Kršćanski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kršćanski ForumLogin

PREŠLI SMO NA https://krscanski.chat/


Nedjelja - svetkovanje

power_settings_newLogin to reply
+23
Medeni
crusader
misliti
Mika
pavao
Caesar
laodikejac
Domenika
dragan
Filozofska misao
Grace
jakob
kainos
Giovi
Rahela
UČENIK10
ziger
10
simply
No Nick
dominik
Ruta
Aladin
27 posters

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Ruta je napisao/la:
Ucenik 10 to je sve bilo prije proloijevanja krvi Kristove i silaska Duha Svetoga.Sad mi imamo odmor u Gospodu a Gospod se nastanio u nama.Sada se molimo bez prestanka.


znaci zapovjedi se vise ne moraju vrsiti???

da li 10 Bozjih zapovjedi mi danas moramo drzati?

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
UČENIK10 je napisao/la:
Ruta je napisao/la:
Ucenik 10 to je sve bilo prije proloijevanja krvi Kristove i silaska Duha Svetoga.Sad mi imamo odmor u Gospodu a Gospod se nastanio u nama.Sada se molimo bez prestanka.


znaci zapovjedi se vise ne moraju vrsiti???

da li 10 Bozjih zapovjedi mi danas moramo drzati?


16 Ali znamo: čovjek se ne opravdava po djelima Zakona, nego vjerom u Isusa Krista. Zato i mi u Krista Isusa povjerovasmo da se opravdamo po vjeri u Krista, a ne po djelima Zakona jer se po djelima Zakona nitko neće opravdati. 17 Ako se pak po tome što zaiskasmo opravdati se u Kristu očitovalo da smo i mi grešnici, nije li onda Krist u službi grijeha? Nipošto!


Ta pisano je: Proklet tko se god ne drži i tko ne vrši svega što je napisano u Knjizi Zakona. 11 A da se pred Bogom nitko ne opravdava Zakonom, očito je jer: Pravednik će od vjere živjeti. 12 Zakon pak nije od vjere, nego veli: Tko ga vrši, u njemu će naći život. 13 Krist nas otkupi od prokletstva Zakona, postavši za nas prokletstvom - jer pisano je: Proklet je tko god visi na drvetu


23 Prije dolaska vjere, pod Zakonom zatvoreni, bili smo čuvani za vjeru koja se imala objaviti. 24 Tako nam je Zakon bio nadzirateljem sve do Krista da se po vjeri opravdamo. 25 A otkako je nadošla vjera, nismo više pod nadzirateljem. 26 Uistinu, svi ste sinovi Božji, po vjeri u Kristu Isusu. 27 Doista, koji ste god u Krista kršteni, Kristom se zaodjenuste. 28 Nema više: Židov - Grk! Nema više: rob - slobodnjak! Nema više: muško - žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu! 29 li ste Kristovi, onda ste Abrahamovo potomstvo, baštinici po obećanju.

2 Evo ja, Pavao, velim vam: ako se obrežete, Krist vam ništa neće koristiti. 3 I ponovno jamčim svakom čovjeku koji se obreže: dužan je opsluživati sav Zakon. 4 Prekinuli ste s Kristom vi koji se u Zakonu mislite opravdati; iz milosti ste ispali. 5 Jer mi po Duhu iz vjere očekujemo pravednost, nadu svoju. 6 Uistinu, u Kristu Isusu ništa ne vrijedi ni obrezanje ni neobrezanje, nego - vjera ljubavlju djelotvorna.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
ja nisam rekao da zakon opravdava...

nego pitam:

znaci zapovjedi se vise ne moraju vrsiti???

da li 10 Bozjih zapovjedi mi danas moramo drzati?

reci mi svojim rijecima...

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
koju zapovjed smijem krsiti jer sam pod milosti???

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
UČENIK10 je napisao/la:
ja nisam rekao da zakon opravdava...

nego pitam:

znaci zapovjedi se vise ne moraju vrsiti???

da li 10 Bozjih zapovjedi mi danas moramo drzati?

reci mi svojim rijecima...


Probala sam u gornjem postu ali mi očito ne ide pa ti citiram Riječ.
BB

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Ma prijatelju zar ne vidiš da ih sve subota muči, to je takva zbrka nastala da ni sami više ne znaju sta se treba, a sta ne treba ...

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Rahela je napisao/la:
UČENIK10 je napisao/la:
ja nisam rekao da zakon opravdava...

nego pitam:

znaci zapovjedi se vise ne moraju vrsiti???

da li 10 Bozjih zapovjedi mi danas moramo drzati?

reci mi svojim rijecima...


Probala sam u gornjem postu ali mi očito ne ide pa ti citiram Riječ.
BB


mogu i ja tebi citirati bibliju, ai ovako mi je bolje...

ako su moja pitanja tako teska onda odgovori na ovo!

koju zapovjed smijem krsiti jer sam pod milosti???

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
"imam jedan savjet za tebe prijatelju: kad citas bibliju onda se prije pomoli Bogu da ti on otkrije istinu, dopusti Bogu da ti otkrije istinu, a nemoj tumaciti kako tebi odgovara....
i kad se molis moli Boga da te vodi i da ti pokaze pravi put...."

Ovo mi je super, samo sam kopirala sa drugog topica.
Cool

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
gle pitanje je jasno zasto bjezis od odgovora?

to je valjda zato jer znas da subota nije ukinuta samo ti je tesko priznati, ali Bog sve vidi i sve zna....

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Rahela je napisala:
Sada kada smo pod milošću, prosvjedočeni Njegovim Duhom, svaki dan je svet u Gospodu.


Ako je netko prosvjedočen Njegovim Duhom po pitanju milosti i zakona koji se bez milosti ne može ispuniti - molim Rahelu za teološki dokaz da je svaki dan svet u Gospodu, molim za dokaze više razine, jer koji su opravdani - pod milošću su i nemaju legalističke potrebe niti takve namjere..Zapovijesti više razine sigurno u sebi sadrže očekivanje zapovjedaća da će oni pod milošću držati ispunjenje Ljubavi - Zakona i Proroka.
Adventisti upravo govore o višoj razini - da ispunjenje Zakona i Proroka tj Isusova Ljubav sadrži implicitnu pravednost koja u praksi vjere ispunjava zakon refleksno - bez napora..Problem je kod harizmata i pentakostalaca što misle da im je praksa vjere ispunjenje podmilosnog ropstva Kristu i što polaze od nebiblijskoe predpostavke o ispunjenju zakona pa dolaze i do nebiblijske konkluzije - svi dani sveti..
Ako u sebi nemaju grijeh krasti do same smrti, pa tako redom za svaku zapovijest do same smrti sa nadom u vječni život, kako da ne vide da je dar života neodvojiv od kreativne sile darodavcevog karaktera..Milinu koju sacinjava milinu subote posvjedočava nam Duh Sveti kao sladost prema Bozjoj kreativnosti koju nam je darivao u Sinu kako bi ušli u stvarnost spokoja..

Učenik je pitao:
koju zapovjed smijem krsiti jer sam pod milosti???


Oni koji su pod milošću ne krše zapovijedi - već ih ispunjavaju iz svetosti koja im je dana - kojoj je sila Ljubav ispunjenog zakona - Kristova.
Ako su onima koji misle da su pod milošću svi dani sveti - to je onda novi implicitni zakon njihovih srca da se ne zamjere ni adventistima, ni židovima , ni subotarima baptistima, itd ..ni katolicima itd..
Oni su dane odvojili od Božje kreativnosti..

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Po Starozavjetnom Zakonu nitko se nije spasio, te Isusovim uskrsnućem u nedjelju započinje novo stvaranje, izbavljenje od grijeha i smrti, i sklapa se novi savez kada Krist pobijedivši smrt daje obećanje vječnog života. Nedjelja je ispunjenje subote Starog Zavjeta.

"Jer nama je naviještena blagovijest kao i njima, ali njima Riječ poruke nije uskoristila jer se vjerom nisu pridružili onima koji su poslušali. U Počinak doista ulazimo mi koji povjerovasmo, prema onom što je rekao:
Tako se zakleh u svom gnjevu: Nikad neće ući u moj počinak,premda su djela od postanka svijeta dovršena.
Rekao je doista negdje o sedmom danu ovako: I počinu Bog sedmoga dana od svih djela svojih. A ovdje opet: Nikad neće ući u moj počinak. Preostaje dakle da neki imaju u nj ući, a oni koji su prvi primili blagovijest ne uđoše zbog nepokornosti. Zato Bog ponovno određuje jedan dan, Danas, u Davidu nakon toliko vremena govoreći, kako je već rečeno:
Danas ako glas mu čujete,
ne budite srca tvrda.
Zbilja, da je Jošua njih u Počinak uveo, ne bi Bog nakon toga govorio o drugome danu." (Heb 4, 2-8 )


Zato su se apostoli i prvi kršćani nalazili nedjeljom, no Židovi su ih sudili zbog toga - jela, blagdana i subota.
Pavao ukorava ideju ponovnog vraćanja na takve židovske običaje:

"Ali sada kad ste spoznali Boga - zapravo, kad je Bog spoznao vas - kako se sad opet vraćate k nemoćnim i bijednim počelima i opet im, ponovno, hoćete robovati? Dane pomno opslužujete, i mjesece, i vremena, i godine! Sve se bojim za vas! Da se možda nisam uzalud trudio oko vas!" (Gal 4, 9-11,)

Na to upozorava i Sv. Ignacije Antiohijski 107g.:
"Jer ako još živimo po židovskom Zakonu, obznanjujemo da nismo primili milost. Ako su dakle, oni koji su otkupljeni od negdašnjih propisa, došli do nove nade, više ne obdržavaju subotu, već žive u svetkovanju Dana Gospodnjeg, u kojem je i naš život blagoslovljen po njemu i njegovoj smrti."

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Samuel Bacchioci je jedini nekatolik koji je doktorirao na Gregorijanskom sveučilištu u Rimu...tema je "Od subote do nedjelje"....znači on je imao pristup arhivima u Vatikanu, što rijetko tko može i materijal koristio za svoju doktorsku dizertaciju...opisuje kako je nedjelja potisnula subotu i daje jake argumente za to....predgovor na knjigu su napisali mnogi katolički teolozi, svećenici....i rekli sami da je temelj nedjelje uzdrman....čuo sam da je ta knjiga zbunila mnoge svećenike u Rimu (sigurno su rekli, kud smo ga pustili da radi doktorski rad...šalim se)....inače samo štivo je teško za čitati, i potrebno je malo teološkog znanja....evo adrese gdje je možete skinuti....

http://www.adventisti.info/dl.php?itemid=660&catid=11&blogid=9

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
evo kratkog sadržaja te knjige...."Od subote do nedjelje"

RIJEČ UNAPRIJED

Koji su biblijski i povijesni razlozi za štovanje nedjelje? Može li se s pravom pozivati na zapovijed o suboti da bi se nametnulo štovanje nedjelje? Kako se može riješiti ovaj problem sveopćeg oskvrnjenja dana Gospodnjeg?
Dr. Samuele Bacchiocchi odgovara na ova i druga pitanja istražujući biblijsku osnovu i povijesni razvoj štovanja nedjelje. Slijedeći povijest otkupljenja, on svoje istraživanje počinje s mesijanskom tipologijom subote u Starom zavjetu, a nastavlja razmatrajući način na koji se subota ispunila u Kristovom otkupiteljskom poslanju. On je proučavajući građu o
suboti u evanđeljima pokazao kako je Krist subotu učinio prikladnim simbolom svog otkupljenja, danom u koji se slavi uspomena na božanski blagoslov spasenja očitovanjem ljubavi i milosrđa prema drugima. Ovo istraživanje pokazuje da se usvajanje nedjelje nije zbilo u ranoj jeruzalemskoj crkvi na temelju apostolskog autoriteta, već stoljećima kasnije u crkvi u Rimu. Uzajamno djelovanje židovskih, poganskih i kršćanskih čimbenika doprinijelo je odbacivanju subote i usvajanju štovanja nedjelje.


Činjenica da nedjelja nije postala dan počinka i bogoslužja na temelju biblijskog i apostolskog autoriteta - već kao posljedica političkih, društvenih, poganskih i kršćanskih utjecaja - stvaranje valjane teologije
štovanja nedjelje čini nemogućim. Pisac dokazuje da je tradicionalni pokušaj da se opravda nedjeljni počinak pozivanjem na zapovijed o suboti, ako ništa više, paradoksalan. Kako se četvrta zapovijed može legitimno primjenjivati na nedjelju, ako zapovijed zahtijeva da se svetkuje sedmi a ne prvi dan tjedna, i ako se tvrdi da ju je Isus ukinuo?

Ova studija završava prijedlogom da je, ako se ponovno želi oživiti sadržaj počinka i bogoslužja u dan Gospodnji, potrebno nanovo otkriti i obnoviti one trajne vrijednosti zapovijedi o suboti koje su relevantne za dana¹nje kršćane.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Giovi je napisao:
Po Starozavjetnom Zakonu nitko se nije spasio, te Isusovim uskrsnućem u nedjelju započinje novo stvaranje, izbavljenje od grijeha i smrti, i sklapa se novi savez kada Krist pobijedivši smrt daje obećanje vječnog života. Nedjelja je ispunjenje subote Starog Zavjeta.

Milost Bozja kakva je ispunjena po Isusu Kristu ne odbacuje zakona vec ga potvrdjuje ispunjenjem Zakona i Proroka.Pravednost Isusova koju nam dodaje - oprostenje prijasnjih grijeha, na osnovu cega nam se daje?Na osnovu vjere u priznanje djela Isusa i Njegovog dara zrtve koju je zahtjevao zakon za otkup grijeha..Otkupljeni priznaju iz dubine svetosti da je zakon dobar i svet i da je duhovan...Kako bi bio moguc Zavjet u krvi Kristovoj da nije imao Isus milosti i darivao nam zivot ni za kave zasluge vec iz Ljubavi, kako bi bila Ljubav da nije ispunila zakon za grijesnika..Grijesnik iz ljubavi prima svetost i ne moze kazati da je zakon ukinut..On se nalazi u srcu onoga koji je pod miloscu a ne pod zakonom..Upravo oni koji su pod miloscu ne odbacuju zakon svoga srca ..

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
abraham je napisao/la:
Rahela je napisala:
Sada kada smo pod milošću, prosvjedočeni Njegovim Duhom, svaki dan je svet u Gospodu.


Ako je netko prosvjedočen Njegovim Duhom po pitanju milosti i zakona koji se bez milosti ne može ispuniti - molim Rahelu za teološki dokaz da je svaki dan svet u Gospodu, molim za dokaze više razine, jer koji su opravdani - pod milošću su i nemaju legalističke potrebe niti takve namjere..Zapovijesti više razine sigurno u sebi sadrže očekivanje zapovjedaća da će oni pod milošću držati ispunjenje Ljubavi - Zakona i Proroka.
Adventisti upravo govore o višoj razini - da ispunjenje Zakona i Proroka tj Isusova Ljubav sadrži implicitnu pravednost koja u praksi vjere ispunjava zakon refleksno - bez napora..Problem je kod harizmata i pentakostalaca što misle da im je praksa vjere ispunjenje podmilosnog ropstva Kristu i što polaze od nebiblijskoe predpostavke o ispunjenju zakona pa dolaze i do nebiblijske konkluzije - svi dani sveti..
Ako u sebi nemaju grijeh krasti do same smrti, pa tako redom za svaku zapovijest do same smrti sa nadom u vječni život, kako da ne vide da je dar života neodvojiv od kreativne sile darodavcevog karaktera..Milinu koju sacinjava milinu subote posvjedočava nam Duh Sveti kao sladost prema Bozjoj kreativnosti koju nam je darivao u Sinu kako bi ušli u stvarnost spokoja..

Učenik je pitao:
koju zapovjed smijem krsiti jer sam pod milosti???


Oni koji su pod milošću ne krše zapovijedi - već ih ispunjavaju iz svetosti koja im je dana - kojoj je sila Ljubav ispunjenog zakona - Kristova.
Ako su onima koji misle da su pod milošću svi dani sveti - to je onda novi implicitni zakon njihovih srca da se ne zamjere ni adventistima, ni židovima , ni subotarima baptistima, itd ..ni katolicima itd..
Oni su dane odvojili od Božje kreativnosti..


Zašto mi ne bi svaki dan hoda sa Gospodinom bio svet? Zašto ne bi bio trijumf meni palom čovjeku nesposobnom da u svojoj snazi izvršim Zakon?

Svaki dan od kako sam se rodila "odozgo" mi je svet.
Tako osjećam u srcu, ali ako želiš teološki dokaz, kako onda tumačiš ove Pavlove riječi?

Zato se po djelima Zakona nitko neće opravdati pred njim. Uistinu, po Zakonu - samo spoznaja grijeha! Rimljanima 3:20
Smatramo zaista da se čovjek opravdava vjerom bez djela Zakona. Rim 3:28

10 Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu. 11 Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu! 12Rim 6:10-12

2 Netko vjeruje da smije sve jesti, slabi opet jede samo povrće. 3 Tko jede, neka ne prezire onoga tko ne jede; tko pak ne jede, neka ne sudi onoga tko jede. Ta Bog ga je prigrlio. 4 Tko si ti da sudiš tuđega slugu? Svojemu Gospodaru i stoji i pada! A stajat će jer moćan je Gospodin da ga podrži. 5 Netko razlikuje dan od dana, nekomu je opet svaki dan jednak. Samo nek je svatko posve uvjeren u svoje mišljenje. 6 Tko na dan misli, poradi Gospodina misli; i tko jede, poradi Gospodina jede: zahvaljuje Bogu. I tko ne jede, poradi Gospodina ne jede i - zahvaljuje Bogu. 7 Jer nitko od nas sebi ne živi, nitko sebi ne umire. 8 Doista, ako živimo, Gospodinu živimo, i ako umiremo, Gospodinu umiremo. Živimo li dakle ili umiremo - Gospodinovi smo. 9 Ta Krist zato umrije i oživje da gospodar bude i mrtvima i živima. 10 A ti, što sudiš brata svoga? Ili ti, što prezireš brata svoga? Ta svi ćemo stati pred sudište Božje. 11 Jer pisano je: Života mi moga, govori Gospodin, prignut će se preda mnom svako koljeno i svaki će jezik priznati Boga. 12 Svaki će dakle od nas za sebe Bogu dati račun. Nikoga ne uznemirujte 13 Dakle, ne sudimo više jedan drugoga, nego radije sudite o tome da ne valja postavljati bratu stupice ili spoticala. 14 Znam i uvjeren sam u Gospodinu: ništa samo od sebe nije nečisto. Samo je onomu nečisto tko to smatra nečistim.
Rim 14,2-14

U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh,...Djela 20,7

Zar misliš da će Gospodin u svojoj mudrosti i ljubavi prezreti moje bogoslužje nedjeljom (da sada ne spominjem i druge dane)?
Zar misliš da će okrenuti svoje lice i uho od moga slavljenja, molitve i posvećivanja taj dan?

Kada biste na sebe primjenili propise o suboti vjerojatno vas ne bi ostalo puno :
Držite, dakle, subotu, jer je ona za vas sveta. Tko je oskvrne neka se pogubi; tko bude u njoj radio ikakav posao neka se odstrani iz svoga naroda. Izlazak 31:14

Hvala našem Gospodinu na svemu što je učinio za nas!

Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. 17 To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo. Kološanima 2:16-17

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
giovi i rahela

da li je 10 Bozjih zapovjedi Bog onda dao samo židovima ili ih je Bog rekao i adamu i evi i dao im ih i nama danas???

a kada je vec kako vi kazete prebacena svetost sa subote na nedjelju zasto onda tako je ne svetkujete???

nedjelja pocinje u subotu sa zalaskom sunca, taj dan nema kuhanja,kupovanja bilo cega,gledanja tv,ucenja,bavljenja bilo s cime sto nema veze s Bogom, citanje novina ili casopisa, ici na put(osim na misu ili bogosluzje)...nitko na ovome svijetu ne moze tako drzati nedjelju kao sto mi drzimo subotu, nitko...sad zasto ne moze, pa zato jer je subota sveta i posvecena od Boga, i samo subota ima silu jer je Bozji dan za odmor, a Bog nikada nece dati silu covjeku da svetkuje nedjelju, jer bi tada isao protiv zapovjedi...jer bilo kome da ide svetkovati nedjelju kao subotu, sto bi trebali jer je kao svetost prebacena, je ljudima besmisleno, jer ne vide smisao, a sad vam je jasno zasto ne vide smisao, jer to nije taj dan

a kad svetkujes subotu onda shvatis koliko je Bogu vazna subota, to je poseban dan i tada mozes shvatiti zasto su farizeji se onako ponasali, ali su bili fanatici i pobrkali stvari, jer su se ponasali kao da je covjek stvoren radi subote, a zapravo je Bog stvorio subotu radi nas da mozemo taj dan odmoriti i onda Isus rece da je on Gospodar subote...


pa gdje se spominje u bibliji rijec nedjelja???

jedni kazu Isus je uskrsnuo prvi dan,drugi da su lomili kruh u prvi dan a treci kazu da su zbrajali novac u prvi dan, i te tri stvari su kao upitne i stvorile su vjerovanje......

sad neka mi netko i ovo objasni, kako je moguce da su apostoli svetkovali prvi dan i okupljali se prvi dan kad je se zna da je sedmi dan odmor???????
kako je moguce da se odmara jer je Isus uskrsnuo u prvi dan, to znaci da vi svetkujete prvi dan, jer u bibliji samo subota ima ime, bas cudno, tako da vi svetkujete prvi dan u tjednu, a ne sedmi, sedmi dan je odmor a ne prvi dan tjedna!!!!!!!!

kako su apostoli mogli odmarati u pravi dan tjedna????

Zadnja promjena: UČENIK10; sri 02 tra 2008, 14:56; ukupno mijenjano 1 put.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Setra Rahela je napisala:
Zašto mi ne bi svaki dan hoda sa Gospodinom bio svet? Zašto ne bi bio trijumf meni palom čovjeku nesposobnom da u svojoj snazi izvršim Zakon?

Težište moje primjedbe u svezi držanja zakona od strane palog čovjeka upravo na razumijevanju milosti - ona ne odbacuje zakon..
Kristovo ispunjenje zakona je jedan dio milosnog dara koji se prima kroz vjeru jer vjera substancijalno sadrži Kristovo djelo
i omogućava - ako smo primili milost u novozavjetno sadržaju opravdanja kroz vjeru- upravo da bez napora tvorimo zakon jer se Kristova pravednost nalazi u nama..Pravednost neće biti tvorac prijestupa, pali je čovjek podignut i u Njegovom svetom hodu sa Bogom nije teško odbaciti predrasude o legalizmu kad je Krist ispunio zakon..Kako smo pod milošću
- znači - sadržaj milosti što je nego Kristova pravednost u nama..
Mislim da se dobar dio nesporazuma oko značenja Pod Milosti
može lako svladati upravo činjenicom sadržaja pravednosti koja se nalazi u paketu milosti..Svesna svetost - nije ona farizejska legalistička oholost, to je Kristova smjernost u sili pravednosti koja caruje za život vječni djelima Kristovim kojih se jamstvo nalazi u Njegovoj vjeri..Problem je u Lutherovom razumijevanju vjere kako je On preveo u Hebrejima 11,1 odstupajući od originalnog značenja subjektivizacijom sadržaja vjere..Kao što je i sama vjera dar milosti kako bi bilo moguće novorođenje mi ne možemo gledajuči u slavu Kristova djela nepreobražavati se u isto obličje kojega je sadržaj Kristova svetost i pravednost..Kako smo mrtvi grijehu - kako ćemo još griješiti?No to ne znači da je zakon ukinut niti da se opet opravdavamo zakonom kao da nismo pod milošću - pod silom Kristove pravednosti koja nam ne daje griješiti jer ljubimo Krista i Njegove zapovijesti koje su u nama zajedno sa silom svetosti koja odbacuje zlo..

-----
Ono o jelima i tako dalje, opet ćemo obraditi kao što smo u početku prije nekoliko mjeseci..Ta obrada se nalazi upravo u knjizi koju je spomenio Krizostom, potrebno je razumjeti ali i čitati original kao i poznavati povijest toga problema..

Dalje, pitanje svetog ili svetih dana nije beznačajno..
No , primjedbe o legalizmu držanja zakona što se tiče dana, svetih dana ne stoje na biblijskim nogama...
Na primjer - subota nije Zakonodavnim izričajem niti sadrđajem ispunjenja zakona , niti sadržajem milosti - ukinuta niti je koji dan ili danima pridodata svetost ..Ako i jesmo pod milošću - mi smo također i pod zakonom Božje kreativnosti koji se nije promijenio zato što imamo drugačiju doktrinu o opravdanju vjerom ili i djelima..Nitko ne može biti spašen sa grijesima niti opravdan vršenjem djela zakona, ali koji su opravdani sigurno je da prepoznaju zakon u sebi u sili Kristove pravednosti.
pozdrav

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
Vratimo se Luteru pa da vidimo sto podrazumijevamo pod opravdanjem kada pokusavamo objasniti -Pod miloscu :
Sam Luter kaže da ga je obuzela naročita želja da razumije Pavla u poslanici Rimljanima. Naročito mu je smetala jedna riječ, «pravednost», u 1,17: «Jer u njemu se očituje pravednost Božja». Mrzio je tu riječ jer je bio naučen da je razumije kao pokazatelj formalne ili aktivne pravednosti, to jest, pravednosti kojom Bog kažnjava nepravednog grešnika i gnjevi se na njega. Stoga je bjesnio s opterećenom i uznemirenom savješću. Ipak, nastavio je proučavati tu Pavlovu riječ usrdno čeznući da sazna što je Pavao želio. Naposljetku je počeo posvećivati pozornost kontekstu riječi te je počeo shvaćati da je Božja pravednost o kojoj Pavao govori pravednost pomoću koje pravednici žive kao darom Božjim, to jest vjerom. Božja pravednost o kojoj Pavao govori je pravednost koju otkriva evanđelje, pasivna pravednost kojom milostivi Bog opravdava vjerom.

"Ovdje sam osjetio da sam u cijelosti iznova rođen te da sam kroz otvorena vrata ušao u sam raj. Tamo mi se ukazalo sasvim različito lice cijelog Pisma. Stoga sam ponavljao Pismo po sjećanju. U drugim sam izrazima našao analogiju, kao Božje djelo, to jest, ono što Bog čini u nama, sila Božja kojom nas On jača, Božja mudrost kojom nas čini mudrim, Božja snaga, Božje spasenje, Božja slava" Luther Djela -WA 54:186.



Prema Luteru Riječ Božja nam dolazi u dva oblika: kao zakon i kao evanđelje. Oboje se nalaze u Pismu i oboje treba propovijedati, ali ih se nikada ne smije pomiješati. Umjetnost i obilježje istinskog teologa je njihovo pravilno razlikovanje. Zakon kaže: učini ovo. To je Božji zahtjev upućen nama. Evanđelje kaže: Ovo sam učinio za tebe. To je Božji dar za nas. Očito je da su oni sasvim različiti, a ipak su povezani. Sam zakon je svet i dobar. On je izraz Božje volje. Ali kad ga se koristi kao sredstvo spasenja on je «tiranin» i postaje zlom. Krist ga je ukinuo kao sredstvo spasenja.

Znači li to da zakon, prema Luteru, nema daljnju funkciju? Upravo suprotno, on ima dvije funkcije. Građansku kojom se reguliraju međuljudski odnosi, kao i božansku, duhovnu funkciju: on uvećava naše prijestupe i priprema put milosti. Stoga nam može služiti kao «naš čuvar da nas vodi Kristu». I Evanđelje ima dvije funkcije. Prva je da tumači zakon i provodi drugu funkciju zakona. Međutim, ovo nije prava funkcija evanđelja. Sam Luter to naziva «čudnim djelom» (opus alienum) evanđelja. Prava funkcija (opus proprium) evanđelja je da čini ono što zakon ne može, naime, da nam daruje milost, pravednost i život. Budući da je to prava funkcija evanđelja i da mu je ona uvijek prva na umu Luter često govori o evanđelju kao da je samo to Božja riječ. Ali shvatiti ovaj izraz u apsolutnom smislu značilo bi pogrešno ga razumjeti. Zakon i evanđelje su dva oblika jedne Božje riječi a nju možemo istinski čuti samo kad je čujemo i kao zakon i kao evanđelje. Premda imaju sasvim različite funkcije to su funkcije iste Riječi. One se uvijek međusobno nadopunjuju. Ipak, postoji kretanje u jednom pravcu: vjera ide od zakona do evanđelja i u konačnici se smiruje u evanđelju.

Nadam se da tako misli i Rahela.

descriptionNedjelja - svetkovanje - Page 4 EmptyRe: Nedjelja - svetkovanje

more_horiz
privacy_tip Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
power_settings_newLogin to reply