Kršćanski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kršćanski ForumLogin

PREŠLI SMO NA https://krscanski.chat/


Subota vs. Nedjelja

power_settings_newLogin to reply
+57
Aladin
miki
aletheia
SD
Ruta
stefani
Caesar
atanasije
crusadercro
stranac
kvisko
smirnof
Didahe
branko
amos
melkisedek
Domenika
QEA
simply
dubec
Filozofska misao
Štefek
Sinke
Gubavac
ILIJA
jakob
crusader
Mika
matej24
otpadnik
misliti
servus dei
dragan
Eutanasije
imhotep
Medeni
Darko
vijesnik
UČENIK10
10
No Nick
Daniel
braslav
forestsilvy
ziger
Fazlija
maki
samaritanka
Spart
laodikejac
Wiklif
cubela
Justin
dominik
kon
maxadsl
kainos
61 posters

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Amen!! Aleluja!!

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Subota je najveci dokaz da Bog postoji. U mnogo cemu, ona govori o Njemu kao vrhunskom Stvoritelju. Ocu svih nas. Nedelja nikada ne moze imati takvu ulogu.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
inliner je napisao/la:
Gle, pod pretpostavkom da je svima jasno da u Bibliji ne postoji zapovjed o svetkovanju nedjelje, a postoji o svetkovanju subote, mislim da je ova diskusija gotova.... Subota je Dan Gospodnji!

"Ako nogu svoju u subotu ustaviš, tako da na sveti dan moj ne obavljaš svojih poslova i subotu prozoveš milinom, a sveti dan Gospodnji poštovanja dostojnim i stim ga slaviš..." (Izaija 58,13)


Kako svima nije jasna Biblijska istina o Zakonu i uloge subote nakon ispunjenja ceremonijalnog zakona i veze opravdanja po Isusu Kristu sa subotom itd. diskusija nije gotova jer svetkovanje subote ima i svoju kulturelnu dimenziju i za europske korjene kojih se Europa pocinje sjecati i u pravnom i zakonskom smislu ne samo zato sto u svijetu postoji adventisticka crkva sa preko 17 milijuna clanova vec i zbog drugih denominacija koje svetkuj subotu a posebno u odnosu na zidove ..Europski korjeni krscanstva jednom trecinom, pored rimskoga prava i atenske filozofije , zahvaca plodove zidovske kulture u sadrzaju povijesti tolerancije do danasnjih dana..Sugeriram da se dijalog vodi van navijackih strasti jer sve brze ulazimo u vrijeme trijaloga kada se priprema druga runda dijaloga sa muslimanima a k tome je Vatikan jucer pozvao na susretrno trazenje mira u podrucju sredozemlja..Htjeli mi to ili ne pitanje subote postaje sve aktuelnije u cijelom svijetu ne samo iz nabrojenih razloga vec i radi ekoloskih buduci filozofija subotnjeg pocinka povjesno je vezana za princip umjerenosti koji u kulturi ekoloskog stila zivota ima posljedice za ekonomsku praksu a time i socijalne i politicke odnose..Pored toga nitk ne moze osporiti blagoslovni znacaj subote u ekologiji i kozmickoj sudbini Zemlje koju treba prestati kvariti prijestupima protiv stvaranja...

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
U Bibliji ne postoji riječ nedjelja. Pa je upravo nevjerovatna sposobnost ljudske gluposti da od onoga što izrijekom ne postoji ,napravi teologiju koju sljedi milijarda nazovi krščana koji nisu u stanju da poboljšaju ovaj dekadendni svijet ni za milimetar za raziku od dvanajestorice poslušnih koji su to uspjeli. zasolili su ovaj bljutavi svijet, i ta sol još uvijek ima slanost. A vi osim što teologizirate koliko ste vi sol ljudima oko sebe. O tome mi malo svjedočite. Osupnite me svojim poznavanjem Boga što na ovom topiku zaista nedostaje. Osim informativne faktografije nisam uspio zamjetiti razmišljanje . Dakle MISLITI

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
misliti je napisao/la:
U Bibliji ne postoji riječ nedjelja. Pa je upravo nevjerovatna sposobnost ljudske gluposti da od onoga što izrijekom ne postoji ,napravi teologiju koju sljedi milijarda nazovi krščana koji nisu u stanju da poboljšaju ovaj dekadendni svijet ni za milimetar za raziku od dvanajestorice poslušnih koji su to uspjeli. zasolili su ovaj bljutavi svijet, i ta sol još uvijek ima slanost. A vi osim što teologizirate koliko ste vi sol ljudima oko sebe. O tome mi malo svjedočite. Osupnite me svojim poznavanjem Boga što na ovom topiku zaista nedostaje. Osim informativne faktografije nisam uspio zamjetiti razmišljanje . Dakle MISLITI


Brate iams pravo,potpuno se slazem s tobom,mi se stalno raspravljamo o tome to je od nas u pravu i tko koga pobija ovdnje,al mi se takoder cini da nema nikoga vise tko na ovoj temi nesto govori protiv onoga sta smo rekli tako da nema smisla nastavit s ovom temom jer mi se isto tako cini da je svima sve jasno.Ja bih da mi otvorimo neku novu temu pod naslovom " svjetovnost i slo zemlji" pa da vidimo tko se kako ponasa kao "krscanin" pa se nadam da se slazete samnom braco.Idemo govorit o necemu od cega cemo svi imati krosti i malo se medusobno poucit, a ne natjecat se tko je u pravu a tko nije.Pozz braco

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Evo malo literature za Medenog haima i Eutanazija molim komentar
RAZLOZI ZA PRAZNOVANJE
NEDJELJE






U prethodnom poglavlju kardinal Gibons je dokazao da se nedjelja ne nalazi u Svetom Pismu. On je naglasio da je prvi dan tjedna spomenut samo devet puta u Svetom Pismu. Od toga samo jednom u Starom Zavjetu, a osam puta u Novom. Ali ni na jednom mjestu ne govori da zamjenjuje sedmi dan subotu.

U svojoj knjizi "Vjera Naših Očeva," kardinal Gibons je potvrdio o nedjelji, sljedeće:

"Vi možete čitati Sveto Pismo od prve knjige Mojsijeve do Otkrivenja, i vi nećete naći nijedne crte, koja ovlašćuje posvećenje nedjelje."

Dakle, pošto se nedjelja uopće ne nalazi u Svetom Pismu, potrebno je onda da se obratimo drugim izvorima, da bismo našli razloge za praznovanje nedjelje.

Bez mnogo našeg komentiranja, sljedeće navode uzimamo iz spisa povjesničara i crkvenih vođa.

"Bogoslužbena ili sveta vremena se razviše u ovom periodu dalje (tj. u četvrtom stoljeću nakon Isusa). Što se tiče praznovanja istih, moralna zapovijed, da se nedjelje i praznici posvete bogosluženju, religioznom promatranju i djelima kršćanske ljubavi, a ne radu za sticanje, postade uskoro nakon početka ovog perioda već strog zakon, koji je država potvrdila, i već je Konstantin Veliki zapovjedio, da se nedjeljom obustvi svaki rad, samo je seljacima dozvolio, da i nedjeljom gledaju svoj posao, ako su to zahtjevale zemljodjelske prilike. Kasniji carevi su te zakone pooštrili, i zabranili svaki rad nedjeljom i praznikom." ¾ Opća crkvena povijest, knjiga prva, strana 656.

"Ovo Konstantinovo zakonodavstvo vjerovatno, nije imalo nikakvog odosa na kršćanstvo. Iz ovog se jasno vidi, da je vladar, u svom položaju kao Pontifex Maximus, (vrhovni svećenik obožavatelja sunca), jednostavno dodao dan sunca (Sunday) (a u koji je dan služba već bila čvrsto ustanovljena u rimskom carstvu među neznabošcima), drugim svetkovinama crkvenog kalendara." ¾ H. Webster, Ph.D. "Rest Days," p. 122. New York: Macmillan and Co. 1916.

"Što je započelo, međutim, kao paganski vjerski obred, završilo se kao kršćansko pravilo; a i drugim nizom imperijalnih naređenja, u toku četvrtog, petog i šestog stoljeća ¾ sa sve većom strogošću, zabranjivalo se raditi nedjeljom." ¾ W.D.Killen, The AncientChurch, pp. 5,6. London: James Nisbet and Co. 1883.

"Car Konstantin, dok je bio još neznabožac, izdao je naredbu, da se nedjelja općenito praznuje kao narodna svetkovina po cijelom rimskom carstvu. Nakon svog obraćenja, on je ostao čvrst branitelj nedjelje, a svoj raniji proglas on je tada pojačao u korist svoje nove vjere. Ali počast, koja se ukazala tome danu (nedjelji), još dotada nije bila dovoljna, da bi spriječila kršćane da svetkuju subotu kao gospodnji sveti dan. Neki drugi korak morao se poduzeti da bi se lažni dan odmora uzvisio i izjednačio sa pravim, tj. nedjelja sa subotom. Nekoliko godina nakon Konstantinove naredbe, rimski biskup je stavio na nedjelju titulu "Gospodnji dan." Tako se narod postepeno naveo da smatra nedjelju kao da ona posjeduje neku svečanost. Ali se originalna subota stalno svetkovala." ¾ E.G. White, The Spirit of Prophecy, Vol. 4, p. 55.

"Pošto se carski nalog nije pokazao, da je dovoljna zamjena za božanski autoritet, Euzebius biskup, koji je tražio počast od knezova, a koji je bio Konstantinov naročiti prijatelj i ulizica, počeo je tvrditi, da je Gospod prenijeo dan odmora od subote na nedjelju. Nijedno svjedočanstvo nije iznio iz Svetog Pisma za dokaz te nove nauke. Ali i sam Euzebius nesvjesno priznaje tu neistinu i pokazuje tko je ustvari izvršio tu promjenu. "Sve, veli on, "što je bila dužnost da se čini subotom, to smo mi prenijeli na nedjelju." Ali to dokazivanje o nedjelji, iako je bilo bez osnove, poslužilo je da oslobodi ljude na prestupanje gospodnje subote." ¾ E.G.White, The Great Controversy, p.574.



"Ta ista nepopustljiva odanost starom bogu svjetlosti ostavila je svoj trag, sve do našeg vremena, na jednoj od svetih i općih kršćanskih ustanova. Zadržavanje starog neznabožačkog imena "dies solis," ili "Sunday," (nedjelja), za tjedni kršćanski praznik, je, u velikoj mjeri, radi ujedinjenja neznabožaca i kršćana, za koju je svrhu prvi dan tjedna Konstantin preporučio svojim podanicima ¾ neznabošcima i kršćanima, kao "časni dan sunca." To je bio njegov način, da bi sjedinio nesložne religije svog carstva jednom zajedničkom ustanovom." ¾ History of the Eastern Church, p. 193.

"Car Konstantin je osnivač građanskog praznovanja nedjelje. Tako je praznovanje nedjelje u (rimskoj) crkvi moglo jedino postati univerzalno i dobro utvrđeno. ¼ Kršćani su kao i neznabošci bili naviknuti na svoje svetkovine. Konstantin je učinio, da njihov odmor dolazi u isto vrijeme, i on je izabrao nedjelju." ¾ History of the Christian Church," Vol.III, pp, 379, 380. By Philip Schaff.

"Kada je i kako je postao običaj da se praznuje prvi dan u tjednu, Novi Zavjet nam ne daje informacije.¼ Prvi zakon o tome izdao je car Konstantin. On je naredio, 321. godine, da svi građanski i zanatlijski poslovi prestani u gradovima, ali je zemljoradnički posao u poljima dozvolio.¼ Ipak ta naredba da se nedjeljom ne radi, niko nije mislio, da se temeljila na trećoj (četvrtoj) zapovijedi, sve do pri kraju šestog stoljeća. Od tog vremena, malo pomalo, postala je ustanovljena nauka crkve u toku svojih "Tamnih Vjekova," da su crkveni učitelji, ili biskupi sa rimskim papom, njihovim predvoditeljem i zamjenikom Kristovim, prenijeli subotu Starog Zavjeta, njenu slavu i svetost na prvi dan tjedna." ¾ Biskup Skat Rordam: "Report of the Second Ecclesiastical Meetings in Copenhage, Sept. 13-15, 1887. P. Taaning, pp. 40,41.

"Nedjelja je Katolička ustanova. Zahtjevi o praznovanju nedjelje mogu se zaštititi samo načelima Katoličke crkve. Od početka pa do kraja Svetog Pisma ne postoji nijednog stiha, koji ovlašćuje prijenos tjednog javnog bogosluženja od sedmog dana tjedna na prvi." ¾ Catholic Press, August 25, 1900.

"Biblija govori: Sjećaj se dana subotnjeg, da ga svetkuješ. Katolička crkva kaže: Ne, .. ja sam ukinula subotnji dan, i zapovijedam vam da praznujete prvi dan tjedna. i gle, cijeli civilizirani svijet klanja se u odanoj poslušnosti naredbi Katoličke crkve." ¾ Archbishop T. Enright, in "American Sentinel, p. 173. Kansas City, Mo. "Praznovanje nedjelje, kao i svi drugi praznici, bilo je uvijek samo ljudska naredba. Nije to bila namjera apostola za uspostave božansku zapovijed u ovom odnosu. Nije bila njihova namjera, niti je bila namjera apostolske crkve, da promjeni zakon o suboti i postavi nedjelju." ¾ The History of the Christian Religion and Church during the first three Centuries, p.186.

"Gdje nam je rečeno u Svetom Pismu, da mi treba uopće da praznujemo prvi dan? Nama se zapovijeda da svetkujemo sedmi, ali nigje nam se ne naređuje da praznujemo prvi dan.¼ Razlog zašto mi praznujemo prvi dan tjedna umjesto da svetkujemo sedmi, je taj isti razlog radi kojeg mi slavimo mnoge druge predmete, ne zato što Sveto Pismo tako naređuje, nego zato što Sveto Pismo tako naređuje, nego zato što je crkva tako zpovijedila." ¾ Plain Sermons on the Cathechism, bz Rev. Issac Williams, B.d. (Church of England), Vol. i, pp. 334-336. London: Rivintons, 1882.

"Prvenstvo koje su obožavatelji Mitra odavali dies solis-u (Sunday) takođe sigurno doprinosi općem priznavanju nedjelje, kao praznik, među kršćanima." ¾ Cumont, Religion Among the Greeks and Romans, p.163.

"Dakle,pošto je Mitra bio "Nepobjedivo Sunce," (neznabožačka) religija je tražila sebi cara, kojem bi poslužila kao predstavnika Mitra na zemlji.¼ To tako izgleda, da je rimski vladar bio označen kao pravi car. Na suprot krišćanstvu, mitraizam je priznavao Cezara da je bio nosilac božanske blagodati.¼ Mitraizam je bio tako čvrsto prihvaćen, da je mogao nametnuti na kršćanski svijet svoj sunčev dan umjesto subote; svoj rođendan sunca, 25. Prosinac, kao rođendan Isusa. " ¾ Professor Gilbert Murray, OxfordUniversity, in: "History of Christianity in the Light of Modern Knowledge." chapter 3, pp.73, 74.

"Bog sunce, posljednjih neznabožačkih careva, u kalendaru je ustupio mjesto Spasitelju kršćana. Dies solis (latinski sunčev dan), postao je kršćanska nedjelja, praznik uskrsnuća. Godišnjica sunčevog rođenja, Natalis Solis Invicti, koja se slavila 25-tog Prosinca, prihvaćena je kao Spasiteljeva rođenja." ¾ Loisy, La Sybbile, p.95.

"Pošto je nedjelja bila taj dan, na koji su neznabošci obožavali sunce, i nazivali je sunčev dan (Sunday),¼ kršćani su našli za prikladno da drže isti dan i da zadrže isto ime (Sunday), da ne bi bili omrženi, i tako sprečavali obraćenje neznabožaca." ¾ Dialogues on the Lord's Day, p.23. London:1701.

U jedanaestom poglavlju, pod naslovom: Posljedice Otpada, naveli smo, da je Rimska crkva u toku četvrtog stoljeća prisvojila sve neznabožačke obrede i praznike, ¾ da bi lakše pridobila neznabošce, te tako imala više pripadnika negoli istočna Grčka crkva. Međutim, otpad od istine koji se pojavio na Zapadu, utjecao je i na Grčko-Pravoslavnu crkvu, jer je i ona, u natjecanju sa rimskom crkvom, radila kompromise (nagodbe) sa neznabošcima. Ustvari, Konstantinov zakon o nedjelji bio je uključio i istočno kršćanstvo u njegovoj carevini. O tome navodimo dalje:

"Konstantin se u to vrijeme neumorno trudio da spoji neznabošce i kršćane u jednu religiju. Svi njegovi zakoni i izumi ciljali su da se postigne udruženje neznabožačke i kršćanske religije. On je nastojao da pomoću svih zakonskih i mirovnih sredstava slijede ujedno neznaboštvo i kršćanstvo. ¼ Njegovo naređenje da "Dan Sunca" bude opći dan odmora, obilježava njegovo stanovište.¼ Od sveg njegovog nastojanja da bi se spojilo i slilo ujedno kršćanstvo i neznaboštvo, ništa nije jasnije da se opazi,, kao što je njegov zakon o nedjelji." ¾ Kirkehistorie (Church History) pp.233, 234; by H.G. Heggtveit.

"Ranije promjene, koje je car Konstantin učinio, pomoću crkvenog zakona 386. godine bile su još strože pooštrene, i po svud civilni poslovi, svake vrste, nedjeljom, bili su strogo zabranjeni." ¾ General Histry of Christian Religion and Church, Vol.2, p.300; by Dr. A. Neander.

"Svako tko je bio odgajan, kao što smo većina nas bili, u sigurnom uvjerenju, da je nedjelja bila ustanovljena božanskim autoritetom, a tko bi ipak htio da sebe zadovolji istraživanjem o dovoljnom dokazu koji podupire to uvjerenje, na samom početku svog istraživanja biće jako pogođen jednom naročitom činjenicom; a to je: prednost koju jevrejin ima nad kršćaninom odnosno dokaza u korist njihove subote. Zbog čega je to tako, ako bi i nedjelja bila, kao što je subota, Božja uredba? Zašto da se samo jevrejin može pozivati na Sveto Pismo, kao na vlast, za svoje svetkovanje subote, i da pokaže na jasno izraženu zapovijed, da se ona treba svetkovati; dok kršćanin, da bi našao zapovijed o praznovanju nedjelje, ¾ pretražuje Sveto Pismo uzalud?" ¾ Sir William Domville, The Sabbath, pp. 1,2. London: Chapman and Hall, 1849.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
misliti je napisao/la:
Evo malo literature za Medenog haima i Eutanazija molim komentar
RAZLOZI ZA PRAZNOVANJE
NEDJELJE

Već sam negdje napisao o tome da mi subota i nedjelja znače isto kao
i ponedeljak,utorak,srijeda,četvrtak i petak.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Nedjelja Dan Gospodnji, dr. Srećko Bošnjak piše:



Svaki kršćanin mora izbjegavati da drugima bez potrebe nameće ono što bi priječilo da obdržavaju Dan Gospodnji (1295). Nedjelja je prvi dan tjedna. Taj dan je poziv na život kršćanski: vjerovati, ufati se i ljubiti. Nedjelja je sveta što znači da je pred ukus definitivnog života, konačnog života. Sveti župnik Arški veli: "Kad gledam ljude koji voze kola u polje nedjeljom, imam dojam da su na putu u pakao."

Kristova majka Marija kod objave u La Salette. U Salette-u rekla je: "Jedan od grijeha koji izazivaju kaznu Božju je nepoštivanje nedjelje."
Nedjeljom se treba svetkovati Kristovo uskrsnuće, uskrsna tajna, tajna otkupljenja tj. tajna po kojom smo spašeni, tajna koja nam daje pravi život. Dakle, euharistija je ta tajna uskrsna i tajna otkupljenja. Ptrisutna tajanstveno, ali stvarno. Dakle, euharistija je duša nedjelje. Bez svete mise nema prave nedjelje. Kršćanin koji ne živi po vjeri i ne svetkuje nedjelju u sebi je kontradikcija, suprotnost. Crkva obvezuje pod smrtni grijeh svakog vjernika da osigura misu svake nedjelje i zapovjedanog blagdana. Iz vrlo teškog razloga kršćanin se može dispenzirati da smrtno ne sagriješi. Ništa ne može zamijeniti svetu misu... Euharistija koja je sakrament
Kako vam se ovo sviđa ??????

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Ja praznujem nedelju zbog Hristovog vaskrsenja.
Istina je da je Crkva (pogotovo u Rimu) praznovala hriscanske praznike kad i neznabosci. Ovo je bila mudra politika. Dan Sunca je nedelja, ako ste hriscanin morate ucestvovati u liturgiji (znaci ne mozete ucestvovati u paganskim ritualima). Bozic koji se praznuje 25.decembra je takodje stavljen na paganski praznik vracanja Sunca na severnu hemisferu. Hramovi su pravljeni na trgovima (ko dodje u grad obicno dodje do trga jer je u to vreme trg bio najposecenije mesto u gradu mora videti hram). A pravljeni su i na mestima mnogobozackih hramova.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
[quote="Eutanasije"]Ja praznujem nedelju zbog Hristovog vaskrsenja.
Istina je da je Crkva (pogotovo u Rimu) praznovala hriscanske praznike kad i neznabosci. Ovo je bila mudra politika. Dan Sunca je nedelja, ako ste hriscanin morate ucestvovati u liturgiji (znaci ne mozete ucestvovati u paganskim ritualima). Bozic koji se praznuje 25.decembra je takodje stavljen na paganski praznik vracanja Sunca na severnu hemisferu. Hramovi su pravljeni na trgovima (ko dodje u grad obicno dodje do trga jer je u to vreme trg bio najposecenije mesto u gradu mora videti hram). topravljeni su i na mestima mnogobozackih hramova.[/quote
Jeli Isus kazao i zapovijedio tako nešto
Možeš li mi objasniti što se ovdje u katekizmu dogodilo??


Zakon iz perspektive Katoličkog katekizma (Katekizam Katoličke Crkve, Hrvatska Biskupska Konferencija, Glas Koncila, Zagreb 1994. str.511.512.)

DESET ZAPOVJEDI BOŽJIH





Knjiga Izlaska 20,2-17



Ja sam Gospodin, Bog tvoj,

koji sam te izveo

iz zemlje egipatske,

iz kuće ropstva



Nemoj imati

dugih bogova uz mene.

Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se, niti im služi. Jer ja, Gospodin, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam grijeh otaca - onih koji me mrze - na djeci do trećeg i četvrtog koljena, a iskazujem milosrđe tisućama koji me ljube i vrše moje zapovijedi.



Ne uzimaj uzalud

imena Gospodina,

Boga svoga,

jer Gospodin ne oprašta onome

koji uzalud izgovara

ime njegovo.



Sjeti se da svetkuješ dan subotni.

Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao a sedmoga je dana subota, počinak posvećen Gospodinu, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. Ta i Gospodin je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Gospodin blagoslovio i posvetio dan subotni.



Poštuj oca svoga i majku svoju,

da imadneš dug život na zemlji koju ti da Gospodin, Bog tvoj.



Ne ubij!



Ne učini preljuba!



Ne ukradi!



Ne svjedoči lažno

na bližnjega svoga!



Ne poželi kuće bližnjega bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga;

ni sluge njegova, ni sluškinje njegove ni vola njegova, ni magarca,

niti išta što je bližnjega tvoga!





Ponovljeni zakon 5,6-21



Ja sam Gospodin, Bog tvoj,

koji sam te izveo

iz zemlje egipatske,

iz kuće ropstva



Nemoj imati

dugih bogova uz mene...





















Ne uzimaj uzalud

imena Gospodina,

Boga svoga...









Dan subotni obdržavaj i svetkuj...



























Poštuj oca svoga i majku svoju...







Ne ubij!



Ne učini preljuba!



Ne ukradi!



Ne svjedoči lažno

na bližnjega svoga.





Ne poželi žene bližnjega svoga!



Ne poželi išta što je bližnjega tvoga.







Vjeronaučna formula



Ja sam Gospodin, Bog tvoj:









1. Nemoj imati

dugih bogova uz mene.





















2. Ne izusti imena

Gospodina





Boga svoga uzalud.





3. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji.

























4. Poštuj oca i majku (da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji).





5. Ne ubij!



6. Ne sagriješi bludno!



7. Ne ukradi!



8. Ne reci lažna svjedočanstva

(na bližnjega svoga)





9. Ne poželi žene bližnjega svoga.



10. Ne poželi nikakve tuđe stvari.








Zakon iz perspektive Božje riječi Biblije (KS Zagreb 1994. str 58. i 146.)

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Hristos nas nije vezao da ne mozemo da mislimo svojom glavom. Seti se kako je apostol Pavle posvadjao fariseje i sadukeje kada su ga izveli na sud. Rekao je da je farisej i da mu se sudi za veru u vaskrsenje. Izmedju njih je nastala rasprava, a on se vratio svom poslu propovedanja jevandjelja. Da li je Hristos rekao da apostoli treba da zavade fariseje i sadukeje???

Na drugo pitanje ne mogu da odgovorim jer nisam kompetentan.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Eutanasije je napisao/la:
Hristos nas nije vezao da ne mozemo da mislimo svojom glavom. Seti se kako je apostol Pavle posvadjao fariseje i sadukeje kada su ga izveli na sud. Rekao je da je farisej i da mu se sudi za veru u vaskrsenje. Izmedju njih je nastala rasprava, a on se vratio svom poslu propovedanja jevandjelja. Da li je Hristos rekao da apostoli treba da zavade fariseje i sadukeje???

Na drugo pitanje ne mogu da odgovorim jer nisam kompetentan.


Šta misliš zašto sam izabrao avatar misliti.

Bog nas u svojoj riječi upozorava "A na svoj razum i osječaje ne oslanjaj se"
Psalmista kaže da o Zakonu Božjem razmišljai dan i noć.
Jedno je slušati Boga i razmišljati o onome što On kaže a drugo imati svoje misli nevezano od Božje volje iskazane u Pismu.
Svakako da to Isus nije rekao.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Znaci apostol Pavle je video kako bi se oslobodio i ucinio je to. Sada mi mozemo da komentarisemo to i da moralisemo, ali on je zavadio dve struje i oslobodio se.

Mi treba da mislimo svojom glavom. To sto Biblija kaze "ne oslanjaj se..." znaci ne oslanjaj se na svoj pali um i pala osecanja. Misliti svojom glavom uz konsultaciju citavog Crkvenog iskustva i predanja.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
U avataru Misliti -
nalazi se i slika kovcega zavjeta milosti.
Sto se nalazi u kovcegu - koji zakon?
O kakvoj se milosti radi - uvazava li milost Zakon
ili je Zakon protivan milosti?

Subota vs. Nedjelja - Page 18 Ark_of_c

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Pitanje za one koji zagovaraju subotu:

Da li Jahve dozvoljava subotom da bude ikakva buka?

Molim uz odgovore i citate iz Biblije gdje se o tome govori.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Eutanasije je napisao/la:
Znaci apostol Pavle je video kako bi se oslobodio i ucinio je to. Sada mi mozemo da komentarisemo to i da moralisemo, ali on je zavadio dve struje i oslobodio se.

Mi treba da mislimo svojom glavom. To sto Biblija kaze "ne oslanjaj se..." znaci ne oslanjaj se na svoj pali um i pala osecanja. Misliti svojom glavom uz konsultaciju citavog Crkvenog iskustva i predanja.


A Riječ Božja ne paše.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Crkva je vec prozivela tu Rec i iskustveno dozivela. Nemas se cega plasiti.

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
Eutanasije je napisao/la:
Crkva je vec prozivela tu Rec i iskustveno dozivela. Nemas se cega plasiti.

Ne sviđa mi se način na koji je to crkva proživjela ....previše krvi...kada god religija i politika surađuju ruku pod ruku to me plaši

descriptionSubota vs. Nedjelja - Page 18 EmptyRe: Subota vs. Nedjelja

more_horiz
privacy_tip Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
power_settings_newLogin to reply