Subota vs. Nedjelja

Evo jedne od top tema na drugim forumima, što mislite koji dan treba svetkovati, subotu ili nedjelju, ili ste pak mišljenja da nije važan nijedan dan...

Nedjelja-novozavjetna a subota starozavjetna?

Daj nam više detalja, može:D

Zadnja promjena: ; čet 30 stu 2006, 17:24; ukupno mijenjano 1 put.

Prvo bravo,ovo je prava tema,u vremenu kad svi nekud vrtoglavo jure zure,nemaju vremena za decu,porodicu roditelje,a da bar imaju i novaca,nego i to bas nevidim i nikome ne zavidim.I ako jos nemaju vremena za odmor,barem onako u ritmu kako je Bog napravio,pitam se sto imaju od zivota,mnogi su u istoriju pokusali promeniti taj ritam,zadnji je da ja znam bio Napoleon pa je uveo radnu sedmicu od 10 dana i nije dugo islo,eto vidite Europa nam je promenila letnje-zimsko vreme i koliko ima posledica,uglavnom slabija populacija strada deca i stariji ljudi,a i nevidim bas neke koristi od toga,svakako da je vazan jedan dan za slavljenje Boga i svoj odmor.

maxadsl je napisao/la:

Nedjelja-novozavjetna a subota starozavjetna?

Daj nam više detalja, može:D

Imaš Bibliju, to ti je dosta

nedjelja, kao što sama riječ kaže: ne dela se!

tako je u našoj civilizaciji pa makar postoje argumenti za suotu mislim da je ipak ovako točno.

srećom pa je zapovijed fleksibilna "dan gospodnji"

(Izlazak 20,8-11)
Sjeti se da svetkuješ dan subotni. Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni.

Zapovjed dana Mojsiju nije fleksibilna. Ali zato katolicki katekizam jest.

Ali, po Novom Zavjetu:

"Neka vas zato nitko ne osuđuje zbog jela, pića ili zbog svetkovanja blagdana, mlađaka ili subote. Jer ta su pravila bila tek sjena prave stvarnosti - Krista."
(Kološani 2,16)

Ako ste zaista umrli s Kristom, onda vas je on oslobodio temeljnih počela ovoga svijeta. (17)

Ti propisi prividno su mudri zbog samozvanog bogoštovlja, poniznosti i trapljenja tijela, ali ne pomažu čovjeku da nadvlada svoje zle misli i želje. (21)

Bog je stvorio covjeka u dan sesti. Prvi dan koji je covjek zivio bio je dan sedmi - dan posvecen Bogu. Time je dano covjeku da zna da uvijek i na prvom mjestu svemu mora biti Bog. Prvi dan covjekov - bio je dan za Boga.

No, covjek je otpao i Bog mu nije bio na 1. mjestu. Zato Bog je dao Mojsiju Zakon u kojem se covjeka poziva da na kraju tjedna, je počinak posvećen Jahvi.

U Novom Zavjetu nema potrebe za time, no ukoliko tko zeli - neka izvoli, ali Pavao to potvrdjuje da nema vise svetkovanja subota. Jer mi smo zapravo počinuli u Kristu. I zato je krscaninu svaki dan subota - dan kada počiva u Kristu.

Moje tumačenje...ako se ne slažete...vidite Bibliju.

Kološanima 2,14-17. Suvremeni znanstvenici priznaju da je tekst u Kološanima 2-23 rasprava protiv heretičkog učenja, vjerojatno gnostičke naravi (vidi posebno rr. 8-11.18-23). U ovom kontekstu nalazimo tekst o Bogu koji je "izbrisa[o] zadužnicu koja je svojim odredbama bila nama protivna" (r. 14) i uputu: zato "neka vas nitko ne osuđuje zbog jela ili pića, ili zbog godišnjih blagdana, ili mlađak­, ili subot­", koje su "samo sjena stvarnosti koja je imala doći", "stvarnosti" koja je pripadala Kristu (rr. 16.17).

Je li ovdje upotrijebljen grčki sabbaton u množini ili jednini, nije jasno. Mnogi komentatori smatraju da ovaj tekst govori o "subotama" ili blagdanima o kojima je riječ u Mojsijevu "obrednom zakonu", a ne o tjednim subotama.

No ovi se komentatori i tumači, međutim, uglavnom nisu pozabavili s činjenicom da je tekst u Kološanima 2,16 po svemu sudeći sličan ponovljenim starozavjetnim tekstovima o trilogiji uzorka godišnjih-mjesečnih-tjednih blagdana (ovim ili obrnutim redom). Naravno da ne možemo biti potpuno sigurni da se kod krivovjerja u Kolosi radilo o trostrukoj skupini blagdana, a možda se ovdje upotrijebljena terminologija ne može uspoređivati s onom u Starom zavjetu. Također je moguće da se Pavao poslužio uobičajenim književnim sredstvom izvrnutog paralelizma, pa je tako s godišnjih prešao na mjesečne, da bi se ponovno vratio na godišnje blagdane.

U svakom slučaju, ne smijemo previdjeti činjenicu da s­m kontekst u kojem je spomenuta ova trilogija izraza u Kološanima, nema veze sa samim danima, većobredima. Tekst spominje blagdane u kojima je bilo prisutno "jelo i piće". Ukratko, Kološani ovdje raspravljaju o ceremonijalizmu koji je iz vida izgubio Krista, Onoga na koga su ukazivali starozavjetni obredi.

Značajno je i to što u starozavjetnim tekstovima koji spominju ovu trilogiju blagdana, u svakom pojedinom slučaju nije riječ o svetkovanju dan­, već o načinu na koji su se ovi blagdani odnosili prema odredbama "obrednog zakona" (1 Ljet 23,31; 2 Ljet 2,4; 8,13; 31,3; Iz 1,11-14; Ez 45,17).

Pogrešno isticanje obreda i zadovoljavanje s formalizmom moglo je dovesti do religije bez značenja, bilo u stazoravjetno ili novozavjetno vrijeme. U Kološanima 2,16.17 nalazimo savršeno istu poruku kao u Izaiji 11,11-14; ni u jednom slučaju ne radi se o svetosti Bogom određenog dana za svetkovanje. U stvari, u oba slučaja napadu je izložen samo grubi "ceremonijalizam", s tim što se poslanica Kološanima suproti osuđivačkom duhu nekih koji su zastupali sada zastarjele obredne službe. Zato spominjanje riječi sabbaton u Kološanima 2,16 ne nagovještava niti ne podrazumijeva ukidanje same subota sedmog dana. Štoviše temeljito prikazano svetkovanje subote kod apostola protivi se svim pokušajima da se Kološanima 2,16 upotrijebi kao dokaz ukidanja sedmog dana, subote.

Pa, ako želiš živjeti Stari Zavjet...tko sam ja da te spriječim?

Imam neka razmišljanja o suboti, pa ću to uskoro napisati.

Pozdrav svim iskrenim tragačima istine!

Ljudi, slažete li se sa mnom da treba slaviti Boga svakog dana za Njegov Zakon koji nam je dao? On nam je dao 10 zapovijedi, kao "Zakon slobode"!

JAKOV 1:25 KAŽE:
"Ali tko pomno promotri savršeni Zakon slobode i uza nj prione, ne kao zaboravan slušalac, nego kao zbiljski izvršilac, tome će biti blago u njegovu radu."

Što kažete na ovaj redak???
Ovdje nam apostol Jakov piše da je Božji Zakon ustvari Zakon slobode! To znači da su svi oni koji se pridržavaju tog zakona - slobodni ljudi!

Razmišljajte malo o ovome, pa ću kasnije, kad budem imao više vremena, pisati malo o tome za što nas Božji Zakon oslobađa!

Puno pozdrava svima!

Zanima me , što je Dominik napisao, ako mi netko može pojasniti.

- ne-fleksibilnost Mojsijeve zapovjedi
- fleksibilnost katoličkog katekizma

Samo on zna, što je pod tim mislio...

Evo i nastavka:

Dakle, Biblija nam kaže da je Božji Zakon "zakon slobode".

Ovo načelo možemo primijeniti na bilo koju od 10 zapovijedi Božjih, ali budući da ovdje govorimo konkretno o 4. zapovijedi, odnosno zapovijedi o svetkovanju sedmog dana subote, hajdemo onda vidjeti zašto je subota "zapovijed slobode":

Marko 2:27 kaže da je "subota stvorena radi čovjeka" - Isus nam kaže da je Bog stvorio sedmi dan, subotu, radi nas - dakle, za naše dobro!

Izaija 58:13.14 kaže: "Zadržiš li nogu da ne pogaziš subotu, i u sveti dan ne obavljaš poslove; nazoveš li subotu milinom, časni dan Gospodu posvećen; častiš li ga odustajući od puta, bavljenja poslom i pregovaranja - tada ćeš u Gospodu svoju milinu naći, i ja ću te provesti po zemaljskim visovima, dat ću ti da uživaš u baštini tvoga oca Jakova, jer Gospodnja su usta govorila."
Dakle, Bog nam obećaje da ćemo pronaći milinu, ako budemo vjerno svetkovali Njegov sveti dan. Inače, tu se u cijelom poglavlju naglašava vjerno svetkovanje, nasuprot formalizmu!

A pazite i znanstveni aspekt ovoga - zašto je potrebno imati dan odmora (heb. "šabat):

Munchenski fiziolog Pettenkofer ustanovio je da čovjek u toku dana izdahne 190 grama kisika više nego što je udahnuo. Tako dolazi do večernjeg zamora. Spavanjem se opet uspostavlja ravnoteža, ali ne sasvim - ipak ostaje manjak od 20 grama kisika, koji se u toku tjedna toliko poveća, da je nakon 6 radnih dana neizostavno potreban jedan dan odmora, da ne bi došlo do trajnijih oštećenja organizma!

Nakon ovoga, zar nije doista dobro, sve ono što je Bog stvorio (pa tako i subota)?

Inače, ne znam da li znate da su subotu svetkovali i Isus i Njegova majka Marija i apostoli i sav izraelski narod, u Isusovo vrijeme? I Isus nikada nije dao čak ni naslutiti, da bi se dan od odmora trebao prebaciti na nedjelju!

Toliko za sada... Ako netko ima konkretno pitanje, budite slobodni postaviti ga, a ja ću odgovoriti čim prije budem mogao...

Nedjelja mi je posebna, zato sto u taj dan su se skupljali prvi krscani, pa i ja. Spomen na uskrsnuce Gospodinovo. Mijesati subotu i nedjelju ne ide.
Ne mogu obdrzavati subotu jer je to zidovski dan odmora, ja sam krscanin iz poganstva pristigao.
Dalo bi se o tom pisati, ali ce onda postati knjiga. Bolje krace!

Ljetos sam se bas sluzio propovjedaonicom na tu temu, jer su neki krscani iz protestantskog miljea poceli uciti kako krscani trebaju obdrzavati subotu. Digla mi se kosa na glavi! Zasto? Zato sto su dolazili u kontakt s onima koji mi stoje na srcu, a ne mogu dopustiti da se novorodjenim krscanima puni glava sa subotom.

Bratski pozdrav iz Paradisa.

Od svih zapovijedi samo jedna mi udara u oci, svjetli, upozorava, opominje, navodi na dobra djela, vodi u pravom pravcu: Ljubi bljiznjega svoga kao samoga sebe!

Pozdrav iz Paradisa.

noemi je napisao/la:

Zanima me , što je Dominik napisao, ako mi netko može pojasniti.

- ne-fleksibilnost Mojsijeve zapovjedi
- fleksibilnost katoličkog katekizma

referirao sam se na "kona"

kon je napisao/la:

nedjelja, kao što sama riječ kaže: ne dela se!
tako je u našoj civilizaciji pa makar postoje argumenti za suotu mislim da je ipak ovako točno.
srećom pa je zapovijed fleksibilna "dan gospodnji"

Naime, Mojsijev zakon jasno kaze da je subota dan odmora posvecenog Jahvi.

Dok katolicki katekizam kada navodi 10 zapovjedi navodi ih izmjenjene i jedna od izmjena jest da se umjesto Zapovjedi: "[color=deepskyblue]Sjeti se da svetkuješ dan subotni." Piše zapovjed: "Sjeti se da svetkujes "dan gospodnji".

[color:bbd3=deepskyblue:bbd3]Time Mojsijev zakon nije fleksibilan jer tocno odreduje dan, dok katolicka zapovjed stavlja neodredjen dan. Pa time je fleksibilan.

Dragi brate cubela!

Prije svega, poštujem tvoj stav po pitanju nedjelje, jer vidim da si iskren. Također, jako mi se sviđa da si uočio da se Dekalog skraćeno može izreći u jednoj najvažnijoj zapovijedi - "Ljubi bližnjega kao sebe!".

Međutim, kada je Isus odgovarao pismoznancu na pitanje "Koja je prva i najvažnija zapovijed u Dekalogu?", On je ovako odgovorio:

Marko 12:29.30:
"PRVA ZAPOVIJED GLASI: 'ČUJ IZRAELE, GOSPODIN BOG NAŠ JEST JEDINI BOG. LJUBI GOSPODINA BOGA SVOGA SVIM SRCEM SVOJIM, SVOM DUŠOM SVOJOM, SVOM PAMETI SVOJOM I SVOM SNAGOM SVOJOM!'"
(Isus ovo nije izmislio! On je tu citirao Stari Zavjet, točnije - Ponovljeni zakon 6:4.5!!!)

Idemo dalje. Što Isus dalje kaže?
Marko 12:31:
"DRUGA JE ZAPOVIJED JEDNAKA OVOJ: 'LJUBI BLIŽNJEGA SVOGA KAO SAMOGA SEBE!' DRUGE ZAPOVIJEDI VEĆE OD OVIH NEMA!"
(Ovdje je Isus citirao Levitski zakonik 19:18 - dakle nije ni ovo Isus izmislio!!!)


Dakle, Isus je u cjelosti poštovao Deset Božjih Zapovijedi, upravo onako kako su napisane u Starom Zavjetu - to je i pokazao, citirajući Stari Zavjet (pa na koncu, tada nije još ni bilo novozavjetnog kanona...).

Isus je rekao da su jednako važne i zapovijedi koje govore da treba ljubiti Boga (prve 4), kao i zapovijedi da treba ljubiti bližnje (drugih 6).
MOJE PITANJE JE: Na koji način mi možemo pokazati da ljubimo Boga, ako ne na način da vršimo Njegov svevremenski, nepromjenjivi moralni zakon - 10 zapovijedi, čija su načela ljubav prema Njemu i prema ljudima? BOG NAM JE DAO 10 ZAPOVIJEDI ZATO, DA BI NAMA, GREŠNIM LJUDIMA, POKAZAO NA KOJI NAČIN MOŽEMO USPOSTAVITI DOBAR ODNOS S NJIM. ISUS NIKADA NIJE PROMIJENIO NI JEDNU ZAPOVIJED.

TOLIKO ZA SADA.

Hm...Justine...Bog je rekao i da mu treba zrtvovati zivotinje...kako to da to vise ne cinis?

Takodjer je rekao da se ne treba druziti i dirati gubave da se ne postane necist - a Isus je upravo to cinio.

Bog je rekao da treba ubiti preljubnicu - Isus joj je oprostio.

Isus je rekao: Draze mi je milosrdje od zrtve. To je nesto sto mnogi krscani moraju nauciti. Previse je danas ljudi koji zive u starom zavjetu.

Bog vise ne zeli od nas sluzbu i izvanjske cine. Bog od nas zeli cijelo nase srce. Bog od nas zeli potpunu predanost do smrti, potpunu predanost u iskorjenjivanju grijeha i potpunu poslusnost i sve to u bliskoj suradnji s Duhom.

Lako je biti formalist, to su mogli i farizeji, ali predati cijelo svoje srce i zivjeti iskljucivo za Boga mogu samo rijetki. To je onaj uski put. I nije lak. Potrebno je razapeti se na kriz i umrijeti svaki dan sebi.