Crkva i država - vladavina naroda i moral hijerarhije

Hoce li ovo biti presudno za mandatara 67+XY?

ZAGREB - Èelnik SDP-a Zoran Milanoviæ pozvao je danas predsjednika Vlade i HDZ-a Ivu Sanadera da javnost izvijesti je li njegova vlada diplomatskim aktima ili drugim postupcima dala povoda europskim ministrima vanjskih poslova za juèerašnje upozorenje Hrvatskoj da ne proglašava ZERP, te objasni govore li europski ministri neistine ili vrše pritisak na Hrvatsku.
"Sanader se skriva od javnosti pa ga pozivam da objavi zna li da ministri vanjskih poslova govore neistine ili vrše pritisak na Hrvatsku, te je li išta u aktima i djelovanju Vlade u zadnje èetiri godine dalo povod ministrima da daju upozorenje kao ono juèerašnje", rekao je Milanoviæ na konferenciji za novinare.
"Sanader je loše i korumpirano vodio zemlju i neka skupi mrvicu hrabrosti te graðanima objasni što su on i državni tajnici tajno potpisivali u Bruxellesu i kakve su posljedice toga danas. Neki dokumenti potpisivani su potajno, bez znanja Sabora", istaknuo je.
Upitan misli li na zakljuèke iz lipnja 2004. koje su, kao usuglašeni zapisnik, potpisali državni tajnici ministarstava vanjskih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije i po kojemu Hrvatska neæe ZERP primijenjivati na èlanice EU dok se ne pronaðe zajednièko rješenje, Milanoviæ je kazao kako je na Sanaderu da odgovori što je povod juèerašnje poruke iz Bruxellesa.

http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/2971301/index.do;jsessionid=AE64A267B33976E843B1C32CCCE5BDE2.1

Mesiæ dao mandat Sanaderu
U predvorju Ureda predsjednika dva rivala iz SDP-a i HDZ-a naletjeli su jedan na drugoga u trenutku kada je Milanoviæ upravo završio konzultacije s Mesiæem, a Sanader krenuo na njih. - I? Jesi li sastavio Vladu? - dobacio je Sanader pružajuæi ruku Milanoviæu. - Isto kao i ti! - odgovorio mu je Milanoviæ.
http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,12,15,mesic_mandatar,101967.jl

Zali Boze svih nasih polticara a posebno HSS i HSLS koji su ono ispod svakog nivoa...

A sada i ovo o zabrani rada nedjeljom:


HDZ: Zabranit æemo rad nedjeljom Pišu: N. Božiæ, S. Barilar

---

ZAGREB - Zabrana rada nedjeljom projekt je koji HDZ pošto-poto želi provesti u svom drugom mandatu na vlasti.

Stoga je upravo to pitanje, kako doznajemo, postalo kamen spoticanja u pregovorima HDZ-a s HSS-om i HSLS-om jer je šefica liberala Ðurða Adlešiè apsolutno protiv zabrane rada nedjeljom. Iako ni jedna od strana ne želi o tom pitanju otvoreno i javno istupati, jer su osjetljivi pregovori još u tijeku, neslužbeno obje strane inzistiraju na svom rješenju.

Tankoviæ korak do HDZ-a

HDZ traži da se nedjelja proglasi slobodnim danom u kojem bi rad bio zabranjen šoping centrima i velikim trgovinama. Iznimno bi nedjeljom, ali samo do 13 sati, mogli raditi mali kvartovski duæani koji prodaju kruh i mlijeko, štandovi na tržnicama i kiosci.

U turistièkoj sezoni HDZ bi dopustio rad duæana uz obvezu dodatnog plaæanja radnicima.

- Od svog prijedloga ne odustajemo! Vrijeme je i da partneri popuste nama - istaknuo je jedan od èlanova vodstva HDZ-a.

Na strani HDZ-a, a ne svoga koalicijskog partnera HSLS-a, oko ovoga pitanja je i HSS.

- Kao konzervativna demokršæanska stranka, HSS je, kad je rijeè o radu nedjeljom, na pozicijama Katolièke crkve da nedjelja trba biti dan za odmor i obitelj - objašnjava jedan od èlanova vodstva HSS-a. Podsjetimo, upravo je HSS u vrijeme Raèanove Vlade nametnuo prvu zabranu rada nedjeljom koja je, meðutim, pala na Ustavnom sudu jer nije za sve jednako regulirala rad nedjeljom. HSS je, sklopivši koaliciju s HSLS-om, pristao podržati rješenje koje zastupaju liberali.

Šefica HSLS-a Ðurða Adlešiè tri je godine u proteklom mandatu pokušavala progurati svoj prijedlog Zakona u Saboru, no, premda je prošao èak tri èitanja, Zakon nije donesen jer se tome protivio upravo vladajuæi HDZ. Njezin je prijedlog da se rad nedjeljom ne zabranjuje, veæ da mora biti reguliran kolektivnim ugovorom kako bi se osiguralo da bude plaæen. Pregovori o radnom zakonodavstvu koje je Ð. Adlešiè, uz decentralizaciju, navodila kao jedan od najvažnih uvjeta bez kojih ne namjeravaju podržati ni jednu vladu, nastavili su se i juèer. Službeno nitko ne želi ništa reæi, veæ samo poruèuju kako pregovori traju, a o tom æe pitanju kompromis morati postiæi predsjednici HDZ-a, HSLS-a i HSS-a. Neslužbeno doznajemo da su pregovaraèi HSLS-a nezadovoljni i zato što druga strana želi riješiti samo pitanje zabrane rada nedjeljom u trgovinama, odnosno izmjenama Zakona o trgovini, dok oni žele da cijela problematika bude regulirana Zakonom o radu.

- Osim toga, HDZ samo naèelno želi slobodnu nedjelju, u jednom èlanku kažu da je nedjelja neradna, a veæ u drugom uvode niz izuzetaka od toga - optužuje èlan vodstva HSLS-a.

Èinjenica je da je HDZ imao pune èetiri godine na vlasti da provede zabranu rada nedjeljom, no HDZ-ova Vlada to je pitanje uglavnom izbjegavala. Naèelno su uvijek bili na stavu da nedjelja treba biti neradna, no nikada nisu uložili trud da to i operacionaliziraju. Upravo zbog toga na kraju svoga mandata HDZ je doživio kritike Crkve, ali i sindikata, te su oèito odluèili to pitanje prelomiti u novom mandatu.ƒ

Raèanov zakon 2003. Krajem 2003. Raèanova je vlada, na inicijativu HSS-a, donijela zakon o zabrani rada nedjeljom. 2004. taj je zakon pao na Ustavnom sudu i opet su svi mogli raditi nedjeljom.

Sanaderova taktika 2004. HDZ nakon dolaska na vlast 2004. najavljuje da æe ponovno zabraniti rad nedjeljom. U èetiri godine napravili su Nacrt zakona, ali ga nikada nisu poslali u Sabor.

Novi potez 2007. HDZ je juèer opet najavio da æe donijeti zakon o nedjelji. Rad bi bio zabranjen šoping centrima i velikim trgovinama, a iznimno bi, ali samo do 13 sati, mogli raditi mali duæani.

Lobiji i kršæanstvo u Europi, èija je to mafija:






Europski sud za ljudska prava je pravorijekom od 21. veljaèe osudio Grèku što je navodno odvjetnika Arreta Alexandrisa prisilila na oèitovanje vjerskoga uvjerenja prigodom polaganja prisege, propisane za obavljanje forenzièke djelatnosti; prisega je naime tako sroèena da pretpostavlja pravoslavnu vjeru prisežnika. Prema pravorijeku, razne vjeroispovijesti, poèevši od katolièkih sveæenika pri blagoslovu kuæa, oèito krše pravo vjerske slobode. Na osnovi spomenutoga pravorijeka Talijansko ministarstvo unutarnjih poslova moralo bi upozoriti Talijansku biskupsku konferenciju da odustane od blagoslova kuæa, inaèe æe sudskim putem biti odreðena naknada za štetu prouzroèenu kršenjem prava na vjersku slobodu. Grèka je kažnjena dvije tisuæe eura.
Giorgio Salina, predsjednik zaklade „Assosciation pour la Fondation Europa“, komentirajuæi za tiskovnu agenciju ZENIT, rekao je da „pravorijek te nedavno oèitovanje Vijeæa Europe o pravu na siguran i besplatan pobaèaj potvrðuju postupno uzmicanje pred relativizmom kao i podmukli pokušaj da se sudskim putom donose zakoni, mimoilazeæi granice nadležnosti svakoga tijela“. Prema predsjednikovu mišljenju nesumnjivo je da podudarnost europskih zastupnika koji pripadaju raznim politièkim skupinama, skupine homoseksualca i lezbijka kao i sliènih europskih organizacija, te moænih lobija poput 'Katolici za slobodan izbor', vrše snažan relativistièki pritisak u raznim ustanovama. S obzirom na to upozorio je na skup koji su spomenute skupine organizirale u Europskome parlamentu, kada je Miguel Angel Martínez, èlan Španjolske socijalistièke partije u svome nastupu priznao: „Recimo jasno, mi smo relativisti. Istinu nitko ne posjeduje; nema istine, postoje razna mišljenja, sva su legitimna, sva treba poštovati.“ Isti je španjolski zastupnik optužio Crkve, hijerarhijski organizirane, poput Katolièke, da „vrše kulturnu diktaturu“. Govoreæi o nesnošljivosti prema Katolièkoj i Pravoslavnoj crkvi, predsjednik zaklade je spomenuo kako je u Bruxellesu nedavno usvojen pravilnik za djelovanje lobija pri europskim ustanovama, Parlamentu i Povjerenstvu.
Buduæi da se u jednome amandmanu crkve naziva lobijima, u prigodi glasovanja Zeleni su predložili usmeni amandman koji naziva lobistima kler, a ne crkve. Taj prijedlog nije usvojen, a Monica Frassoni, dopredsjednik europskih zelenih, prosvjedovala je vièuæi – ovo je dokaz da lobiji funkcioniraju. Ovaj pravorijek – pojasnio je Salina – bar djelomièno, kao i drugih sudova, kao i neke odluke za koje Europski parlament nije mjerodavan, poput obiteljskoga prava, nisu obvezujuæe za države, i moglo bi ih se ignorirati. Premda – dodao je – razni meðunarodni sudovi i neki nacionalni ustavni sudovi, takve presude i odluke Europskoga parlamenta prihvaæaju kao „pravne izvore“. Rijeè je o podmuklome donošenju zakona putem pravosuða, zaobilazeæi ovlasti priznate raznim ustanovama. Ovo je zaista težak èin. Kao što je poznato, Sporazum iz Lisabona, koji ravna funkcioniranje europskih ustanova, prihvaæa Povelju o fundamentalnim pravima, èineæi je obvezujuæom. Kako bi se uputio jasan znak toj relativistièkoj, nedemokratskoj i prekršajnoj zastrani, Salina je predložio da države, koje još trebaju ratificirati Lisabonski sporazum poput Italije, iskljuèe prihvaæanje Povelje o temeljnim pravima, odbacujuæi njezinu premoæ nad nacionalnim zakonima, kao i obvezatnost svih lukavih pravorijeka u svezi s Poveljom, po uzoru na Englesku i Poljsku koje su prigodom potpisivanja sporazuma iskljuèile spomenutu povelju. Vjerujem da je potreban snažan znak kako bi se uputilo jasno upozorenje. Ne bih želio da Agencija za ljudska prava, sa sjedištem u Beèu, koja djeluje u dogovoru s Vijeæem Europe, iziðe s priznanjem prava homoseksualaca, poput braka, posvajanja djece i tako redom te da ukine pravo na priziv u savjesti kada se sukobljava s pravom žene na pobaèaj. Možda je potrebno, i ne samo za katolike, jasno reæi „STOP“ – zakljuèio je Salina.

Navodim poduzi citat komentara Ivana Miklenica iz Glasa Koncila u kojem se za razlog nefunkcioniranja drzave navodi utjecaj ljudi iz totalitaristickog rezima zbog cega 90 stanovnistva koji su se deklarirali krscanima su ideoloski potisnuti od manjinskih skupina koje imaju monopol na javnoj sceni i iza nje dirigiraju cijelim drustvom...:

Komentar

"Hrvatski državni aparat još uvijek nije sposoban, a èini se ni voljan, poduzeti korake da se uvoðenjem principijelne zakonitosti - a što ukljuèuje da zakoni budu stvarne i jasne pravne norme a ne politièki ili ideološki ciljevi s rastezljivim odredbama - da se hrvatsko društvo oslobodi neprimjerenog utjecaja ljudi iz prošloga ideološkoga i totalitaristièkoga režima i da se i te ljude integrira u pluralno demokratsko društvo u kojem ne smije biti ni privilegiranih ni podèinjenih. Da nema prave politièke volje da se to - jedno od kljuènih pitanja hrvatskog društva - poène rješavati, pokazuje i pasivan odnos države prema nerašèišæenoj prošlosti koja se trajno zloporabi za nove optužbe, sukobe i podjele, a poznato je da samo objektivna istina oslobaða.
Dodaju li se tome èinjenice da u hrvatskom društvu (u kojem se više od 90 posto graðana deklarira kršæanima) manjinske ideološke skupine na javnoj sceni imaju gotovo potpuni monopol, a iza javne scene dirigiraju i politikom i gospodarstvom i kulturom, oèito je da državni aparat nije jednako u službi cijeloga društva i svih graðana odnosno da nije dorastao uspostaviti takva »pravila igre« da ni jedna skupina ne bi mogla imati monopol ili nerazmjerno velik utjecaj niti na javnoj sceni niti iza javne scene.
Oèito je da se hrvatska država još itekako mora izgraðivati i u svom temeljnom društveno-politièkom sustavu da bi postala sposobna ispuniti ne samo norme koje proizlaze iz zahtjeva s pregovora s Europskom Unijom nego i realne i specifiène zahtjeve i potrebe hrvatskoga društva. Pritom bi svakako trebalo krenuti od promjene izbornoga zakonodavstva i uspostave sustava koji bi bio sposoban uvesti zakonitost koja bi jednako obvezivala sve skupine i graðane, odnosno sustava koji bi onemoguæio politièke, ideološke, kulturne i gospodarske zloporabe."

Ova je analiza suvise jednostrana jer ne polazi od cinjenice da su i unutar 90 % krscana vladajuce grupice koje se bore za ideoloski prestiz a da su u sustini dekadentne jer su ideoloski izvan krscanskih korjena europe ..Krscanstvu su politizacijom stavova oduzeli visedimenzionalni spiritualni sadrzaj i ispunili ga svjetovnoscu i lokalnim tradicionalizmima i provinscijskim mentalitetom koji krscanstvu oduzima dinamiku i svjezinu evangelizacionog pokreta i kristocentricnog zivota koji nudi viziju a ne samo opozicionu kritiku..
Hrvatska katolicka crkva bi vec trebala biti i èini se voljnija, poduzeti korake da se provodjenjem prakticnog krscanstva rastereti lokalnog tradicionalizma kako bi se u Hrvatskoj katolicanstvo kristocentricki moderniziralo , osposobilo za afirmaciju krscanskih korjena u Europi da se crkva oslobodi neprimjerenog utjecaja ljudi koji izjednacujucim relativiziranjem fasizma i komunizma zastiru istinu o zlocinima svih strana..Krscanski i demokratski pluralizam je u Hrvatskoj gotovo nemoguc ako se u Katolickoj crkvi ne ojaca Bendiktova prakticna avangarda visedimenzionalnog krscanstva..

I crkva i država ulaze u Europu, tj oni je kreiraju..zato treba njihov odnos biti zdrav, država bi trebala biti servis narodu , servis njegovog suvereniteta...a takoðer i servis crkvama..
Sloboda se ne bi smjela odvajati od duhovnosti jer narod kad izgubi duhovnost on postaje žrtvom nehumanih sila ...i teže èuva slobodu..

Prenosim sa Križa Života:

REAKCIJA NA ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE
Crkvi su napravljeni nezamislivi ustupci

Zakon o suzbijanju diskriminacije važan je korak naprijed utoliko što konkretno definira što je diskriminacija te odreðuje kazne, no njegovo donošenje ima i tamnu stranu, smatra gay aktivist Stjepan Pavlek koji je u Veèernjem listu izrazio nadu kako æe homoseksualci u Hrvatskoj moæi u skoroj buduænosti posvajati djecu.

“Iako svi govore da je izglasavanjem u Saboru, uz samo jedan suzdržani i jedan glas protiv, Crkva na neki naèin poražena, njoj su uèinjeni i nezamislivi ustupci. Jednim takvim ustupkom Crkva je izdvojena te je njoj diskriminacija dopuštena, èime je stavljena iznad zakona“, kaže Pavlek.

Rekao je kako se time direktno potire osnova pravnog sustava - da su pred zakonom svi jednaki. Kako obiènim ljudima objasniti da, ako ponove nešto što su èuli s oltara, mogu biti suðeni i osuðeni, zapitao je Pavlek.

Premda je izgledalo da je u Saboru postignut konsenzus o osudi diskriminacije te njezine kriminalizacije, Pavlek ustraje u tome da je ovaj zakon zapravo suprotan svjetonazoru HDZ-a, no da je pri glasovanju prevladala stranaèka stega. Da hadezeovci zaista vjeruju da je diskriminacija kriminal, kao što su proglasili ovim zakonom, ne bi radili iznimke kojima Crkvi dopuštaju diskriminaciju.

Zar je Crkva kriminalna organizacija da bez kriminala ne može? Vrlo je tužno što se Crkva protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije dignula kao protiv smrtnog neprijatelja, a zapravo je rijeè o neèemu što bi prva trebala podržati, kaže Pavlek za Veèernji list.

Osnovna namjera tog zakona je boriti se protiv neosnovanog pravljenja razlike meðu ljudima, zalagati se za jednakost i ravnopravnost ljudi. Ono što je u pravnom svijetu sintagma “pred zakonom su svi jednaki”, u vjeri je izraženo izrekom “pred Bogom su svi jednaki”.

Te su dvije stvari apsolutno u skladu. Iz toga proizlazi da su crkveni velikodostojnici koji su u svaði sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, zapravo, u svaði s kršæanstvom, zakljuèuje Pavlek"

Dobro bi bilo Crkvama i državi u Hrvatskoj da zajednièki podrže biblijski kros :


kako bi se ukazalo na sudbinsk znaèaj duhovnosti i transcendentnog u svagdašnjem životu..
Duhovno-športska akcija trèanja i prijenosa biblije radi darivanja u razlièitim disciplinama u kojima sudjeluje veèi broj graðana može pridonijeti boljim odnosima izmeðu crkve i države..




Bandiæ æe sigurno odobriti objeruèke, a Milanoviæ i Sanader podržati...