Subota vs. Nedjelja

11. Ona je preko njega, kao našeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)
12. To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina prije nastanka jevrejske nacije.
13. Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, već uvijek „subotom Gospoda Boga tvojega“. Ljudi trebaju pažljivo
obilježiti Božji sveti dan odmora.
14. Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.
15. Ona je prije Sinaja bila dio Božjeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)
16. Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Mojsijeva 20,1-17) Zapovijest o suboti kao danu odmora
nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovijesti.
17. Zapovijest o suboti kao i sve ostale zapovijesti izgovorena je glasom živoga Boga. (5. Mojsijeva 4,12.13)
18. Svaku zapovijest Bog je lično napisao. (2. Mojsijeva 31,18)
19. Bog ih je ispisao na kamenim pločama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)
20. Ploče na kojima je bio ispisan Božji zakon čuvane su u Kovčegu zavjeta, u Svetinji nad svetinjama. (5. Mojsijeva
10,1-5)
21. Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34,21)
22. Zato što su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan naraštaj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj 20,12.13)
23. Ona je uzvišenim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)
24. Bog je obećao da će Jerusalim zauvijek stajati ako Jevreji budu čuvali i poštovali subotu. (Jeremija 17,24.25)
25. U svojoj kasnijoj istoriji dospjeli su u vavilonsko ropstvo zato što su prekršili subotu. (Nemija 13,18)
26. I Jerusalim je bio razoren zbog toga što je prekršena zapovijest o suboti. (Jeremija 17,27)
27. Bog je obećao naročiti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)
28. Ovo obećanje sastavni je dio proročanstva koje se odnosi na hrišćansku religiju. (Vidi: Isaija 56. poglavlje)
29. Bog će uzdići svakoga ko čuva subotu. (Isaija 56,2)
30. Bog nas poziva da je zovemo „slavnom“, a ne „starom jevrejskom subotom“ ili „jarmom ropstva“. (Isaija 58,13)
31. Budući da su „mnoge generacije“ gazile subotu, ona će u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)
32. Svi proroci čuvali su i poštovali sedmi dan.
33. Božji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na našoj Zemlji poštovao je sedmi dan. Tako je slijedio primjer svoga Oca.
Zar da ne slijedimo siguran primjer i Oca i Sina? (Luka 4,16; Jovan 15,10)
34. Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)
35. Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), što znači da je On ovaj naročiti i posvećeni dan držao i poštovao.
36. On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Božje milosti usmjerene čovjeku. (Мarко 2,23-28)
37. Isus nije napustio subotu, već je pažljivo učio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)
38. Svoje učenike učio je da subotom ne čine ništa što nije „po zakonu“. (Matej 12,12)
39. On je poučio učenike da subota treba biti poštovanom i poslije Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)
40. Pobožne žene koje su nakon raspeća brinule o Isusovom tijelu i grobu, vrlo pažljivo su svetkovale sedmi dan.
(Luka 23,56)
41. Mnogo godina poslije Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u „subotnji dan“ vrlo nadahnuto propovijeda o planu
spasenja čovjeka. (Djela 13,14)
42. Pavle, apostol neznabožaca, ističe da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu poštovali glasove proroka čije su riječi
čitali svake subote. (Djela 13,27)
43. Luka, nadahnuti hrišćanski istoričar, pišući svoje hronike ovaj dan označava kao naročiti dan za okupljanje i
propovijedanje Božje riječi. (Djela 13,44)
44. Obraćenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto značenje. (Djela 13,42)
45. Prilikom velikog hršćanskog sabora 52. godine n. e. u prisustvu apostola i učenika apostol Jakov spominje subotu.
(Djela 15,21)
46. Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom držali propovijedi i molitvene sastanke. (Djela 16,13)
47. Apostol Pavle na javnim sastancima subotom čitao je i s prisutnima proučavao Bibliju. (Djela 17,2.3)
48. Propovjednici mlade hrišćanske Crkve posvećivali su mnogo vremena proučavanju Božje riječi na skupovima koji
su održani subotom. (Djela 17,2)
49. U knjizi Djela apostolska spominje se 48 sastanaka održanih tog dana. (Vidi: Djela 13,14.44; 16,13; 17,2; 18,4.11)
50. Jevreji i vjernici prve hrišćanske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znači da su hrišćani u
apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa Jevrejima.

51. Ni u jednoj optužnici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje subotnji dan.
52. Apostol Pavle jasno je objavio da je poštovao Zakon: „Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru što sagriješih.“
(Djela 25, On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.
53. Subota se s najvećim poštovanjem 59 puta spominje u Novom zavjetu.
54. Nijednom riječju u Novom zavjetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promijenjena.
55. Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG DANA.
56. Nijedan hrišćanin prije ili poslije Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove. U Novom
zavjetu nije zabilježen nijedan slučaj odbacivanja subote od strane apostola ili vjernika rane hrišćanske Crkve.
57. U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posvećenje sa subotnjeg dana.
58. Subota će biti vječno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
59. Subota kao dan odmora važan je dio Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom
na kamenim pločama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus započeo svoj rad, objavio je da nije
došao poništiti Zakon: „Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke ...“ (Matej 5,17)
60. Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su istovremeno Božji zakon
podređivali svojim običajima i tradiciji. Svetkovanje nedjelje dio je Ijudske tradicije.

BIBLIJSKE ČINJENICE O PRVOM DANU SEDMICE (NEDJELJI)


1. Prve riječi zapisane u Bibliji govore o radu koji je izvršen u nedjelju, prvog dana u sedmici. (1. Mojsijeva 1,1-5) Ovo
je učinio sam Tvorac gradeći temelje istorije života na našoj planeti.
2. Bog je prvi dan u sedmici odredio da bude radni dan. (2, Mojsijeva 20,8-11) Da li je pogrešno poslušati Boga?
3. Nijedan patrijarh nikada nije svetkovao nedjelju.
4. To nije činio nijedan prorok.
5. Izričitom Božjom naredbom za Njegov izabrani narod prvi dan sedmice bio je običan radni dan najmanje 4000
godina.
6. Sam Bog naziva ga „radnim – težačkim“ danom. (Jezekilj 46,1)
7. Bog nije počivao u taj dan.
8. Bog ga nikada nije blagoslovio.
9. Hristos nikada nije počivao u taj dan.
10. Isus se bavio drvodjeljskim zanatom sve do svoje tridesete godine. (Marko 6,2.3) On je svetkovao subotu i radio
šest dana u sedmici.

11. Apostoli su radili nedjeljom.
12. Apostoli je nikada nisu posebno izdvojill.
13. Crkva je nikada nije blagoslovila.
14. Nikada nije nosila blagoslov nebeskog Autoriteta.
15. Nikada nije bila posvećena.
16. Nijedan zakon božanskog porijekla nije odredio svetkovanje nedjelje.
17. Novi zavjet ne zabranjuje rad tog dana.
18. Nikakva kazna ne postoji za nepoštovanje tog dana.
19. Svetkovanje toga dana ne donosi nikakav blagoslov.
20. Nikakvo pravilo ne određuje svetkovanje tog dana. Da li bi doista to tako bilo da je Gospod želio da ga
svetkujemo?

21. Nedjelja nikada nije nazvana „hrišćanskom subotom“.
22. Nikada nije nazvana subotom.
23. Nigdje nije nazvana Gospodnjlm danom.
24. Nigdje nije nazvana danom odmora.
25. Nijedan sveti naziv nije udružen s tim danom.
26. Nedjelja je nazvana jednostavnim imenom: „prvi dan sedmice“ ili tačnije „prvinom šabata“.
27. Isus je nikada nije spomenuo.
28. Nedjelja kao dan za svetkovanje nikad se ne spominje u Bibliji.
29. Nijednu riječ u korist nedjelje kao svetog dana nlsu izrekli ni Bog Otac, ni Hristos ni nadahnuti Ijudi.
30. Prvi dan sedmice u cijelom Novom zavjetu spominje se osam puta, ali ne kao poseban i izdvojen dan: Matej 28,1;
Marko 16,2.9: Luka 24,1; Jovan 20,1.19; Djela 20,7; 1. Korinćanima 16,2.
31. Šest od ovih navedenih tekstova odnose se na isti prvi dan sedmice.
32. Pavle je pozvao prve hrišćane da nedjeljom obavljaju svoje svjetovne poslove. (1. Korinćanima 16,2)
33. U cijelom Novom zavjetu postoji samo jedan zapis o religijskom okupljanju održanom na taj dan, ali je to bio
večernji sastanak koji se protegao duboko u noć. (Djela 20,5-12)
34. Ne postoji nijedna nagovijest da je neki sličan sastanak održan prije ill poslije toga.
35. Apostoli i vjernici prve Crkve nijesu imali običaj da se nedjeljom okupljaju.
36. Nlje postojala nikakva obaveza da se hleb lomi nedjeljom.
37. Postoji samo jedan zapis u kome se spominje ovakav skup. (Djela 20,7)
38. Ovaj sastanak trajao je do poslije ponoći tj. do zore. (Djela 20,7-11.) Isus je lomio hleb u četvrtak (Luka 22), a
učenici su to činill svakog dana. (Djela 2,42-46)
39. Bibllja nigdje ne spominje da je prvi dan sedmice izdvojen da obznanjuje Hristovo vaskrsenje. Ovo je Ijudska
tradicija koja nije u skladu s Božjim zakonom. (Matej 15,1-9) Svojim bogatim značenjem krštenje nas između
ostaloga podsjeća па Isusovu sahranu i vaskrsenje. (Rimljanima 6,3-5)
40. Novi zavjet nigdje ne spominje promjenu svetosti subote ili bilo kakvu svetost prvog dana.a

Da jednom više završimo tu priču. Nedjelja je kršćanski dan bogolužja od apostola do danas.



Od subote do Dana Gospodnjeg, Nedjelje


Apostolski sabor i subota

Kada je apostolski sabor (Djela 15) određivao kojih se zapovjedi kršćani koji dolaze iz poganstva moraju pridržavati subota nije navedena. Petar, koji je kao prvi papa predvodio Crkvu na ovom saboru kaže:

“Sad dakle što kušate Boga, i hoćete da metnete učenicima na vrat jaram, kojega ni oci naši ni mi ne mogosmo nositi? Nego vjerujemo, da ćemo se spasiti milošću Gospodina Isusa Krista, kao i oni.“ Djela 15,10-11

U konačnoj odluci sabora među zapovjedima kojih se pogani moraju pridržavati subota nije spomenuta (vidi zakone za sinove Noaha, tzv. Jakovljevo pravilo). O obrezanju se sporilo i na kraju je odlučeno da se poagni ne trebaju obrezivati. Da je subota smatrana dijelom Novog saveza o njoj bi se raspravljalo jer je ona bila nepoznata poganima, ali ona nije čak ni spomenuta, budući da subota ni nije dio Novog saveza:

“Jer nađe za dobro Duh Sveti i mi, da ne mećemo više nikakva tereta na vas osim ovoga potrebnoga, da se čuvate od žrtava idolskih i od krvi i od udavljenoga; od bluda. Ako se budete čuvali od toga, bit će vam dobro. Budite zdravi!“ Djela 15,28-29

Očigledno je da je za Duha Svetog subota bila nepotrebni teret.


Isusovi susreti sa učenicima

Sva Isusova pojavljivanja nakon uskrsnuća odigrala su se u prvi dan tjedna, nedjelju:

1). Mariji, U jutro uskrsnuća - Matej 28:8-10; Marko 16:9; Ivan 20:11-18

2). Za dva učenika na putu u Emaus - Luka 24:13-33; Marko 16:12-13

3). Šimunu Petru - Luka 24:31-35.

4). Jedanaestorici učenika na večer uskrsnuća, nedjeljau - Marko 16:14-18; Luka 24:36-44; Ivan 20:19-23

5). Jedanaestorici "Osam dana kasnije" - Ivan 20:26-29

Iz gore navedenog vidimo da je Isus ciljano izabrao nedjelju za svoje sastanke sa učenicima. (postoje dva teksta koje ne govore o kojem se danu radi Ivan 21 i Djela 1,6-10, ali vjerovatno je i tu riječ nedjelji).

Isus je uskrsnuo u nedjelu. Duhovi su se odigrali u nedjelju. Crkva je rođena u nedjelju. Nedjelja je Dan Gospodnji, dan za euharistiju i prikupljanje novaca.Dj. 20.7,1Kor 15:2;16:2).

Jasno je da Isus nikad ni prije ni nakon uskrsnuća nije izdao zapovjed o suboti, već je za svoje susrete sa učenicima kao i sve važne događaje izabrao nedjelju.

Svi važni događaji nakon uskrsnuća događaju se u nedjelju:

1). Isus se nalazi sa učenicima u nedjelju (Ivan 20,19).

2). Toma prizanaje Isusa kao Gospodina i Boga (Ivan 20,27-28).

3). U nedjelju navečer Isus uze kruh, izreče blagoslov pa razlomi i dade učenicima kao kada je ustanovio Euharistiju (Luka 22,19) i njihove "oči su otvorene, a oni ga prepoznali" (Luka 24:31).

4). U nedjelju navečer Isus blagoslivlja učenike dva puta govoreći: "Mir vama" (Ivan 20:20, 26).

5). Iste nedjelje navečer navečer Isus: "... dahne u njih i reče, 'prime Duha Svetoga'" Ivan 20:22.

6). U nedjelju navečer je Isus dao svojim učenicima crkvene vlasti da proglasi oproštenje onima koji vjeruju u njega po evanđelju (Iv 20,23).

Zašto se učenici sastaju u nedjelju?

1.Zato što nedjelja sada ima simbolički značaj za učenike.

2.Zato što je Isus uvijek izababrao nedjelju za susret sa apostolima.

3.Isus je mogao izabrati subotu za sastanak sa učenicima, ali to nije učinio, kao što se ni apostoli, ni apostolski oci, ni kršćani svih stoljeće nisu nalazili subotom, nego nedjeljom. Subota je kao znak Staog saveza ispunjena (Izlazak 37,17, Hebrejima 8,13).

Subota i dekalog u Novom zavjetu

Od deset zapovjedi jedino subota nikad u Novom zavjetu nije ponovljena, ostalih devet je Isus ponovio:

1. zapovje da nemamo drugih bogova (50 puta, idolopoklonstvo osuđeno 12 puta)
2. zapovjed ne izusti ime gospodina Boga svojega uzalud (tri puta)
3. subota niti jednom.
4. zapovjed poštuj oca i majku (šest puta)
5. zapovjed ne ubij (šest puta)
6. zapovjed ne učini preljubu (12 puta)
7. zapovjed krađa (sedam puta)
8. Zapovjed lažno svjedočenje (četri puta)
9. i 10. zapovjed, lakomost, (devet puta).


Zadnja promjena: SD; pon 09 stu 2009, 22:14; ukupno mijenjano 4 put/a.

Šutnja Novog zavjeta o suboti

Zašto se zapovjed o suboti u Novom zavjetu nikad ne spominje?
Kada se u Novom zavjetu nabrajaju grijesi, subota je uvije odsutna.
Marko 7:21-22 13 Isus nabraja grijehe, SUBOTE NEMA.
U Rimljanima 1:29-32 20 navedeni grijesi radi kojih se neće ući u kraljevstvo nebesko, SUBOTE OPET NEMA.
U Galaćanima 5:19-21 popis od 15 grijeha,u 2. Timoteju 3:1-4 čak 18, SUBOTE OPET NEMA. I NEMA.

Zašto Novi zavjet nigdje ne uči da se mora poštovati zapovjed o suboti?

Zašto Novi zavjet o suboti šuti?

Zašto se nidgje u Novom zavjetu kršenje subote ne osuđuje kao grijeh?

Zašto zapovjed o suboti nije još samo jednom ponovljena u Novom zavjetu?

Ako je subota toliko važna, zašto je Isus nije spomenuo u govoru na gori ili bilo kojoj drugoj propovjedi?

Zašto Isus nikad nije ponovio zapovjed o suboti?

Zašto apostoli nikad nisu izdali zapovjed o suboti?

Zašto na Jeruzalemskom saboru nema zapovjedi o suboti ili osude kršenja subote?


Neki će reći da je zapovjed o suboti bila Židovima dobro poznata, PA DA SE ZATO NE PONAVLJA ali bile su im poznate i ostale zapovjedi, pa su ponovljene. U ostalom da li je Novi zavjet pisan samo za Židove? Ako su Židovi uzimali zapovjed o suboti zdravo za gatovo, šta je sa poganima koji su također činili prvu crkvu? U Novom zavjetu (koj nije katekizam, kao ni Biblija niti pokušava biti jedini izvor vjere) postoje brojne upute koje se odnose na moral, etiku, misu, euharistiju, crkveni red, obiteljski život. Zašto bi tako nešto važno kao držanje subote bilo zanemareno? Čak i o obrezanje koje je prethodilo Zakonu i suboti se raspravlja i u poslanicama i na apostolskom saboru.

Jedan od klasičnih subotarskih argumenata je da je i Isus držao subotu, pa moramo i mi. Međutim takav način argumnentacije je pogrešan. Isus je bio obrezan, jeo košer hranu, slavio pashu, hanuku i ostale praznike, prinosio žrtvu u Hramu… Jesmo li i mi sve to dužni činiti? U Galaćanima 4,4-5 piše da je Isus živio po Zakonu da nas odkupi od Zakona.

"Ali kad dođe punina vremena, posla Bog Sina svojega, rođena od žene, postavljena pod zakon, Da otkupi one, koji su bili pod zakonom, da primimo posinjenje". Galaćanima 4,4-5

Isus je također optužen za kršenje subote. Zašto ako nam je htio dati primjer u držanje subote? Zašto se nije pokušao opravdati, nego priznaje da da ne drži subotu? On također priznaje da su njegovi učenici prekršili subotu i brani ih. Ako pročitamo pažljivo Matej 12,1-14 Isus jasno govori da su njegovi učenici kao Hramski svećenici koji rade subotom, a nisu krvi za kršenje subote. Kad Isus kaže da je on "gospodar subote" izjavljuje zapravo da je On iznad subote: "Tada rekoše neki od farizeja: "Nije ovaj čovjek od Boga, jer ne svetkuje subote."..." Ivan 9:15. Isus nam nije želio dati primjer držanja subote. A ako subota nije bila obavezujuća za Isusa, zašto bi bila za nas? Činjenica je da Isus kao ni apostoli nikad nikome u Novom zavjetu nisu zapovjedili da drži subotu, zapravo, ni jednom Novom Zavjetu nije nikome rečeno da drži subotu. Ta zapovjed je u NZ upadljivo odsutna. Sve subote spomenute u Djelima apostolskim bez izuzetka se odnose na židovsku službu na taj dan, nikad na kršćansko bogoslužje. Pavlova praksa bila je najprije ići Židovima navještati evanđelje, a subota je bila dan kada je najviše Židova bilo okupljeno na bogoslužju. To je dakle bio razlog zašto je odlazio subotom u sinagogu, a ne radi sastanka sa kršćanima (o tome nešto kasnije).

Subotari često tvrde da su deset zapovjedi vječne, ali da li je tako? Ne, Zakon nije vječan, a u poslanici Glaćanima objašnjava se svrha Zakona:
"Što je, dakle, bila je svrha zakona? Dometnut je poradi prekršaja dok ne dođe potomak, kojemu je bilo dano obećanje, određen po anđelima, rukom posrednika…“ Galaćanima 3,19

Zakon je došao 430 godina nakon obećanja.

A ovo velim: "Zavjeta, koji je od Boga potvrđen, ne dokida zakon, koji je postao poslije četiri stotine i trideset godina, tako da se poruši obećanje. Jer ako je baština od zakona, onda nije od obećanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obećanjem. Galaćanima 3,17-18
Zakon je ima svoj početak(430 godina nakon Abrahama) i kraj (kada je Obećeni došao).

U Poslanica Rimljanima Pavao kaže da ne može biti grijeha prije Zakona:
„Zato kao što po jednome čovjeku uđe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeđe na sve ljude, jer svi sagriješiše, Jer je grijeh bio u svijetu do zakona; ali se grijeh ne računa, kad nema zakona. Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagriješiše prijestupom sličnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doći.“ Rimljanima 5:12-14

Subota nije dana za sve ljude!


Iako Postanak 2,1-3 kaže da je Bog nakon što je dovršio stvaranje počinuo u sedmi dan, blagoslovio ga i posvetio, tu nije riječ o tome da je to dano Adamu i Evi kao zapovjed (imali su samo jednu zapovjed). U cijelojo knjizi postanka ne postoji zapovjed o suboti. Ni Abraham, ni Izak, ni Jakov ne drže subotu. Tek nakon izlaska Božjeg naroda iz Egipta, subota se opet spominje. (Izlazak 16:22-30). Abraham je dobio zapovijedi i odredbe, ali subota se ne spominje kao jedan od njih. Zapovjed o suboti dana je Izarelu i samo Izraelu. Subota je znak Saveza između Boga i naroda Izraela.

"Još zapovjedi Gospod Mojsiju:"Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Držite subote moje, jer one su znak zavjeta između mene i vas kroz sve naraštaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posvećujem. Držite dakle subotu, jer vam ona ima biti sveta. Tko nju oskvrni, neka se kazni smrću, jer tko radi kakav posao taj dan, neka se ...... iz naroda svojega. Šest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrću.Tako eto imaju sinovi Izraelovi držati subotu i kroz sve naraštaje svetkovati subotu kao obvezu, što vječno vrijedi. Ona neka bude znak zavjeta između mene i sinova Izraelovih za vječna vremena, jer je u šest dana stvorio Gospod nebo zemlju; ali je sedmi dan otpočinuo i svetkovao." Izlazak 31:12-17

Uočavamo da je razlog zašto Bog daje Izarelu subotu da bi se objavio kao istinski i živi Bog Stvoritelj. On je odvojen od svih drugih bogova Egipta i poganskog svijeta. "Držite subote, obožavajte Mene, jer ja sam pravi, živi Stvoritelja svemira." Subota je također "znak" (Izlazak 31:13) je između Boga i "sinove Izraelovih" (Izl 12:15,17), a ne za svo čovječanstvo.

Nehemija 9:13-14 pokazuje da subota nije dana nikome na čuvanje sve do Izrela u pustinji: "Tada si sišao dolje na Sinaj, govorio si s njima s neba i dao si im pravedne zakone, pouzdane naputke, dobre odredbe i prave zakone.Ti si im obznanio svetu Subotu svoju i dao si im preko svojega sluge Mojsija zapovijedi, odredbe i zakone."

Stih subota je stvorena radi čovjeka subotari često koriste da bi dokazali da je subota dana cijelom čovječanstvu, ali to je silovanje teksta, jer stih kaže da je subota stvorena radi čovjeka, a ne čovječanstva. Kada Biblija govori o nečemu što se odnosi na cijelo čovječanstvo, ona to jasno naglašava: Matej 28:19, Ivan 3:16; Dj 2:17; ja Timoteju 2:4; Titu 2:11.
Subota nije dana svim narodima. Bilo je dana samo Izraelu. U Ponovljenom zakonu 5:1-15 se jasno navodi da je Bog nije dao subotu ili druge zapovijedi nikom drugom nego tada Izraelu. (vidi rr. 2-3).


Bibličar Gerald N. Wright jedan od najboljih poznavatelja ovog pitanja kaže da subota nije bila dio tzv. moralnog zakona datog čovječanstvu od početka. Kao zapovjed nalazimo je tek u Izlasku 16,20. Wright napominje također da se u ovom tekstu ne kaže da je subota ustanovljena za čovjeka od "početka", kako je recimo brak (usp. Matej 19,4). Komentirajući taj ulomak kaže: "ostalih devet [zapovijedi] bile su (i jesu) inherentno pravo od samog početka, tako da odražava Božju pravednu prirodu i prirodni dio čovjekovog moralnog karaktera, koji je stvoren na sliku Božju (usp. Rimljanima 2:14). (Gerald N. Wright, Sabbatarian Konkordancija & Commentary, Star Biblija & Tract Corp, 1977, str. 78-79).

Koja od ostalih zapovjedi osim subote je niža od čovjeka pod određenim okolnostima? Kada, ili pod kojim okolnostima, može li čovjek zakonito počiniti preljub? Naravno, nikad! Ljudski život nije iznad Božjih svetih i moralnih zakona. Ipak, čak i život najobičnije ovce je važniji od krutih zakona subote (Matej 12:10-12)!


Kako svetkovati subotu?

Samo letimičan pogled na način na koji je Bog propisao svetkovanje subote(od zalaska sunca do zalaska sunca, Lev. 23:32, zabrana nošenje tereta Jr 17:21, zabrana paljenje vatre Izl 35:3, zabrana kuhanja Izl 16:23) pokazuje da je današnji subotari tako ne svetkuju.

Moralni zakon ne treba pisane objave

Ako već dijelimo zakon na moralni i ceremonijalni, onda treba reći da moralni zakon ne treba pisane objave, tako da je jasno da subota nije dio moralnog zakona jer jedan urođenik nema uopće predstavu o suboti. Međutim kršćani nisu dužni držati zapovjedi iz Dekaloga samo zato što su dio moralnog zakona, već zato što su sve osim subote ponovljene u NZ.


Zadnja promjena: SD; pon 09 stu 2009, 21:20; ukupno mijenjano 1 put.

Ma to je sve otpad od prave vjere. Poslije smrti apostola Ivana, polako se uvlače hereze u crkvu....pa pogledaj sve te simbole sunca u rimskoj crkvi, sunčani krug u Vatikanu, obelisk - neznabožački i masonski znak....sve te slike, kipovi, obožavanje Marije, posrednici, predaje, običaji...tu nema ništa kršćanskog....

Sun + day = Sunčani dan
Sonn + tag = Sunčani dan....Baalov dan....dan boga Sunca, kao i što je i Božić 25.12. rođendan boga Sunca

Katolička crkva nije promjenila subotu u nedjelju!

Subotari tvrde da su Katolička crkva i Konstantin ukinuli subotu i često navode slijedeći tekst:
‘U časni dan Sunca neka se gradski službenici i građani odmaraju, sve radionice trebaju biti zatvorene. Međutim, na selu, oni koji se bave zemljoradnjom mogu se slobodno i zakonski posvetiti svom običnom poslu, jer se često dešava da neki drugi dan nije tako pogodan za sijanje ili za rad u vinogradu, uostalom postoji opravdana bojazan da bi zanemarivanjem iskorištavanja pogodnih trenutaka mogli propasti darovi koje nam nebo daje.’
Međutim, Konstantin ovdje ne spominje subotu, već samo ozakonjuje ono što je u kršćanstvu postojalo već skoro tri stoljeća.
Codex Justinianus, book 3, title 12,3, trans. in Schaff, History of the Christian Church 5th ed. (New York: Charles Scribner, 1902), vol. 3, p. 380, note 1.

Plinijevo pismo
Plinije je bio guverner Bitinje u Maloj Aziji 106-108. Pisao je caru optužujući kršćane:
Tvrdili su da je sva njihova krivnja ili zabluda u tome što su se određenih dana sakupljali prije zore pjevajući i slaveći Krista kao Boga… i onda su zajedno jeli obrok bez ikakvih nereda…
Iz Djela apostolskih možemo odrediti koji je to dan: "Na prvi dan tjedna, kada učenici zajedno lomljaše kruha" Dj 20:7

Barnabina poslanica iz 60.godine govori u drugom poglavlju :
"Tamjan mi je vaš odvratn, a vaše mlađaka i subote ja ne mogu podnijeti. Bog je, dakle, ukinuo te stvari.”

Kada se govori od prvom danu u tjednu, Barnaba kaže: "Zato, isto tako, držimo osmoga dana uz radost, taj dan, također, jer je Isus uskrsnuo od mrtvih" Poglavlje 25.

Justin Mučenik (140.godina)

Justinova “Apologija” je napisana u Rimu oko godine 140, samo četardesetak godina nakon apostola Ivana primio je Otkrivenje na Patmos.
Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge kaže ovo o Justinovim djelima:

"U svojim djelima Justina sustavno predstavlja kršćanski nauk koji je ortodoksan po svim točkama. Mišljenja među kršćanima podjeljena su samo oko milenijuma. Justin je tako neosporan svjedok za jedinstvo vjere u Crkvi svoga doba, kao i činjenicu da je poganski tip kršćanstva jači. " Citirano od Canright Svjedočanstvo ranih Otaca, Fleming H. Revell, 1916, str. 24-25.

U drugom stoljeću jedina velika razlika među kršćanima je bila u vezi s tisućgodišnjicom. U to vrijeme nisu imali nesuglasica u vezi nedjelje, a kao što ćete vidjeti, Justin kaže da je to dan na koji se svi kršćani sastaju.
U poglavlju 67. svoje prve Apologije, pod naslovom "Tjedno liturgija kršćana", pišući poganskom caru, Justin kaže:
"... blagoslivljamo Stvoritelja svega kroz njegovog Sina Isusu Kristu, i kroz Duha Svetoga. I na dan zvani nedjelja, svi koji žive u gradovima ili u zemlji okupljaju se na jednom mjestu, te čitaju spise apostola i proroka, dok vrijeme dozvoli, a zatim, kada čitateljanje prestane, svećenik upućuje i potiče okupljene nasljedovanje tih dobrih stvari. Onda svi zajedno ustajemo i molimo, i kada završi naša molitva, svećenik donosi kruh i vino... Ali Nedjelja je dan naših zajedničkih okupljanja, jer je to prvi dan na koji je Bog, nakon što je izvojevao promjena u tami i materija, stvarao svijet, a Isus Krist, naš Spasitelj na isti je dan uskrsnuo od mrtvih.

Dionizije, biskup Korintu u Grčkoj, (170 god.)
Dionizije je bio biskup u Korintu, u crkvi koju je Pavao osnovao, I Korinćanima 16:1-2. On kaže:

"Mi na ovaj sveti dan Gospodnji, čitamo vaša pisma i vaše svajete i ukore. čitanja od kojih ćemo moći izvući ukor." Euzebije, crkvena povijest, Knjiga 4, poglavljet. 23.

Klement Aleksandrijski, u Egiptu, (194 god.)

"On, ispunjavajući pravila, prema Evanđelju, drži Dan Gospodnji ... proslavljajući uskrsnuće Gospodnje u sebi"
[Knjiga 7, g.XII]

Ignacije, treći biskup Antiohije, koji je umro 108., piše:

"ne više subotujući (svetkujući subotu) nego živeći po Danu Gospodnjem, u koji je i život nas zasijao kroz Njega i smrt Njegovu..."
[Poslanica Magnezanima 9]

Tertulijan u Africi, napisao oko 200 godine:
U svojoj apologiji, Poglavlje 16, Tertulijan kaže:
"Svečano proslavljamo dan posle subote nasuprot onima koji taj dan nazivaju svojim počinkom."
[Apologija, g.XVI]

"... jer je dobro poznata činjenica da se molimo prema istoku,i da svetkujemo nedjeljom "

Danas ni ne znamo koji je dan subota!

1582 Grgura XIII pronašao je pogreške u kalendaru i odlučeno je da izbaci 5-14 listopada i da se preskoči 3 godine u svakom stoljeću. U Engleskoj 11 dana (3-13 rujna) je odbačeno u 1752, uz druge promjene. (Vidi krivovjerja Izložen, str 167).

Zadnja promjena: SD; pon 09 stu 2009, 22:20; ukupno mijenjano 1 put.

Krizostom je napisao/la:

Ma to je sve otpad od prave vjere. Poslije smrti apostola Ivana, polako se uvlače hereze u crkvu....pa pogledaj sve te simbole sunca u rimskoj crkvi, sunčani krug u Vatikanu, obelisk - neznabožački i masonski znak....sve te slike, kipovi, obožavanje Marije, posrednici, predaje, običaji...tu nema ništa kršćanskog....

Sun + day = Sunčani dan
Sonn + tag = Sunčani dan....Baalov dan....dan boga Sunca, kao i što je i Božić 25.12. rođendan boga Sunca

A tko je tebe ovlastio da kažeš što je kršćansko, a što nije. Ta priča da su se hereze uvukle u crkvu nakon apostola već je 100 puta pobijena čak i na ovom forumu.

"A ovo je moj Savez s njima," govori Jahve. "Duh moj koji je na tebi i riječi moje koje stavih u tvoja usta neće izići iz usta tvojih ni usta tvojega potomstva, ni iz usta potomstva tvojih potomaka, od sada pa dovijeka," veli Jahve." Iza 59:20-21, (Eze 11:20, Sef 3:9-10)

Kako je moguće vjerovati da je trajniji savez koji je bio sklopljen krvlju životinja nego onaj koji je sklopljen Kristovom Krvlju? Ako znamo, a znamo, da je za prvi savez prorečeno da će biti zamjenjen, a za drugi savez da će biti vječan i da će se Istina navještati od koljena do koljena, kako je moguće da postoji toliko ljudi koji vjeruju da se Istina prestala navještati u određenom trenutku povijesti? Jer, ako se Istina u jednom trenutku prestala navještati, pa je tek kasnije ponovo objavljena, tad je Bog prekršio svoje obećanje jer nije održao Savez koji je sklopljen Kristovom krvlju.

Šta je loše u simbolu sunca, pa Krist je naše sunce! Vjera se uvijek izražavala kroz simbole.

Subota je lunarni šabat, a nedjelja solarni, to nije uopće sporno.

Ba al je jedno id imena koje se koristi i za Boga, JHWH u Bibliji za tvoju informaciju.

Kipovi i slike postoje već u Hramu starozavjetnog Izarela, postoje oslikane sinagoge već i iz Isusovog vremena. Bog nije zabranio likovnu umjetnost!

Masoni za svoje simbole uglavnom koriste Biblijske simbole. Simboli su univerzalni ljudski govor i često se poklapaju u različitim kulturama.

Predaja je temelj judeo-kršćanstva, Biblija je zapisana predaja, nastala kao živi hod zajednice. “Stoga braćo, čvrsto stojte i držite se predaja u kojima ste poučeni bilo našom riječju, bilo pismom.“ 2 Sol 2:13-2:15

Presvetoj Djevici Mariji daje se veliko poštovanje i čast, kao onoj koju je Bog izabrao, da donese na svijet Njegovog Jedinorođenoga Sina. Zato je ona najslavnija među svim stvorenjima Božijim. Ona je sama proročki kazala: “Svi naraštaji zvati će me blaženom” (Lk. 1,48). Isus je vječna, božanska Ličnost koja je od Marije primila cijelokupnu ljudsku prirodu (Iv. 1,1 i 14). Marija je rodila božansku Ličnost, pa se s pravom zove “Majka Božija”. U tome su jednodušni i najraniji Oci, Ignacija, Irenej, Tertulijan... To ne znači da je ona majka Boga Oca. Oni koji ne prihvaćaju izraz “Majka Božija” sumnjaju i u Isusovo božanstvo.

U Lk Elizabeta počinje svoj pozdrav s istim riječima sa kojima je anđeo završio svoj pozdrav, nadahnuta prva nazviva Mariju "Majkom Božjom" i moli prvu Marijansku molitvu. Izraz milosti puna kaharitomene označava trajno stanje milosti, tj. bezgrešno začeće.

Prvo proročanstvo o Mariji nalazi se na samom početku Biblije, Post 3:15 hebrejski tekst sugerira aktivno sudjelovanje Marije; “ona će zdrobiti“, žena će biti neprijatelj zmiji. Jer 31:22; "Žena će okružiti/ostvariti čovjek" voditi putokaz vidi i Izaija 7:1-17 Mihej 5:2-3 Ostale praslike i figure Marije u SZ prema ranim crkvenim ocima, a kasnije i cijeloj tradiciji su Ruta, Estera, Judita vidi 16, Sara, Debora, “grm koji ne sagorijeva“ (Izl 3:2) simbol začeće bez gubitka svog djevičanstva, proslavit ću mjesto na kom počivaju noge moje Iz 60:3, “Kovčeg saveza koji ne trune“ Ps 132.

Isus je rođen na Božić. Zaharija je bio veliki svećenik i ušao je u svetinju nad svetinjama kada je Elizabeta ostala trudna. Veliki svećenik je ulazio u svetinju nad svetinjama samo jednom godišnje, na Yom Kipur krajem 9. do početka 10. mjeseca, dodajmo 6 mjeseci Elizabetine trudnoće dolazimo na početak 4. mjeseca, tada je Marija zatrudnila, još devet i to je kraj 12. Netko će reći da ne treba slaviti Božić je u Bibliji ne postoji zapovjed da ga slavimo, ali Isus je slavio Hanuku čije slavnjenje nije zapovjeđeno u Bibliji, vidi i Purim (Est 9:20)

Zadnja promjena: SD; pon 09 stu 2009, 22:04; ukupno mijenjano 3 put/a.

Krizostom je napisao/la:

OD SUBOTE DO NEDJELJE

http://www.svetlostistine.com/Knjige/OdSuboteDoNedjeljeBacchiocchi/Sadrzaj.htm

A pravog si "stručnjaka" našao. Čovjek koji je od tvrđih adventista proglašen "jezuitom" jer je razotkrio laži iz "Velike borbe" i koji je do bola poražen u debati o suboti i nedjelji:

http://true.faithweb.com/debate/DebateIntroduction.htm

SD je napisao/la:

Krizostom je napisao/la:

OD SUBOTE DO NEDJELJE

http://www.svetlostistine.com./Knjige/OdSuboteDoNedjeljeBacchiocchi/Sadrzaj.htm

A pravog si "stručnjaka" našao. Čovjek koji je od tvrđih adventista proglašen "jezuitom" jer je razotkrio laži iz "Velike borbe" i koji je do bola poražen u debati o suboti i nedjelji:

[url=http://true.faithweb.com/debate./DebateIntroduction.htm

http://true.faithweb.com/debate./DebateIntroduction.htm[/quote[/url]]
A tek sto je tvoj strucnjak.Non stop taj link podmeces ovdje.A je si li se raspitao tko uopce stoji iza toga.

[quote="Dina"]

SD je napisao/la:

Krizostom je napisao/la:

OD SUBOTE DO NEDJELJE

http://www.svetlostistine.com./Knjige/OdSuboteDoNedjeljeBacchiocchi/Sadrzaj.htm

A pravog si "stručnjaka" našao. Čovjek koji je od tvrđih adventista proglašen "jezuitom" jer je razotkrio laži iz "Velike borbe" i koji je do bola poražen u debati o suboti i nedjelji:

http://true.faithweb.com/debate./DebateIntroduction.htm[/quote]
A tek sto je tvoj strucnjak.Non stop taj link podmeces ovdje.A je si li se raspitao tko uopce stoji iza toga.

Zašto gubiš živce? Nikad do sada nisam stavio taj link.

Ne brini, od kada su me adventisti vrbovali lažima, kreacionizmom i bombardiranjem ljubavlju, od tada sve provjeravam. Tu stranicu vodi pravoslavac koji je nekad bio adventist, ali je kao i ja kada je otkrio da je adventizam laž napustio adventiste, a Bacchiocchia je ovdje uništio bivši adventistički pastor Dale Ratzlaf. Dok je bio adventistički pastor Ratzlaf ti je bio dobar, kada je otkrio laži i napustio vas, sada ne valja, jel tako?

Još nisi odgovorila zašto si sakrila temu o E.G.W. i maknula moje postove? Kada se susretnete sa nekim tko je pročitao sve njene spise, BOJITE SE debate, DA NE ISPLIVAJU LAŽI.

Zadnja promjena: SD; pon 09 stu 2009, 22:32; ukupno mijenjano 1 put.