Subota vs. Nedjelja

Evo jedno pitanje.Ovdje se govori o suboti i nedjelji.Recimo da sam čovjek koji svetkuje subotu,ali sam od jutra do sutra na poslu,uključujući i subotu.Kako ću držati do subote ako mi je nedjelja jedini slobodan dan u tjednu jer po najnovijem kalendaru je to 7.dan?
Isto tako što ako držim više do nedjelje kao kršćanin,a radim u trgovačkom centru ili sl. pa sam svake nedjelje na poslu?

Brate ziger,
ne znam o tebi ništa, osim ovoga što si napisao ovdje i stoga mi je žao što moram reći da si pokazao veliko nepoznavanje Biblije. Ako išta ne volim, onda je to vađenje biblijskih redaka iz njihovog konteksta i tumačenje istih na temelju nekakvog vlastitog uvjerenja, mjerila i stava, umjesto na temelju Božjeg. Nemam sad vremena objašnjavati temeljito, ali samo ću te ukratko potaknuti da razmisliš o sljedećim stvarima:

1. Vrijedi li danas Deset zapovijedi za kršćane, ili ne vrijedi? Ako ne vrijedi, zašto se ne bismo svi ubijali, lagali, psovali Boga, krali, nepoštivali roditelje, nepoštivali dan od odmora, pravili idole? Isto pitanje postavljam teologu Draganu Simovu.
2. Čak i ako Izraelci nisu prije toga znali za subotu, Bog je na Sinaju jasno i glasno rekao da je i On sam, pri stvaranju svijeta, 6 dana radio, a 7. dan se odmorio, a Isus je rekao da je subota stvorena radi čovjeka! Dakle, subotu je stvorio Bog, za sve ljude! To što neki iskrivljavaju ove jasne Božje objave, njihov je problem (itekako veliki problem...).
3. U Izaiji 56:6.7. Bog se obraća uškopljenicima i strancima (koji su uvijek bili na neki način odvojeni od izraelske zajednice, a time i Božjih blagoslova...) i pohvaljuje njihovo držanje Njegovog zavjeta (posebno naglašava subotu), te im obećava da će ako budu vjerno držali Njegov zavjet (koji je On s Izraelcima sklopio na temelju Dekaloga- koji uključuje subotu), imati "vječno ime"! Ovi redci ni u kom slučaju ne govore da će samo Židovi biti spašeni, ustvari, u 7. retku Bog kaže da će se Njegov dom zvati "dom molitve svim narodima". Stoga, savez s Bogom je ono što je ključno za spasenje, a ne pripadnost židovskoj naciji.
4. Nisu samo Izraelci zavjetni narod. Kroz cijelu Bibliju vidimo da Bog želi sa svim ljudima uspostaviti savez, a to je u potpunosti omogućio "novi savez", koji je nastao Kristovom smrću. Međutim, to ne znači da je "stari savez" ukinut novim savezom. Ako promatramo saveze kroz Bibliju, vidjet ćemo da nijedan novi savez nije ukinuo prethodni, nego svaki novi savez nadopunjuje prethodni savez. Istina, posljedni savez je poseban, ali ne možemo reći da je on ukinuo prethodne saveze. Ne možemo reći da je Krist svojom smrću ukinuo Deset zapovijedi. On sam je rekao da nije došao na svijet da ukine zakon, nego da ga ispuni (Matej 5:17-19)- ova izjava je jako često pogrešno tumačena, ali Isus je ovo izrekao kako bi se obranio od optužbi da je Njegova namjera da ukine subotu, budući da je u nju liječio i činio čuda... On je ovime rekao da Njegova namjera nije da ukine subotu ili bilo koju "jotu" ili "kovrčicu" iz zakona... Ukidanje subote bi bila jako radikalna promjena u židovskoj religiji i sigurno je da bi Isus jasno dao do znanja da se subota ne treba više svetkovati, kada bi to doista bilo tako. Međutim, i Isus i apostoli su svetkovali subotu i nigdje u Bibliji nitko od njih nije spomenuo njezino ukidanje.
Dalje tvdriš na temelju Galaćanima poslanice da "kršćani nisu robovi zakona". Ključno je shvatiti na što Pavao misli. Gledaj, kad god Pavao u svojim poslanicama koristi izraz "biti pod zakonom", on pod tim izrazom smatra "biti pod osudom zakona"! Ovo je jako važno da shvatiš. Pavao je s vjernicima imao jedan problem - oni su htjeli "biti pod zakonom" (Gal. 4:21). Drugim riječima, oni su pokušavali postići opravdanje pred zakonom, vršenjem zakona, vršenjem Deset zapovijedi. Stoga se Pavao jako mučio i uložio puno energije, ne bi li im objasnio da je Krist upravo zato umro, što se nitko ne može opravdati vršenjem zakona, jer su svi pod osudom zakona, tj. "pod zakonom". Međutim, nakon što je Krist umro, On je svim ljudima besplatno ponudio oprost, opravdanje, slobodu. Mi se ne možemo spasiti vršenjem zakona, nego prihvaćanjem Kristove smrti, Njegovog besplatno ponuđenog oprosta svim ljudima! Zato je glupo i dalje željeti biti "pod zakonom", jer ako se pokušavamo sami spasiti, zakon će nas svi više i više osuđivati, jer smo svi grešnici (Rim. 3:23.24). Stoga, Židovi starog zavjeta su također mogli biti robovi zakona, ako su smatrali da se sami mogu spasiti, tj. ako u žrtvama koje su prinosili nisu vidjeli spasitelja koji će umrijeti za njih... Pogrešno je misliti da su svi ljudi koji su živjeli u periodu "starog zavjeta (ili saveza, svejedno)", bili "robovi zakona", a da danas nijedan kršćanin nije rob zakona. Pavao želi reći da je rob zakona svatko, tko i dalje želi biti pod osudom zakona, tj. pokušava se sam spasiti, vršenjem zakona, umjesto da vršenje Božjeg zakona bude posljedica njegove velike zahvalnosti i ljubavi prema Isusu Kristu, njegovom spasitelju (Ivan 14:15). Ne smijemo nikada zanemariti brojna mjesta u poslanicama na kojima Pavao naglašava važnost i vrijednost zakona Božjeg (npr. Rimljanima 7:12).
Joj, što sam se ja raspisao, a planirao sam samo ukratko odgovoriti... Sorry. Nadam se samo da si me shvatio...
5. Jeremija 17:24.25 - ovo ne dokazuje da će se samo Židovi spasiti, kao što ne dokazuje ni da samo Židovi trebaju svetkovati subotu. U redu, spasit će se svatko tko prihvati Isusa Krista. Ali nije li Isus bio Židov? Nisu li apostoli bili Židovi? Nisu li i Isus i apostoli vjerno svetkovali subotu? Ne spašava nikoga pripadnost židovskoj naciji, nego vjernost Kristu. A On nam je na ovoj zemlji ostavi primjer kakav život je po Božjoj volji!
6. Matej 27:51 - Nakon Kristove smrti nije ukinut moralni, nego obredni zakon. Zavjesa u svetištu bila je tijekom procesa simboličkog očišćenja naroda od grijeha poprskana krvlju. Nakon Kristove smrti, ona je razderana - to simbolički znači da više ne trebamo prinositi žrtve za oproštenje grijeha, jer je Krist - jedina prava žrtva - umro.

Što se tiče Kološanima 2:16.17 - o ovome bih se stvarno mogao raspisati, pa ću to u posebnom postu ili nekoliko njih lijepo objasniti, tako da više ne bude nikakvih zabuna...

Što se tiče Djela 20:7, dao sam detaljno objašnjenje na 6. i 7. stranici - samo ga treba pročitati!

<BLOCKQUOTE>

Joshua je napisao/la:

Evo jedno pitanje.Ovdje se govori o suboti i nedjelji.Recimo da sam čovjek koji svetkuje subotu,ali sam od jutra do sutra na poslu,uključujući i subotu.Kako ću držati do subote ako mi je nedjelja jedini slobodan dan u tjednu jer po najnovijem kalendaru je to 7.dan?
Isto tako što ako držim više do nedjelje kao kršćanin,a radim u trgovačkom centru ili sl. pa sam svake nedjelje na poslu?

Ja ti necu govoriti teoriju,evo ti prakticno, zavrsila sam fakultet i prezivjela 1/2 stoljeca a da nisam niti jednom Biblijski sedmi dan prekrsila,kad sam mislila za 1/3 zadnjeg ispita na studijama,da necu zavrsiti fakultet Bog mi je dao predivno iskustvo,kad sam zbog drzanja Biblijskog sedmog dana bila bukvalno oterana iz svoje opcine, Bog mi je dao posao na skoli koju sam najvise voljela na svijetu,tu sam upoznala mog predivnog supruga, koji je u tadasnjem saboru, zbog upoznavanje istine,morao otici sa posla,i imamo od onda predivnih iskustva...ne vidjeh pravednika da prosi hljeba,kaze Mudri Salamu
</BLOCKQUOTE>

Dina je napisao/la:

<blockquote>

forestsilvy je napisao/la:

Kaleb je napisao/la:

Evo jedne od top tema na drugim forumima, što mislite koji dan treba svetkovati, subotu ili nedjelju, ili ste pak mišljenja da nije važan nijedan dan...

Stav srca je bitan

Da li taj princip stav srca vrjedi i za ostalih 9 zapovjedi?</blockquote>

subota covjeku ne treba biti opterecenje, "joj ako ne ispostujem Bog ce me kazniti, joj joj"
"Covjeka ne opravdava vrsenje Zakona, nego samo vjera u Isusa Krista" (galacanima 2:16) To isto znaci da imamo odgovornost prema slobodi koja nam je dana-galacani 5:1...

Ja smatram da dok postoji dan za slaviti Boga da nije bitno da li se zove subota ili nedjelja. Znam da u zakonu pise da to treba biti subota, ali ujedno smatram da ako netko ima razumijevanja to onda Bog ima pa se nece ljutiti sto sam ga slavio nedjeljom, a ne subotom. Subota bi trebala biti dan odmora, a nedljelja dan aktivnog slavljenja Boga u euharistiji. Na neki nacin nedjelja je nova subota koja simbolizira da tamo gdje je stari zavijet zavrsavao tj. sa subotom i Bozjim pocinkom sada je nastupio novi dan Bozjeg uskrsnuca. Cinjenica je da je Isus uskrsnuo nedjeljom i da se svojim ucenicima ukazivao nedjeljom te da su prvi krscani okupljali nedjeljom na onom sto bi danas zvali euharistisko slavlje. Subota je bila dan odmora i kao takav moze i ostati dok je nedjelja dan pobijede nad smrcu i tako bolje pristaje da se euharistija odvija nedjeljom nego subotom kao danom pocinka. To naravno ne vrijedi za denominacije koje nemaju euharistiju.

Samo je Subota Sveta kao dan. Nju je jedino Bog blagoslovio i dao je kao dan odmora ljudima. Dan za slavljenje i odmaranje je samo Subota.
To je dan kada svako ko je svetkuje zna, dozivi, ovo govorim iz licnog iskustva, bliski susret sa Hristom Isusom.

subota jeste nedjelja ( post-stari kalendari)

<BLOCKQUOTE>
<BLOCKQUOTE>

forestsilvy je napisao/la:

subota jeste nedjelja ( post-stari kalendari)

Središnji predmet rasprave svih denominacija u koje će se uključiti sve vlade svih država bit će poslušnost Božjem zakonu i svetkovanju Subote odnosno poslušnost ljudskim zakonima i nedjelji podstaknutim malim rogom - odnosno Papskim Rimom.To je suština krize koja dolazi na svijet i već je tu..Ekumenu će iznenada prodrmati pitanje nebeskog suda koje je bit iskustva opravdanja vjerom - iskustva očiglednog opravdanja direktnim putem vjernika bez posredovanja od strane svećenika, putem pod zaštitom Svetoga Duha i nebeskih anđela..Svetkovanje nedjelje od strane onih koji vjeruju da se opravdavaju kroz vjeru a ne djelima ugrožava njihov identitet jer tim svetkovanjem odbacuju autoritet i autorstvo Kristove pravde.Time protestanti prestaju biti reformatori i postaju protureformatori..Odbacuju autoritet autora principa sola scriptura- autoritet Boga a prihvaćaju autoritet čovjeka koji je autoritet dosadašnje ekumene..Nova ekumena će prihvatiti subotu kao mjerilo ujedinjenja Crkve ostatka - svih koji će prihvatiti opomenu o ne sudjelovanju u Babilonskim grijesima..Kada bi Rim prihvatio Subotu mjesto nedjelje nasatala bi dosta neugodna reforma Katoličke crkve a isto tako i protestantske crkve..No nešto od toga će se i dogoditi po Braslavljevom principu i" subota i nedjelja".</BLOCKQUOTE></BLOCKQUOTE>

<BLOCKQUOTE>

forestsilvy je napisao/la:

subota jeste nedjelja ( post-stari kalendari)

Mislim da bi ipak trebali poznavati bolje povijest subote nedjelja,nije rijec o kalendarima,nego se tocno u povijesti zna,do kad se subota svetkovala u krscana i od kad je prestala,a ovo je najbolje rjesenje,1:1,pa ipak u povijesti stvari drugacije stoje.</BLOCKQUOTE>

KRATAK PRGLED BIBBLIJSKI TEKSTOVA O SUBOTU

Pogledajmo za trenutak ukratko šta možemo otkriti proučavanjem Njegove Riječi. Kad je Bog završio stvaranjem ovog planeta i čovjeka, sedmog dana je stvorio subotu kao uspomenu na stvaranje.

Kad je na Sinaju napisao svoj Zakon, Bog je usred Deset zapovijedi stavio zapovijed o suboti: „Sjeti se da svetkuješ dan subotni. Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja,ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotnnji.'' Izlazak 20,8-11.
Primijetiće te da je Bog dao razlog što traži da se svetkuje ovaj dan, a razlog što je ovaj dan odrrdio za svoj Sveti dan bio je što je Zemlju stvorio u šest dana a sedmoga počinuo.
Što se Božjih zapovijedi tiče, Bog je preko Mojsija rekao narodu da im ništa ne dodaju niti oduzimaju. (Tekst: Ponovljeni zakon 4,2) ''Niti što nadodajite onome što vam zapovijedam – niti što od toga oduzimljite:
vršite zapovijedi Jahve, Boga svoga, što vam ih dajem.'' Pon. zakon 4,2.
(Tekst: Psalam 89,35) Bog im je također rekao: ''Neću povrijediti Saveza svoga i neću poreći obećanja svoga.'' Psalam 89,35.

Sam Isus je pokazao istu odlučnost da uzvisi Zakon koji je dao na Sinaju.
U Propovijedi na gori rekao je narodu da nije došao ukinuti Božji zakon nego ga ispuniti.
(Tekst: Matej 5,17-19) Zapazimo Njegove riječi: ''Nemojte misliti da sam došao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dođoh da ih ukinem, već da ih ostvarim.
Jer, zaista, kažem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrčica iz Zakona sigurno neće nestati dok se sve ne ostvari.
Stoga, tko god prekrši i jednu od ovih i najmanjih zapovijedi i nauči druge da tako rade, bit će najmanji u kraljevstvu nebeskom…'' Matej 5,17-19.
Sam Isus je svojim primjerom pokazao da želi poštovati dan koji su On i Njegov Otac posvetili u prvoj sedmici istorije ovog svijeta.
(Tekst: Luka 4,16) ''Dođe u Nazaret gdje je odrastao te po svom običajuu subotu uđe u sinagogu. Zatim ustade da čita.'' Luka 4,16.
Kad su vjerske vođe optužile Isusove učenike da krše subotu, Isus je rekao da je On njen Gospodar.
(Tekst: Marko 2,27.28) ''Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote.
Stoga je Sin Čovječji gospodar i subote.'' Marko 2,27.28.
Ne samo što je Isus svetkovao subotu, nego je tražio od svojih učenika da se mole kako bi Njegov sveti dan mogli svetkovati i u daljoj budućnosti.
(Tekst: Matej 24,20) U Mateju 24,20 nalazimo ovaj savjet: ''Molite da vaš bijeg ne bude zimi ili u subotu.''
Isus je govorio o bijegu svojih sljedbenika neposredno pred razorenje Jeruzalema 70. godine od strane Rimljana.
Kad je Isus umro na krstu, Njegovi sljedbenici su nastavili svetkovati subotu.

Ortodoksni Židovi su svetkovali sedmi dan od Izlaska iz Egipta, prije više od 3500 godina.
Gdje god bili u svijetu, oni još uvijek smatraju subotu, sedmi dan tjedna, danom koji je Bog odvojio za iskazivanje štovanja Bogu.
Kad bi Biblija bila jedini izvor informacija, mi bismo još uvijek mogli odrediti koji je sedmi dan ili subota.
Ako se vratimo na izvještaj o razapeću, Evanđelje po Luki daje sažetak događaja tog vikenda.
(Tekst: Luka 23,54-56; 24,1) Nakon što je Krist u petak umro na križu, Biblija kaže: ''To bijaše dan Priprave, i subota već osvitala.

Međutim, žene koje bijahu došle s Isusom iz Galileje pratile su to te vidjele grob i kako bi položeno Isusovo tijelo.
Potom se vratiše te pripremiše miomiris i pomast. U subotu se nisu micale prema propisu (Zakona).
U prvi dan sedmice, vrlo rano, žene dođoše na grob, noseći miomiris koji bijahu pripremile.'' Luka 23,54-56; 24,1.
Većina kršćanskog svijeta slavi kao uspomenu na Kristovu smrt dan koji nazivaju Veliki petak. Uskrs slave kao uspomenu na Kristovo uskrsnuće.Biblija jasno pokazuje da je dan između petka i nedjelje subota, u skladu sa zapovijedima.
Premda je Luka ovo napisao mnogo godina poslije križa, još uvijek je nedjelju nazivao ''prvim danom sedmice''. A sedmi dan je nazivao ''subotom''. Biblijski izvještaj jasno razlikuje između ova dva dana.
U stvari, apostoli su nastavili svetkovati i propovijedati subotom mnogo godina poslije križa.
(Tekst: Djela 13,14) Biblija govori kako Pavao i njegovi pratioci, prigodom posjeta Antiohiji, 'u subotu uđoše u sinagogu i sjedoše''. Djela 13,14.
(Tekst: Djela 13,42.44) Kasnije, ''dok su izlazili, prisutni su ih molili da im o tome govore i sljedeće subote…
Sljedeće subote skupi se gotovo sav grad da čuje riječ Božju.'' Djela 13,42.44.
(Tekst: Djela 18,4) Pavao je imao običaj da svake subote dolazi na bogoslužje u sinagogu kako se vidi iz Djela 18,4.
Iz ovih biblijskih činjenica nije teško vidjeti da nema dokaza da su Krist ili učenici promijenili dan odmora.
U Bibliji nema zapovijedi o takvoj promjeni. Nitko od novozavjetnih pisaca nije govorio o promjeni svetkovanja subote.
Da je došlo do takve promjene, to bi u svakoj novozavjetnoj knjizi bio najznačajniji tekst.
(Tekst: Psalam 89,35) Bog je rekao: ''Neću… poreći obećanja svoga.'' Psalam 89,35.
Bog nije promijenio svoj Zakon i nitko nema pravo mijenjati ga.
To priznaju i stručnjaci iz različitih sredina u kojima se svetkuje nedjelja.
Kardinal James Gibbons je jednom napisao: ''Bibliju možete čitati od Postanka do Otkivenja, ali nećete naći ni jedan jedini redak koji bi naredio svetkovanje nedjelje.
Sveto pismo zahtijeva svetkovanje subote.'' (The Faith of Our Fathers, str. 111.112)
Metodist Clovis G. Chapell priznaje isto kad kaže: ''Razlog što svetkujemo prvi dan umjesto sedmoga nije zasnovani ni na kakvoj zapovijedi.
Uzalud ćete pretraživati Sveto pismo da nađete opravdanje za promjenu sedmog dana u prvi.'' (Ten Rules for Living, str. 61)
Nema biblijskog izvještaja da su Krist ili Njegovi učenici svetkovali ijedan drugi dan ili bili poučeni da to čine.

Evo samo nakratko da se ubacim u temu sa jednim pitanjem ;
Kada govorimo o svetkovanju subote,na koji način adventisti svetkuju subotu i koja je razlika između adventista i adventista 7.dana?Pitam jednostavno zato jer mi nije jasno da li se pod svetkovanjem smatra ne raditi ništa ili se pridaje značaj tome danu na duhovan način; više moliti,čitati Bibliju...

ja se slažem da se sabat nije promjenio u nedjelju, pa to nema smisla...

ali stvar je u tome da je nedjelja postala dan Gospodina Isusa Krista Njegovim Uskrsnućem, a Jahvin dan je Sabat...

znači dan Gospodnji je nedjelja, a dan Gospodnji je i subota...subota
je spomena na staro stvaranje, a nedjelja na novo stvaranje u Kristu
Isusu u kojem je sve sadržano...

Službeni naziv adventista u Americi je "Adventisti sedmoga dana", dok u Hrvatskoj "Kršćanska adventistička crkva"...ili rekao adventisti ili adventisti sedmoga dana isto je...postoje još neke manje reformirane adventističke crkve...Subotu svetkujemo od petka navečer kad sunce zađe, do subote navečer kad sunce zađe...toga dana vjernici čitaju Bibliju i razne duhovne knjige, idu u crkvu, na prijepodnevno bogoslužje i poslijepodnevno, ako ga ima, ovisi o veličini crkve...ne radi se nikakav fizički posao, ne kupuje se ni prodaje, ne kuha se i pravi jelo...ono je napravljeno prije...ne gleda se TV...ovo izgleda malo čudno za neke koji to nisu znali...dan odmora, kada se zaboravlja na sve brige koje nas zaokupljuju drugih dana...ne kažem da se i drugih dana čita Biblija i knjiga, naravno da...

Krizostom je napisao/la:

Službeni naziv adventista u Americi je "Adventisti sedmoga dana", dok u Hrvatskoj "Kršćanska adventistička crkva"...ili rekao adventisti ili adventisti sedmoga dana isto je...postoje još neke manje reformirane adventističke crkve...Subotu svetkujemo od petka navečer kad sunce zađe, do subote navečer kad sunce zađe...toga dana vjernici čitaju Bibliju i razne duhovne knjige, idu u crkvu, na prijepodnevno bogoslužje i poslijepodnevno, ako ga ima, ovisi o veličini crkve...ne radi se nikakav fizički posao, ne kupuje se ni prodaje, ne kuha se i pravi jelo...ono je napravljeno prije...ne gleda se TV...ovo izgleda malo čudno za neke koji to nisu znali...dan odmora, kada se zaboravlja na sve brige koje nas zaokupljuju drugih dana...ne kažem da se i drugih dana čita Biblija i knjiga, naravno da...

Hvala Krizostome na odgovoru.Nisam do sad bio upućen pa sam stoga pitao.

Osmi dan

Razmišljanja o značenju prvog dana već su nam dala do znanja kako je prvim kršćanima brojčana simbolika bila važna. Ova vrst simbolike, strana suvremenoj misli, ranim je kršćanskim propovjednicima i teolozima pružila praktične, a ipak duboke dokaze kojima su
osvojili dobar dio kršćanskog svijeta. Budući da je subota bila sedmi dan židovskog tjedna, nedjelja se mogla smatrati, kao što tvrdi Gregorije Nazijanski (329.-389. g. po Kr.), “prvim danom u odnosu na one koji joj slijede i osmim danom u odnosu na one koji joj prethode.”24 Ovaj drugi naziv za nedjelju, kao što ćemo vidjeti, češće se koristi u kršćanskoj literaturi u prvih pet stoljeća od prvog.

Iracionalnost osmog dana u sedmodnevnom tjednu nije smetala antičkim narodima. Objašnjenje nudi u ono vrijeme rasprostranjeni običaj, koji je još i danas prisutan u zemljama kao što je Italija, prema kojem se tjedan računao inkluzivnim načinom brojenja od datog dana do istoga dana sljedećeg tjedna. Na primjer, Talijan će ove nedjelje zakazati sastanak za sljedeću nedjelju riječima: “oggi otto - danas osam dana,” a ne: “Sastat ćemo se od
danas za tjedan dana”, budući da se računaju obje nedjelje. Prema istom načelu Rimljani su granicu svog osmodnevnog ciklusa nazivali “nundinum-deveti dan”. Nekoliko nagovještaja crkvenih otaca upućuju
na zaključak da su se kršćani koristili metodom inkluzivnog računanja. Na
primjer, Tertulijan (oko 160.-225. g. po Kr.) piše da su pogani slavili isti
blagdan samo jednom godišnje, dok ga kršćani slave “svaki osmi dan”, to jest svake nedjelje.25

Činjenica da se nedjelja mogla smatrati osmim danom “u odnosu na one koji joj prethode”26 ne objašnjava zašto je taj naziv za nedjelju uživao veliku popularnost sve do petog stoljeća. Istraživanje njegova podrijetla
nije jednostavan zadatak jer, kao što primjećuje A. Quacquarelli, “broj osam je crkvenim ocima davao građu za uvijek nova razmatranja”.27

Krštenje. W. Rordorf smatra da je “nedjelja bila povezana s brojem osam zato što se krštenje obavljalo nedjeljom, a znamo da je krštenje vrlo rano bilo povezano s brojem osam”.28 Premda je istina da se krštenje počelo smatrati ispunjenjem tipologije osmog dana obrezanja i osam duša spašenih od voda potopa, ipak ova povezanost nije uobičajena u spisima crkvenih otaca prije četvrtog stoljeća. Euzebije (oko 340. g. po Kr.) je, prema našem saznanju, prvi izričito objasnio da je “dan Gospodnji dan Spasiteljevog uskrsnuća kad se prema našem vjerovanju naše duše čiste. Tog su dana djeca simbolično obrezivana, a u stvarnosti se krštenjem čisti cijela duša rođena od Boga.”29

Ova tema kršteničkog uskrsnuća, utemeljena na tipologiji obrezanja i izvještaju o potopu, ponovno se javlja u četvrtom stoljeću u nekoliko tekstova,30 a dala je i povoda osmerokutnom obliku kršćanskih krstionica. Međutim, “mi smo u ovom trenutku”, kao što ističe J. Danélou, “daleko od njegova odnosa s nedjeljom”.31
U ranijim tekstovima osmi dan obrezanja i osam osoba spašenih od potopa prvenstveno su smatrani slikom Kristova uskrsnuća u nedjelju. Justin Mučenik (oko 100.-165. g. po Kr.), na primjer, tumači osam duša u korablji kao “simbol osmoga dana u koji se Krist pojavio kad je ustao iz mrtvih”.32 Ciprijan (oko 258. g. po Kr.) bezuvjetno odbacuje prijedlog da djecu treba krštavati osmog dana u skladu s drevnim običajem obrezanja jer, tvrdi on, “osmi dan, to jest prvi dan nakon subote, trebao je biti dan u koji nas je Gospodin trebao uskrisiti i oživiti i dati nam duhovno obrezanje”.33 Origen (oko 185.-254. g. po Kr.) slično smatra osmi dan simbolom Kristovog uskrsnuća, koji nam je dao neposredno i potpuno obrezanje, naime očišćenje svijeta krštenjem. On piše: “Prije dolaska dana Gospodina Isusa Krista u osmi dan cijeli svijet je bio nečist i neobrezan. Ali kad je došao osmi dan uskrsnuća, Kristovo uskrsnuće nas je odmah očistilo i
uskrisilo.”34

Ima toga još, samo ako želite naravno, koga zanima...
P.S. Sinke jesi ti svećenik ili student teologije ili pak vjernik laik...

Daniel: ali stvar je u tome da je nedjelja postala dan Gospodina Isusa Krista Njegovim Uskrsnućem, a Jahvin dan je Sabat...

znači dan Gospodnji je nedjelja, a dan Gospodnji je i subota...subota
je spomena na staro stvaranje, a nedjelja na novo stvaranje u Kristu
Isusu u kojem je sve sadržano...

Prijatelju, nedelja nije postala dan Isusa Njegovim vaskrsenjem, jer nikada nije u Novom zavetu stavljen naglasak na dan Hristovog vaskrsenja, nego na sam cin, na Bozju silu, na vaznost Isusovog vaskrsenja. Sem toga, Isus je Sebe nazvao Gospodarem subote a ne nedelje, za to nema nikakvih proglasa u Novom zavetu!

A pored ostalog, Hristos i Jahwe su Jedno, ne znam zasto praviti razliku izmedju njih? Dan Jahwin i Isusov moraju biti-isti dan.