uze ocat, reče: 'Dovršeno je!' "(Iv 19,30)


Ako je sve dovršeno, i Pismo je ispunjeno, tada nužno očekujemo promjene:
"Da se dakle savršenstvo postiglo po levitskom svećeništvu - jer na temelju njega narod je dobio Zakon - koja bi onda bila potreba da se po redu Melkisedekovu postavi drugi svećenik i da se ne imenuje po redu Aronovu? Doista kad se mijenja svećeništvo, nužno se mijenja i Zakon."(Heb 7,11-12)

"Ali otvrdnu im pamet. Doista, do dana današnjega zastire taj prijevjes čitanje Staroga zavjeta: nije im otkriveno da je u Kristu prestao" (2Kor 3,14)


UČENIK10 je napisao/la:
ali nigdje Bog nije rekao da se mjenja zapovjed, nigdje to nije receno niti se spominje Dan Gospodnji kao nedjelja.

"Rekao je doista negdje o sedmom danu ovako: I počinu Bog sedmoga dana od svih djela svojih. A ovdje opet: Nikad neće ući u moj počinak. Preostaje dakle da neki imaju u nj ući, a oni koji su prvi primili blagovijest ne uđoše zbog nepokornosti. Zato Bog ponovno određuje jedan dan, Danas (...)
Zbilja, da je Jošua njih u Počinak uveo, ne bi Bog nakon toga govorio o drugome danu." (Heb 4, 2-8 )


UČENIK10 je napisao/la:
onda se onako kako se svetkovala subota mora svetkovati nedjelja

Isus nas je upozorio da se tako legalistički više ne svetkuje, no nedjeljom se ne treba raditi ne zbog zakona, nego kako bi se bolje posvetili Bogu.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 6 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
privacy_tip Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
power_settings_newLogin to reply