Kršćanski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kršćanski ForumLogin

PREŠLI SMO NA https://krscanski.chat/


Buddhizam

power_settings_newLogin to reply
+15
Rafael
chiron
Filozofska misao
Pravednik
RahatLokum
Medeni
Konin
slisch
Spart
Euro
ILIJA
Naomi
jakob
Bhakti
Fazlija
19 posters

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Imam jednog prijatelja koji slijedi nekog hindu majstora, pače neki Paramhamsa. On je u celibatu i razvija stabilan taj samadhi kad mu se svijest širi uvijek kad sjedi u meditaciji. Kod njega sam baš primjetio sve te stavke koje budizam spominje kao manjkove takvog stanja. To mi je bilo baš zanimljivo kao potvrda. Čak i on sam mi je rekao da ima osječaj stagnacije već duže vrijeme ( vidiš opet taj osječaj, percepcije isl. sve ono čega u Shunyati nema ). No opet je vezan za to stanje. Blaženstvo, mir, al i jedan stupanj manjka jasnoće (koja je kvaliteta vipashyane). Često zabravi neke stvari i imaš dojam da je u nekom svom filmu itd.. A opet ima neki stupanj blage vidovitosti i sretan život. Onda sam ga ja savjetovao da proba pogledat TKO je u tom stanju. I rekao mi je da je nakon dugo vremena osjetio jedan pomak u meditaciji i bio je dosta uzbuđen, ja sam mu više puta htio reč dalje neke ideje i uvijek bi se nešto "ispriječilo" i onda sam shvatio da možda bolje da ne pokušavam.
Da, sjetio sam se termin u budizmu je "spavajući bogovi".

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Pa ovo je fantastično opisano! Stvarno si si dao truda i bio iskren!

Pored svega mi se sviđa to što si opisao vlastita iskustva.
Ako ja sada tebi napišem da sam i ja imao slična iskustva najprije sa samadhijem u kojem sam se molio i čitao svete spise ( Bibliju ), a čim bi se maknuo kroz mene je strujala nevjerojatna energija koja me pretvorila u čistu radost, možda mi nećeš vjerovati.
No, živa je istina. Znao sam po tri sata sjediti u kafiću zatvorenih očiju, dok je kroz mene prolazio val za valom tako da sam imao potpuno ispunjenje radošću koju Hindusi zovu ananda. Samo u to vrijeme nisam čitao hinduske knjige koje opisuju takav doživljaj.

I danas znam reći da je to bila "Grace of God" - "Božja milost".
To kažem zato jer nisam meditirao niti molio, a proces je sam započeo. I tako nekih mjesec dana.

Godinu dana kasnije sam doživio slično stanje u meditaciji.
I mogu reći da je živa istina ono što piše u hindu spisima, što sam doživio - ne postoji tijelo, već duhovna duša, sve je Bog, ne postoji vrijeme.

Hodao sam trgom bana Jelačića i u svemu vidio Boga ispunjen radošću i energijom i cijelo vrijeme slavio Boga i osjećao sve veću i veću ljubav prema Bogu. Osjećao sam da više nemam tijelo, kada sam vidio da se dvoje ljudi muž i žena svađaju došao sam do njih smijao se i rekao im da se pomire jer je sve Bog. Zgodne žene koje sam prije primjećivao više nisu bile žene, već su sve bile Bog. I zgrade su bile Bog, i pas koji je šetao s gazdom je bio Bog svuda je bio Bog. I u zgradama i u zraku i nebu i cijeli svemir je bio prožet Bogom. Sve je Bog.
I to je trajalo nekih mjesec i pol dana. Kasnije sam imao puno slabije doživljaje, ali shvatio sam kao Božju milost to što sam doživio, jer me Bog dotakao tako snažno da nisam znao kako se zovem. Ja nisam bio ja već je Bog bio i u meni i ja u njemu.

Ne bih dalje o tome, jer mnogi ne mogu shvatiti stanje samadhija ili ekstaze. Ne mogu jer ne vjeruju da je moguće kroz kršćansku mistiku i hindusku mistiku doživjeti ono jedno s Bogom. Hindusi to nazivaju samadhi, a kršćani ekstaza.

Nakon par mjeseci sam doživio stanje koje je bilo stanje praznine. Bio sam poput onog učitelja iz filma "Mali Budha" koji je letio u avionu i rekao dječaku:"Sve moje misli su poput oblaka koji lete oko aviona".
Upravo se to meni događalo. Bio sam potpuno miran i nisam osjećao niti energiju niti blaženstvo. Osjećao sam radosnu prazninu. Moje misli nisu bile moje i kao onaj učitelj sam osjećao kako moje misli lete poput ribe ili poput oblaka u zraku na par metara od mene. Pogledao sam u jednom trenutku kroz prozor i gledao Sljeme. Odjednom sam osjetio u toj mirnoći kako je ta planina predivna. I još nešto - osjećao sam prazninu koja je bila kreativna.
Za razliku od prijašnjeg samadhija ovo je bila sunyata gdje sam osjećao da mogu napraviti u životu sve što god započnem.

Malo sam se raspisao, ali moram iznijeti neke moje doživljaje, jer se netko može naći u njima.

Moram posebno naglasiti ovo - u svim tim doživljajima Ego više nije postojao! Gdje je iščezao ne znam. Ali ga jednostavno nije bilo.
Barem ga nisam osjećao kako pritišće um već je bio transparentan.

Vraćanje u prijašnje stanje donosi nakon nekog vremena žalost za tim stanjem, no život ide dalje i ja zahvaljujući takvim iskustvima mogu reći da li neko izvrdava ili stvarno govori istinu o mističkom stanju.

Smatra se da samadhi donosi i psihičke moći te
da dovodi do jedinstva sa Brahmom. Dakle, Brahma je jedan od indijskih
bogova. Budizam ga ne negira, ali smatra dimenziju bogova također
dimezijom karme, jako ugodne i dugotrajne, ali svejedno podložne
karmi...


Mislim da si pogrešno definirao ovo. Ako gledaš jedinstvo u hinduizmu onda je ono sa Brahmom, a Brahma na hinduskom je Bog, a ne onaj polubog koji je sa Višnuom i Šivom stvarao svemir i planete.
Morao sam te ispraviti, jer jedan Šankara nikad nije govorio o jedinstvu sa polubogom već sa onim koji se u Bhagavad Giti naziva Brahman odnosno neosobni Bog tj. kršćanski Duh Sveti.



Kaže se da ima takvih meditatora koji mogu
ostati u tom stanju ( fizičkom tijelu ), stolječima, a i dulje, al to
je stagnacija, iako se ne generira nova karma dolazi do stanovitog
pročišćavanja. Ostajanje u tako nečemu ne dovodi do oslobođenja.
To bi bilo jako korisno stanje ako čovjek nije vezan za njega.



Također još jedan ispravak. Nije nirvikalpa samadhi neki polovičan put.
Onaj tko dosegne nirvikalpa samadhi postaje Jivan Mukta, a to je oslobođena duša. Oslobođena od čega? Od karme!!! Takav čovjek se više nikada ne rađa na Zemlji i izlazi iz kola samsare.
Tako da mi je čudno da budisti uče takve pogrešne stvari o hinduizmu, Brahmi, Brahmanu i oslobođenju od samsare.

Zato yogiji i kažu da su Nirvana i Nirvikalpa Samadhi dva jednako visoka vrha jedne te iste planine. Zašto? Zato jer i Nirvana i Nirvikalpa Samadhi su stanja nakon kojih, kada su doživljena, čovjek se više ne vraća u krug samsare tj. ponovnog rođenja i smrti. Ima puno hinduističke literature o tome. Meni je osobno OK učenje Yoganande. On je rekao:" Ako želiš postići oslobođenje, moraš se odreći svih želja, uključujući i želju za oslobođenjem od karme!"

Hvala ti Chiron još jednom za sjajan tekst.


pozdrav

Euro

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Chiron
Takve autore/učitelje ja danas pokušavam nać.

Molim, navedi kojim češ putem tražiti što se nadaš naći..
Mene više zanima kršćanska meditacija u području mystagogije jer omogućava duhovni susret sa Milošću i produbljenje duhovnog znanja i stanja posvećene svijesti jer se iskusuje transcendentalni realni svijet obećanja koji se zrcali u umu kada se u njemu nalazi kreativni stvarni Duh vječnog života kada smo tijelom još pod raspadnućem i smrću..Kada kršćani govorimo o realnom transcendentalnom svijetu slobode tada vjeru toga svijeta držimo za substancijalnom stvarnoću koja je za nas nadvisila svijet u Kristu..

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Čuj, abrahame. Ono što sam ja opisivao o budizmu nije neka negacija. Kao što vjerojatno znaš. Život se i nakon svega toga nastavlja samo što budizma ima specifičan pristup, te se samo u nekim kasnijim i naprednijim školama govori o onome što leži iznad da čovjek ne bi zastranio na putu. Ali i onda vrlo malo. Budizam se bavi putem i praksom primarno. Ono što sam napisao našao sam primarno u jednoj od škola tibetanskog budizma, a neke od usporedba sam našao kod recimo ovog autora kojeg spominjem ( koji mi je objasnio dovoljno poveznica između raznih škola, unutar i van budizma i kako si to sve poslagat u glavi, jer je on učio kod najrazličitijh majstora na istoku).
Dakle, šta da kažem osim da postoji škola u tibetanskom budizmu koja uči kako nakon potpune realizacije praznine na nivou uma se prelazi na njeno ozbiljenje i na fizičkom nivou. Tako da se fizičko tijelo te materija preobrazi u svjetlost, suštinu elemenata postojanja tako da takvi majstori kad najave odlazak ih se zatvori u neku prostoriju i sve što od njih ostane su kosa i nokti (tjelesne nečistoće), dok se pojavljuju manifestacije dugine svjetlosti. Nekolicina najvećih majstora u toj liniji su otišla još dalje s tom praksom te nisu manifestirali smrt već njihovo tijelo postaje postupno nevidljivo ljudima s karmičkom vizijom. Kuda su otišli? Po budizmu, tako nešto se ne može objasniti, al mislim da dio priče zvuči poznato...
U svakom slučaju učitelji moga učitelja u manifestirali takvu realizaciju, a on uči prakse kako tako nešto učiniti konkretnom realizacijom. Dakle, ne samo čitat u svetoj knjizi o tome. Naravno, ta manifestacija je samo vanjski opis stvari. Možeš si zamislit šta takva realizacija nosi iznutra. Pogotovo što se to uči tek nakon 24 satne stabilnosti u realizaciji klasičnog budističkog učenja. Dakle, ni ja ne radim takvu praksu, al sve skupa mi je to mnogo dalje od bilo čega drugog, pogotovo jer već sad vidim na koji način to može postati stvarnost.

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
korekcija...Po budizmu tako nešto se ne može objasniti RIJEČIMA...

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
još jedna korekcija...al sve skupa mi je to mnogo dalje od bilo čega drugog što govore neki drugi putevi pogotovo jer već sada vidim na koji način to može postati stvarnost.


<table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" height="18" width="18"><tr><td nowrap="nowrap" valign="middle">
</td><td>
</td></tr></table>

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
U svakom slučaju učitelji moga učitelja u
manifestirali takvu realizaciju, a on uči prakse kako tako nešto
učiniti konkretnom realizacijom.


Ovo je jako interesantno. Kako se zove tvoj učitelj? Možeš li nešto više reći o njemu?


pozdrav

Euro

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Euro je napisao/la:
Pa ovo je fantastično opisano! Stvarno si si dao truda i bio iskren!


Mislim da si pogrešno definirao ovo. Ako gledaš jedinstvo u hinduizmu onda je ono sa Brahmom, a Brahma na hinduskom je Bog, a ne onaj polubog koji je sa Višnuom i Šivom stvarao svemir i planete.
Morao sam te ispraviti, jer jedan Šankara nikad nije govorio o jedinstvu sa polubogom već sa onim koji se u Bhagavad Giti naziva Brahman odnosno neosobni Bog tj. kršćanski Duh Sveti.


Euro



Prvo da se osvrnem na ovo. Čak i ovo što sam napisao je prekratko da bi se sve razumjelo. Spomenuo sam navode sa par mjesta koja sam vidio. Naime, htio sam reči da budizam govori kako se može postići jedinstvo s Brahmom (koji god on bio) . Ali nezavisno što ti smatrao konačnim Brahmanom on se smješta u budizmu,u jednu od dimenzija šest karmičkih postojanja (loka) i to onu Bogova. Da, znam da Shankara misli na apsolutnog Brahmana koji se postiže u nirvikalpa s. i kažema kako se on tretira u budizmu. Da bi o tome govorili morao bi mi objasnit kako se postiže nirvikalpa s. (kojom praksom i to) te nekakvu filozofsku definiciju toga. Jer u b. se zna za to stanje. Ono se postiže meditacijam gdje se čovjek prvo usredotočuje na neki objekt, a potom na stanje koje se otvara (gdje nema više osječaja tijela), stanje puno blaženstva i sreće, osjetila se isto sve više povlače prema unutra, misli se smanjuju...(ovo se smatra savikalpa samadhiem) i potom kako se dublje ponire dolazi se do sfere beskonačnog prostora gdje potom yogi shvaća da ako je prostor beskonačan onda je i njegova svijest i to je onda tzv. šesta dhyana beskonačnosti svijesti gdje yogi potom uviđa da ovdje "nema ničega" to je naredna dhyana i potom dolazi do zadnje koja se prevodi kao niti percepcija niti ne-percepcija. Ove zadnje dhyane se smatraju nirvikalpa samadhiem. One se koriste u budizmu (naročito theravada). U nekim tekstovima koje sam čitao na tu temu (možda autor koji je bio ipak zapadnjak je u krivu) to se smatralo konačnim postignućem u yogi i kod Shankare. Dakle, definiraj nirvikalpa!
Kolko ja znam sve se te meditacije razvijaju usredotočenjem, umirenjem i onda poniranjem dok npr. u Zenu je to sekundarno iako ima svoju funkciju dok moj učitelj se uopće ne bavi učenjem samadhia, bitno je samo malo smirit um prije nego se ide na prakse koje nemaju baš veze sa usmjeravanjem uma unutra. Iako sve to se može povezat i samadhi je korisno postignuće uvijek.


Euro[/quote]


Također još jedan ispravak. Nije nirvikalpa samadhi neki polovičan put.
Onaj tko dosegne nirvikalpa samadhi postaje Jivan Mukta, a to je oslobođena duša. Oslobođena od čega? Od karme!!! Takav čovjek se više nikada ne rađa na Zemlji i izlazi iz kola samsare.
Tako da mi je čudno da budisti uče takve pogrešne stvari o hinduizmu, Brahmi, Brahmanu i oslobođenju od samsare.

Zato yogiji i kažu da su Nirvana i Nirvikalpa Samadhi dva jednako visoka vrha jedne te iste planine. Zašto? Zato jer i Nirvana i Nirvikalpa Samadhi su stanja nakon kojih, kada su doživljena, čovjek se više ne vraća u krug samsare tj. ponovnog rođenja i smrti. Ima puno hinduističke literature o tome. Meni je osobno OK učenje Yoganande. On je rekao:" Ako želiš postići oslobođenje, moraš se odreći svih želja, uključujući i želju za oslobođenjem od karme!"

Euro[/quote]


Dakle, da bi čovjek razvio nirvikalpa samadhi, naravno da se mora "odreći svih želja,, uključujući..."

Ne znam da li si čuo i čitao za U.G. KRISHNAMURTIJA???

Što se tiče tvojih nekih opisa. Kažem ti to nije tako jednostavno, čovjek bi trebao pitati učitelja da li su to postignuća onog čega misli.
Ja ti mogu reči da dokle god ti opažaš Boga u drugima, ili ljepotu planine u njenoj MIRNOĆI upravo te stvari koje opažaš u njima (naročito kad se radi o mirnoći) je stanje samadhia (koji jest tišina) i upravo to se pokušava nadić u budizmu i iznegirat! Jer ti opažaš suštinu, bit isl. fenomena dok budizma govori da su stvari PRAZNE OD SUŠTINE. Shunyata (praznina) ne znači prazno stanje svijesti ili opažanje kreativne praznine ili svijesti iz koje sve izvire i kojoj se sve vraća. Upraavo je to pogrešno i pokazuje nerazumjevanje mnogih koji samo malo čitaju o budizmu jer to poistovjete s nečim drugim budući da se ta izjava čini presuludom kao takva. Al opet, budizam samo govori o putu ne o onome poslije.
Ono prvo iskustvo koje sam ti ja opisao gdje nije bilo vremena, ni razlike između mene i drugih (ovo je opet opažaj i možda ono ključno po čem se ovo iskustvo shvati kao samadhi, jer ja sam opazio da nema te razlike), ni tijela, ni mene... nije bilo iskustvo Praznine ( to mi je i Žarko rekao ) već iskustvo samadhia, jednog uma. I ono se je meni desilo van sjedenja u meditaciji. Dakle, klizak je to teren.

Imao sam još raznih iskustava, al ono o kojem sam poslije govorio je bilo iznimno različito od svih upravo po tome što nije bilo nikakvog iskustva u svijesti, ali bukvalno nikakvog. Da nisam učio o budizmu i da mi nije cijela glava i kičma bila poput stupa energije ja ne bih uopće skužio(!!!) da se nešto dešava. Toliko suptilno je bilo. Nije se percipiralo ništa (na način kao prije - jer nije to bilo ništavilo). Jer kad imaš objekt i percepciju nastaje svijest bilo da je to percepcija nečeg fizičkog ili mentalna neke misli, osječaj ili stanja. To su stvari koje se ne mogu predočit jer je potpuno različito od bilo čeg, ali znače upravo to što piše. Bilo je to ugasnuće dosadašnje svijesti.
Također kad kažem da misli nisu ništa mjenjale to znači to, kao da ih nije ni bilo tj. opažaja njih i uobičajene svijesti koja opaža. Al to je različito od onog kad se um usredotočuje pa se umiri pa opažaš misli kako plove okolo tebe, al te ne smetaju jer si ti u mirnoći i ugodi jer ovdje ti nisi u mirnoći totalno te nema pa samim time što god da se pojavi ništa ne mjenja. To ne kažem samo tako da je različito već znam o čem pričaš iz iskustva i iz učenja o meditaciji što od Žarka što iz drugih izvora.

Eto, u budizmu se smatra da je nirvikalpa samadhi (bar kakvim sam ga opisao) iskustvo koliko god suptilno i na rubu samsare.

Dalje, moram reč da ja nemam baš veliko poznavanje indijske filozofije i meditacije te da samim time ne tvrdim da se ne može ostvarit isto no čekam da jednom se malo više upoznam s time primarno kroz direktan kontakt s učiteljem jer mislim da jedino kroz taj prijenos se može doć do konačnog razumjevanja onog o čemu raspravljamo (budući da su riječi uvijek provizorne) jer dosad u meni je uvijek naraslo iskustvo onog što su učili nakon susreta sa bilo kojim od mojih učitelja.

Najsličnije što sam vidio nekim školama budizma je advaita-vedanta, al nisam ni tu previše proučavao.

Nadalje, na primjer, moj učitelj ne smatra da za potpuno oslobođenje moraš biti celibatan kao što trebaš za ostvarenje nirvikalpe i tu ne govorim da možeš imat tantrički seks bez ejakulacije već normalan.
Iako zamka njegovog učenja, a i npr. Zena ja da što intelektualno prijemčljivim ljudima objašnjavaš sa uzvišenije točke gledišta to su ljudi skloni zanemarit praksu i put do toga. Tako sam vidio i ovdje neke izjave kao "ja sam odbacio sve religije". To je i mene furalo na početku i ono "ne mora se meditirat", al ako odete do izvora tih učenja (dakle, do učitelja) svi če vam reč da to nitko nikad nije naučavao na taj način. To su momenti kada učeniku sa mnogo godina (ili života) pripreme učitelj kaže "ostavi sad i sve to što si dosad učio".

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Da bi o tome govorili morao bi mi objasnit kako
se postiže nirvikalpa s. (kojom praksom i to) te nekakvu filozofsku
definiciju toga. Jer u b. se zna za to stanje. Ono se postiže
meditacijam gdje se čovjek prvo usredotočuje na neki objekt, a potom na
stanje koje se otvara (gdje nema više osječaja tijela), stanje puno
blaženstva i sreće, osjetila se isto sve više povlače prema unutra,
misli se smanjuju...(ovo se smatra savikalpa samadhiem) i potom kako se
dublje ponire dolazi se do sfere beskonačnog prostora gdje potom yogi
shvaća da ako je prostor beskonačan onda je i njegova svijest i to je
onda tzv. šesta dhyana beskonačnosti svijesti gdje yogi potom uviđa da
ovdje "nema ničega" to je naredna dhyana i potom dolazi do zadnje koja
se prevodi kao niti percepcija niti ne-percepcija. Ove zadnje dhyane se
smatraju nirvikalpa samadhiem. One se koriste u budizmu (naročito
theravada). U nekim tekstovima koje sam čitao na tu temu (možda autor
koji je bio ipak zapadnjak je u krivu) to se smatralo konačnim
postignućem u yogi i kod Shankare. Dakle, definiraj nirvikalpa!


Da...to je to!!! Ali kako objasniti i opisati ono neobjašnjivo i neopisivo? Ja to nisam još uspio objasniti niti jednom čovjeku...


Ono prvo iskustvo koje sam ti ja opisao gdje
nije bilo vremena, ni razlike između mene i drugih (ovo je opet opažaj
i možda ono ključno po čem se ovo iskustvo shvati kao samadhi, jer ja
sam opazio da nema te razlike), ni tijela, ni mene... nije bilo
iskustvo Praznine ( to mi je i Žarko rekao ) već iskustvo samadhia,
jednog uma. I ono se je meni desilo van sjedenja u meditaciji. Dakle,
klizak je to teren.


Točno...to je dapače stanje punine!

Također kad kažem da misli nisu ništa mjenjale
to znači to, kao da ih nije ni bilo tj. opažaja njih i uobičajene
svijesti koja opaža. Al to je različito od onog kad se um usredotočuje
pa se umiri pa opažaš misli kako plove okolo tebe, al te ne smetaju jer
si ti u mirnoći i ugodi jer ovdje ti nisi u mirnoći totalno te nema pa
samim time što god da se pojavi ništa ne mjenja. To ne kažem samo tako
da je različito već znam o čem pričaš iz iskustva i iz učenja o
meditaciji što od Žarka što iz drugih izvora.


Meni je pravo da ti kažem, u tome trenutku bilo posve svejedno što se zbiva oko mene. Ja sam bio u stanju blaženstva. U meni je postojala beskonačna ljubav prema Bogu i to se neprestano pojačavalo iz sata u sat. Ja nisam bio ovo moje tijelo. Njega za mene nije bilo. Osjećao sam da bih mogao milijardama godina sjediti u zatvoru i biti blažen. Ili, tada mi je palo na pamet, da mi uopće nije bilo bitno da li mi je tijelo cijelo ili imam gubitak nekog dijela tijela.


Najsličnije što sam vidio nekim školama budizma je advaita-vedanta, al nisam ni tu previše proučavao.


Šteta. Ali dobro. To je predivan put koji po meni daleko nadmašuje bilo kakvo obožavanje kojekakvih Bogova.
Podrazumijeva milosrđe prema drugim ljudima, proučavanje svetih spisa i meditaciju. No, to se ne može opisati na ovakvom jednom Forumu.

Iako zamka njegovog učenja, a i npr. Zena ja da
što intelektualno prijemčljivim ljudima objašnjavaš sa uzvišenije točke
gledišta to su ljudi skloni zanemarit praksu i put do toga. Tako sam
vidio i ovdje neke izjave kao "ja sam odbacio sve religije". To je i
mene furalo na početku i ono "ne mora se meditirat", al ako odete do
izvora tih učenja (dakle, do učitelja) svi če vam reč da to nitko nikad
nije naučavao na taj način. To su momenti kada učeniku sa mnogo godina
(ili života) pripreme učitelj kaže "ostavi sad i sve to što si dosad
učio".


Odlično si ovo objasnio. Upravo se mnogi "furaju" na to da su jako, jako puno toga naučili u "prethodnim životima". Kao, bili su yogiji ili budistički monasi u hrpu prošlih života.Vidio sam razne praktikante koji bi najradije preskočili dobar dio puta i našli se u samadhiu. Takvi obično mentalno stradavaju, jer nisu svjesni da moraju i u ovom životu početi od neke točke. Odnosno od nekog početnog stupnja.


pozdrav

Euro

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Euro je napisao/la:
Da bi o tome govorili morao bi mi objasnit kako
se postiže nirvikalpa s. (kojom praksom i to) te nekakvu filozofsku
definiciju toga. Jer u b. se zna za to stanje. Ono se postiže
meditacijam gdje se čovjek prvo usredotočuje na neki objekt, a potom na
stanje koje se otvara (gdje nema više osječaja tijela), stanje puno
blaženstva i sreće, osjetila se isto sve više povlače prema unutra,
misli se smanjuju...(ovo se smatra savikalpa samadhiem) i potom kako se
dublje ponire dolazi se do sfere beskonačnog prostora gdje potom yogi
shvaća da ako je prostor beskonačan onda je i njegova svijest i to je
onda tzv. šesta dhyana beskonačnosti svijesti gdje yogi potom uviđa da
ovdje "nema ničega" to je naredna dhyana i potom dolazi do zadnje koja
se prevodi kao niti percepcija niti ne-percepcija. Ove zadnje dhyane se
smatraju nirvikalpa samadhiem. One se koriste u budizmu (naročito
theravada). U nekim tekstovima koje sam čitao na tu temu (možda autor
koji je bio ipak zapadnjak je u krivu) to se smatralo konačnim
postignućem u yogi i kod Shankare. Dakle, definiraj nirvikalpa!


Da...to je to!!! Ali kako objasniti i opisati ono neobjašnjivo i neopisivo? Ja to nisam još uspio objasniti niti jednom čovjeku...


Ok, al iz ovoga shvaćam da to o čemu si ti pričao nije budistički pojam praznine, shunyate.



Ono prvo iskustvo koje sam ti ja opisao gdje
nije bilo vremena, ni razlike između mene i drugih (ovo je opet opažaj
i možda ono ključno po čem se ovo iskustvo shvati kao samadhi, jer ja
sam opazio da nema te razlike), ni tijela, ni mene... nije bilo
iskustvo Praznine ( to mi je i Žarko rekao ) već iskustvo samadhia,
jednog uma. I ono se je meni desilo van sjedenja u meditaciji. Dakle,
klizak je to teren.


Točno...to je dapače stanje punine!


Kad napišem prazninu sa velikim slovom mislim na shunyatu kako je shvaćena u b. dakle ovo gore navedeno nije bilo ostvarenje kojem se teži u budizmu kao konačnom.


Također kad kažem da misli nisu ništa mjenjale
to znači to, kao da ih nije ni bilo tj. opažaja njih i uobičajene
svijesti koja opaža. Al to je različito od onog kad se um usredotočuje
pa se umiri pa opažaš misli kako plove okolo tebe, al te ne smetaju jer
si ti u mirnoći i ugodi jer ovdje ti nisi u mirnoći totalno te nema pa
samim time što god da se pojavi ništa ne mjenja. To ne kažem samo tako
da je različito već znam o čem pričaš iz iskustva i iz učenja o
meditaciji što od Žarka što iz drugih izvora.


Meni je pravo da ti kažem, u tome trenutku bilo posve svejedno što se zbiva oko mene. Ja sam bio u stanju blaženstva. U meni je postojala beskonačna ljubav prema Bogu i to se neprestano pojačavalo iz sata u sat. Ja nisam bio ovo moje tijelo. Njega za mene nije bilo. Osjećao sam da bih mogao milijardama godina sjediti u zatvoru i biti blažen. Ili, tada mi je palo na pamet, da mi uopće nije bilo bitno da li mi je tijelo cijelo ili imam gubitak nekog dijela tijela.


Ovo je ponovno priča o samadhiu, a ne o shunyati.


Najsličnije što sam vidio nekim školama budizma je advaita-vedanta, al nisam ni tu previše proučavao.


Šteta. Ali dobro. To je predivan put koji po meni daleko nadmašuje bilo kakvo obožavanje kojekakvih Bogova.
Podrazumijeva milosrđe prema drugim ljudima, proučavanje svetih spisa i meditaciju. No, to se ne može opisati na ovakvom jednom Forumu.

Iako zamka njegovog učenja, a i npr. Zena ja da
što intelektualno prijemčljivim ljudima objašnjavaš sa uzvišenije točke
gledišta to su ljudi skloni zanemarit praksu i put do toga. Tako sam
vidio i ovdje neke izjave kao "ja sam odbacio sve religije". To je i
mene furalo na početku i ono "ne mora se meditirat", al ako odete do
izvora tih učenja (dakle, do učitelja) svi če vam reč da to nitko nikad
nije naučavao na taj način. To su momenti kada učeniku sa mnogo godina
(ili života) pripreme učitelj kaže "ostavi sad i sve to što si dosad
učio".


Odlično si ovo objasnio. Upravo se mnogi "furaju" na to da su jako, jako puno toga naučili u "prethodnim životima". Kao, bili su yogiji ili budistički monasi u hrpu prošlih života.Vidio sam razne praktikante koji bi najradije preskočili dobar dio puta i našli se u samadhiu. Takvi obično mentalno stradavaju, jer nisu svjesni da moraju i u ovom životu početi od neke točke. Odnosno od nekog početnog stupnja.


pozdrav

Euro



Ako te zanima nešto o mojem učitelju budući da se čini da nikog drugog ne zanima možemo to privatno, tako je bolje, a možemo se i nać?

Dakle, kao što sam rekao ovo moje naglašavanje što smatram o tim doživljajima je čisto da naglaism tu jednu specifičnu ideju koju budizam objašnjava kao ostvarenje, a koju ljudi uglavnom ne kuže ako se u to ne udube.

Pozdrav!

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Može svakako !!! Pišem ti na pp!

Nemoj misliti da i drugi nisu pročitali tvoje postove. Samo su ti to ljudi koji skupljaju informacije, pa misle da će čitajući o budizmu biti pametniji i obrazovaniji te u budućnosti voditi razgovore o budizmu na jednom višem nivou.


pozdrav

Euro

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Pa neka. Pretpostavljam ja da i drugi čitaju. Zanimljiva je to tema. NO onda za kraj svakako bi trebao napomenuti da sve ovo što sam dosad opisao još uvijek ne predstavlja konačnu realizaciju po mahayana budizmu, odnosno "viđenje Uma" u Zenu niti primordijalnu svijest u tantričkom budizmu.
A vezano uz ono što smo pričali o zamkama naprednih pristupa isl. tek nakon iskustva shunyate o kojem sam govorio je meni Žarko rekao nemoraš tj. bolje nemoj sad čitat nikakve knjige (da se ne bi opet zapleo u konceptualizaciju).

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
chiron je napisao/la:
Također, pratyeka-buddha je u biti jedno od tri vozila odnosno yana ( preostala su: shravaka i boddhisattva ) te se on ne smatra potpuno probudjenim (samyak-sambuddha) dok onih 24 to jesu. Također, pratyeka buddhe se ne pojavljuju u svijetu dok postoji učenje savršenog buddhe čija je jedna od odlika ta da podučava Dharmu za što pratyeke nemaju kapaciteta.

Sljedeći Buddha koji će se pojaviti je Maitreya čije su ime mnogi već čuli.


Pratyeka buddha nije vozilo (skola buddhizma), nego opis covjeka koji je sam posve probudjen, ali ne moze poducavati druge. Sravaka je ucenik (pocetnik), a boddhisattva je bice koje je vec napredno na duhovnom putu i vrlo blizu spoznaji nirvane.

Izvorni theravada spisi ne govore o Maitreyi, mislim da je to kasnije mahayansko ucenje.

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
... zapeli za oko neki Fazlijini postovi u kojima spominje učitelje
kod kojih sam učim ( Žarka Andričevića i Rabjam Rinpochea), al naročito
mi je zapelo za oko to jedno miješanje svega i svačega.


Usporedno proucavanje religija ne treba nuzno gledati kao mijesnja svega i svacega. Ako uvidimo temeljnu slicnost izmedju vedante, buddhizma i tantre, ne traba znaciti da ih mijesamo. Medju njima postoje i znacajne razlike (o kojima nismo pricali), ali i vrlo znacajne slicnosti.

Razlog tomu jest da se u budizmu svaki entitet smatra praznim od stvarnog postojanja, a kao takav i Brahman u gornjem citatu kao i Bog kome bi se trebalo predati. Sve su to samo kreacije uma i kao takvi oni čine "trajno jastvo" po budističkom shvaćanju.


Praznim se promatraju (samo) u skolama mahayane koje su pod utjecajem pravca madhyamaka (Nagardjuna). Zen dosta bastini od tog utjecaja, ali u theravada buddhizmu se sve pojave promatraju nestalnima i prolaznima. Nije toliki naglasaka na praznini.

Brahmana tj. Boga ne bi trebalo promatrati kao sijedog starca s bradom na oblaku, nego kao sustinu koja se ne da iskazati rijecima, niti zahvatiti umom. Po tome su sve te skole slicne. Sam Nagardjuna kaze da je nerazuman onaj koji prijanja za prazninu, u jos vecu zabludu pada nego onaj koji smatra da pojave imaju trajnu sustinu.

Sto je praznina? Nije li to jednako tako umna tvorevina (rijec) kao sto je i Bog, Brahman, Tao ili Nirvana. Te rijeci same po sebi nista ne znace. One su samo putokaz prema sustini koja se ne da izreci. Nisu li po tome ove skole vrlo slicne?

... al neupućeni u budizam ne zamijete da se postignuća beskonačne čiste svijesti i slična iskustva s budističkog gledišta također smatraju dualizmom i pogreškom jer uvijek postoji iskustvo u kome tvoja svijest boravi, koje stvara dakle automatski se negira temeljna budistička istina.

Mozda previse prijanjas za nazive, ne znam. To zna zbuniti. Razne skole iste rijeci, iste nazive, koriste za sasvim druge stvari. Samadhi je u buddhizmu ispravna sabranost, ono sto yoga naziva dharana. A samadhi u yogi oznacava postignuce, osobito nirvikalpa samadhi koji "opisuje, oznacava" stanje jednako kao i nirvana (ili pari-nirvana). Ne bi trebalo mijesati rijeci ili biti zbunjen njima, ili ih se drzati doslovno. Bolje je razumjeti njihovo znacenje i shvatiti da razliciti pojmovi u razlicitim skolama sustinski oznacavaju istu stvar.

Praznina madhyamika je nirvana theravade, Brahman vedantinaca, Tao taoista i Shiva tantrika.

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Fazlija je napisao/la:
chiron je napisao/la:
Također, pratyeka-buddha je u biti jedno od tri vozila odnosno yana ( preostala su: shravaka i boddhisattva ) te se on ne smatra potpuno probudjenim (samyak-sambuddha) dok onih 24 to jesu. Također, pratyeka buddhe se ne pojavljuju u svijetu dok postoji učenje savršenog buddhe čija je jedna od odlika ta da podučava Dharmu za što pratyeke nemaju kapaciteta.

Sljedeći Buddha koji će se pojaviti je Maitreya čije su ime mnogi već čuli.


Pratyeka buddha nije vozilo (skola buddhizma), nego opis covjeka koji je sam posve probudjen, ali ne moze poducavati druge. Sravaka je ucenik (pocetnik), a boddhisattva je bice koje je vec napredno na duhovnom putu i vrlo blizu spoznaji nirvane.

Izvorni theravada spisi ne govore o Maitreyi, mislim da je to kasnije mahayansko ucenje.



Yana ne znači škola, već vozilo odnosno vrstu puta i realizaciju koja iz njega proizlazi. Također iz toga proizlazi, a možeš i sam to naći da shravaka nije učenik-početnik već je to put koji ima svoj rezultat. Isto kao što imaš tri yane u smislu hina-, maha-, i vajra-, ako potražiš po knjigama ili samo upišeš na internetu npr. shravaka yana vidjet ćeš da se taj termin koristi u smislu shravaka-, pratyeka-, i boddhisattva yana koji čine tri-yana u mahayani. Samim time boddhisattva je biće koje kroči mahayanom i realizira probuđenje kako je shvaćeno u istoj koje je drukčije nego ova ostala dva te po mahayani kompletnije.

Izvroni theravada spisi spominju Maitreyu kao boddhisattvu koji će tek postati Buddha.

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Fazlija je napisao/la:
... zapeli za oko neki Fazlijini postovi u kojima spominje učitelje
kod kojih sam učim ( Žarka Andričevića i Rabjam Rinpochea), al naročito
mi je zapelo za oko to jedno miješanje svega i svačega.


Usporedno proucavanje religija ne treba nuzno gledati kao mijesnja svega i svacega. Ako uvidimo temeljnu slicnost izmedju vedante, buddhizma i tantre, ne traba znaciti da ih mijesamo. Medju njima postoje i znacajne razlike (o kojima nismo pricali), ali i vrlo znacajne slicnosti.

Razlog tomu jest da se u budizmu svaki entitet smatra praznim od stvarnog postojanja, a kao takav i Brahman u gornjem citatu kao i Bog kome bi se trebalo predati. Sve su to samo kreacije uma i kao takvi oni čine "trajno jastvo" po budističkom shvaćanju.


Praznim se promatraju (samo) u skolama mahayane koje su pod utjecajem pravca madhyamaka (Nagardjuna). Zen dosta bastini od tog utjecaja, ali u theravada buddhizmu se sve pojave promatraju nestalnima i prolaznima. Nije toliki naglasaka na praznini.



Kolko ja znam tri su karakteristike egzistencije znane već od samog Buddhe:
1. patnja
2.prolaznost
3.anatta ili ne imanje sopstva koja se kasnije razvija u uečenje o praznini u mahayani.

Anatta je srž Buddhinog učenja i put ka probuđenju i u theravadi. Ne znam otkud ti ta ideja da nije toliki naglasak na njoj.



Brahmana tj. Boga ne bi trebalo promatrati kao sijedog starca s bradom na oblaku, nego kao sustinu koja se ne da iskazati rijecima, niti zahvatiti umom. Po tome su sve te skole slicne. Sam Nagardjuna kaze da je nerazuman onaj koji prijanja za prazninu, u jos vecu zabludu pada nego onaj koji smatra da pojave imaju trajnu sustinu.

Sto je praznina? Nije li to jednako tako umna tvorevina (rijec) kao sto je i Bog, Brahman, Tao ili Nirvana. Te rijeci same po sebi nista ne znace. One su samo putokaz prema sustini koja se ne da izreci. Nisu li po tome ove skole vrlo slicne?


Po tome da kažu da se ne može to dobro riječima izreči jesu slične.


... al neupućeni u budizam ne zamijete da se postignuća beskonačne čiste svijesti i slična iskustva s budističkog gledišta također smatraju dualizmom i pogreškom jer uvijek postoji iskustvo u kome tvoja svijest boravi, koje stvara dakle automatski se negira temeljna budistička istina.

Mozda previse prijanjas za nazive, ne znam. To zna zbuniti. Razne skole iste rijeci, iste nazive, koriste za sasvim druge stvari. Samadhi je u buddhizmu ispravna sabranost, ono sto yoga naziva dharana. A samadhi u yogi oznacava postignuce, osobito nirvikalpa samadhi koji "opisuje, oznacava" stanje jednako kao i nirvana (ili pari-nirvana). Ne bi trebalo mijesati rijeci ili biti zbunjen njima, ili ih se drzati doslovno. Bolje je razumjeti njihovo znacenje i shvatiti da razliciti pojmovi u razlicitim skolama sustinski oznacavaju istu stvar.


Ja sam čisto htio reči da je to nešto što ti tvrdiš, a ne ijedan od budističkih učitelja te da ako nisi osobno učio kod svih tih škola i postigao potpunu realizaciju bar u jednoj to ne možeš tvrditi. Jer to je nešto što si ti zaključio iz knjiga i iz nekog svog iskustva u meditaciji. To nisu takojednoznačni termini. Ako si čitao nešto od npr. Namkhai Norbua ili o tantri malo više možeš vidjeti da tamo postoje postignuća duginog tijela ili kad nakon realizacije u tanrti poslije smrti ti nastavljaš kao yidam kojeg si realizirao. To nije ista stvar kao u theravadi i to možeš naći da ti tvrdi jedan Dalai Lama koji priznaje i naučava cjelokupni budizam, a ne samo jednu školu ili vozilo. Dakle, postoje stupnjevi realizacije pa i u samoj hinayani kao što znaš 4 stupnja arhatstva npr.


Praznina madhyamika je nirvana theravade, Brahman vedantinaca, Tao taoista i Shiva tantrika.




Kao što rekoh, tvoje riječi, al postoji razlika. Ja ne kažem da u konačnici to ne može biti isto, ali eto opet ću uzet primjer o kojem znam (a to je budizam) da pokažem kako ako tvrdiš da je praznina i nirvana theravade isto nisi baš najbolje upoznat sa time. Baš npr. u zadnjoj knjizi od Ajahn Brahma koju sam čitao on kaže da "nakon što se realizira 4 stupanj arhatstva nema vraćanja pa čak niti u vidu boddhisattve". Dakle, vrlo jasno tvrdi da postoji razlika, a samim time je jasno da ako se u mahayani priča o vraćanju radi biča i dubljeg probuđenja u konačnici se ta razlika jasno vidi.
To je samo jedan od primjera ovako na brzinu. Ja to sve kažem jer smatram da kad bi ti učio kod jednog ili par učitelja kontinuirano i napredovao bi vidio da postoje finese u svim time terminima. Možeš ti onda reči da je sve to isto, a da samim time što ja opažam "finese" pokazujem diskriminativan um, al kad opažaš te finese onda znaš bolje gdje si ti stvarno sa svojom praksom, a ne samo sa riječima. Zato kažem da mješaš sve i sva.

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Yana ne znači škola, već vozilo odnosno vrstu puta i realizaciju koja iz njega proizlazi.

Ne razumijem sto to znaci? Kakvo vozilo, odnosno vrstu puta? Nije li to smjer buddhisticke nauke (hinayana, mahayana, vajrayana)? U kojem smislu se ovdje koristi rijec yana?

Također iz toga proizlazi, a možeš i sam to naći da shravaka nije učenik-početnik već je to put koji ima svoj rezultat. Isto kao što imaš tri yane u smislu hina-, maha-, i vajra-, ako potražiš po knjigama ili samo upišeš na internetu npr. shravaka yana vidjet ćeš da se taj termin koristi u smislu shravaka-, pratyeka-, i boddhisattva yana koji čine tri-yana u mahayani.

U kakvom su onda odnosu shravaka-yana i mahayana? Da li je shravaka-yana neki pocetni stupanj u toj mahayani, a kasnije slijede pratyeka i boddhisattva?

Samim time boddhisattva je biće koje kroči mahayanom i realizira probuđenje kako je shvaćeno u istoj koje je drukčije nego ova ostala dva te po mahayani kompletnije.

Ako je boddhisattva-yana istoznacnica za mahayanu, sto je naravno vrlo moguce; onda u kojem su odnosu pratyeka i shravaka-yane naspram mahayane?

Cini mi se da ti govoris o 3 buddhisticka smjera, 3 pravca buddhizma. Theravada se ponekad naziva i shravaka-yana ili arahata-yana, jer su pojmovi shravaka (ucenik) i arahat (plemeniti, koji je prosvjetljen) oni na koje ova skola stavlja naglasak. Svakako da je boddhisattva-yana istoznacnica za mahayanu, jer ona ideal boddhisattve velica kao vrhunski. Pratyeka-yana bi po tome bila neki naziv (mozda?) za vajrayanu (mada nisam cuo, ali je moguce)? Bilo bi dobro da to malo pojasnis ako ti nije problem.

Izvroni theravada spisi spominju Maitreyu kao boddhisattvu koji će tek postati Buddha.

Moguce je naravno, ali bi bilo vrlo korisno kada bi mogao navesti i izvor iz Tipitake u kojoj sutti se tako nesto spominje. U medjuvremenu cu pitati upucene na www.yu-budizam.com oni su upuceniji od mene.

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
Kolko ja znam tri su karakteristike egzistencije znane već od samog Buddhe:
1. patnja
2.prolaznost
3.anatta ili ne imanje sopstva koja se kasnije razvija u uečenje o praznini u mahayani.

Anatta je srž Buddhinog učenja i put ka probuđenju i u theravadi. Ne znam otkud ti ta ideja da nije toliki naglasak na njoj.

Naravno, to su temeljna ucenja Buddhe koja nalazimo u theravadi, ali ovdje se nigdje ne spominje shunyata, nego anatta. Anatta ili nepostojanje trajne i nepromjenjive sustine je kod Buddhe posve samostalan pojam.

Naravno, postoje mjesta u kojima i Buddha koristi pojam praznine da opise niravnu. To je bila osnova na kojoj je (izmedju mnogih drugih stvari) Nagarjuna gradio svoje tumacenje buddhizma. Buddha mozda jednostavno nije zelio "opis" nirvane vezati toliko za jedan pojam kao sto je to ucinio Nagarjuna. To ne mozemo znati.

Na tom tragu je Nagarjuna dao tumacenje Buddhinog ucenja izrazito naglasavajuci pojam praznine. To je logicno jer nepostojanje trajne sustine moze lako da se iskaze i kao ispraznost, praznina od sustine i sl. Na tom primjeru jos jednom vidimo da Buddha i Nagarjuna govore opet donekle razlicitim rijecima, ali misleci na posve istu stvar.

descriptionBuddhizam - Page 9 EmptyRe: Buddhizam

more_horiz
privacy_tip Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
power_settings_newLogin to reply