Hi Fazlija!
Kako vidim ti si buddhist. Vrlo lijepo da te imamo na forumu, a ja bih te htio nesto upitati: kako je to moguce, da jedna religija kao buddhizam, koja poznaje i covjeka i svijet do u tancine i koja je izgradila jednu zavidnu etiku, moral i psihologiju nije bila u stanju objasniti, zasto transcendencija nije iluzija, kao i materijalni svijet. Zasto je Buddha takoreci zakazao na samom pocetku? Zasto je nistavilo, da ne pisem nihilizam glavna karakteristika i sam cilj buddhizma?
Zasto Buddha po pisanju Anguttara-nikaya 4, 77 upozorava na cetiri stvari, koje ljudski duh nije u stanju objasniti? Te stvari su:
1) Bitak jednog Buddhe,
2) Samu bit meditacije,
3) Kako funkcionira Karma i
4) Objasnjenje univerzuma.
Ja bih ovomo nadodao i Dharmu. Sto je u biti Dharma? A sto je u biti duh, odnosno sto Buddhisti podrazumijevaju pod tim pojmom?
Posto mu je rekao sta je imao, Buda ga
pita: "Sariputa, da li verujes u ovo sto sam upravo rekao?" Sariputa
bez oklevanja odgovara: "Ne, ne verujem, zato sto to jos nisam licno
iskusio." A Buda odvraca: "To je dobro! To je dobro!" To je stav koji
treba ohrabrivati u svakome, bilo da je rec o religiji ili nauci. Ne
verovati, vec odrzavati otvoren um sve dok ne steknemo istinsko
iskustvo. Takav stav ide protiv dogmatizma, ide protiv
fundamentalizma, koji ne vidjamo samo u religiji, vec cesto i u nauci."
Ovaj primjer logickog razmisljanja je svojstven danasnjoj znanosti. Ali nije uopce logican. Naime, ako ja nesto nisam osobno iskusio, ja tome mogu pokloniti ili vjeru ili nevjeru, prema situaciji. Ako pak to iskusim, onda imam jednu vrstu spoznaje o tome, bar u onom omjeru, koji je nama ljudima primjeren, jer bit stvari same po sebi, mi ne mozemo shvatiti. Ali to ne znaci, da se u tome procesu spoznaje vjera gubi iz vida. Dapace! Ona ostaje i dalje glavni dio nase spoznaje. Zato je Buddha odbacio svaku vrstu spekuliranja, sto znanost danas svesrdno cini. Time je onda i znanost vjera, jer apsolutne spoznaje u relativnom svijetu nema!
Fundamentalizam je i u nauci i u religiji je upravo baziran na vjeri, iako nauka zeli to opovrguni i po blanko "cheku" svoju vjeru pretvoriti u znanje, sto je paradoks. Naime, znanstvene teorije su plauzibilna rjesenja za stvari koje se dogadjaju u svijetu. Ne radi se o ISTINI. Ako je jedna teorija 70% istinita, ona je jos uvijek neispravna! Dakle, teorije nisu istine.
"Velicina nekog naucnika", kaze stara izreka, "meri se i duzinom
vremena tokom kojeg on sprecava napredak u svojoj naucnoj oblasti."
Sto je naucnik poznatiji, sto je vise uvazavan, to se vise njegovi
stavovi uzimaju kao apsolutna istina. Njegova slava sprecava druge
ljude da te stavove dovode u pitanje; ona odlaze dolazak "bolje"
istine. U budizmu, kada pronadjete bolju istinu, odmah pocnite da je
koristite.
Ovo je iskljucivo djelomicno istinit iskaz. Dogmatizam u znanosti nije znanstveno fundiran, nego ideoloski, jer se znanost danas upreze u kola ateizma ili relativizma, a ponekad i u politicke svrhe, kao u komunizmu, a ponekad se sama katapultira u rang religije.
U komunizmu su znanstvene teorije iznenadno postajale "apsolutna istina", sto je obicno znanstveno ludilo. Medjutim, Buddhizam kao prijatelj znanosti nije iz vlastite zelje, jer bi bio usmjeren na znanost, nego iz obsesije zapadnih znanstvenih krugova, koji u buddhizmu vide jednu ateisticku verziju objasnjenja za sve. A to je obicna zabluda. I kao sto buddhizam tvrdi, da je sve iluzija, tako sam i ja misljenja, da su takva misljenja obicna iluzija.
Buddhizam daje eticku podlogu za zivot pun odricanja na putu u nistavilo. A da li je to smisao zivota, u to cisto sumnjam. Jer, ako je reinkarnacija kazna za nedjela koja ljudi cine, onda ja ne vidim smisao iste u Holocaustu nad nevinim Zidovima, Sinti i Roma, ili ubijanju nerodjene djece. Time se samoreferencijalni budisticki sustav sam dovodi u sah-mat poziciju. Zasto trpe neduzni? Da li su zrtve Holocausta bile krive po karmi koju su imale za vlastitu sudbinu. I u cemu bi se ona sastojala? I u cemu se sastoji karma neduzne nerodjene djece, kojih se u svijetu abortira oko 60 milijuna na godinu.
Da li imas odgovor na ove prbleme?
