Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Prije no što su nastali Židovi, prije no što se rodio Mojsije, Bog je stvorio kosmos. Univerzum je ustrojen, i prirodne zakonizosti su ustrojene. I, Bog je uredio poredak. Dao smisao postojanju. Pročitajmo prvu i drugu glavu postanka. No, čitajte bez izverziranosti, spontano, duhom.

Pitajmo Gospodina, on nas svojim Duhom uvodi u svaku Istinu, Danas je Bog tu. Među nama, uđimo u Tihovanje i molitvu. Znate koju molitvu? Pročitajte O molitvi, spis sa Hilandara.

Dođimo sa uzvišenim poštovanjem pred Gospodina , pitajmo njega. Doživimo njegovu Riječ i njegovu volju, na istinski, izvoran način, bez predrasuda i ograničenja uma koji hoće carovati nekim svojim istinama. Uđimo u Kristov um.

Molim, pokušajte naći knjigu "Starac Siluan".

I, isprobajte poslušati svih deset božjih zapovijedi, pa će te vidjeti napredak u vjeri i zajedništvu.

S ljubavlju Noemi

170. Ipolit, Episkop Rimski, Rim -
"U prvi dan sedmice Episkop, ako je moguće, razdaje (pricešće) svojom rukom svemu narodu, dok đakoni lome hleb."
[Apostolsko predanje, 22]

Ova izjava potvrdjuje da je subota sedmi a nedelja prvi dan u nedelji. Zar ne?

Inace gde mogu nabaviti ovu istorisku literaturu koju koristis u ovim polemikama?

Evo što se kaže u Magnezijancima neposredno prije devetog poglavlja.... :

"Oni koji bijašu podignuti u starom redu stvari ( Židovi ) dobiše sad u posjed novu nadu, ne pazeći više na Sabat, nego prateći Dan Gospodnji, na koji se naša nada dignula ponovo Njime i Njegovom smrću. "
Pismo Magnezijancima ( 8 )

Dakle, "oni" slave Sabat, a "mi" Dan Gospodnji.

Još malo Rano-Kršćanskih zapisa o slavljenju Nedjelje-

-Justin Mučenik-

Kako ti, Tifo, kažeš da mi ne bismo slavili običaje koji nas ne ranjavaju- a govorim o tjelesnom obrezanju, Subotama i slavljima?
Dijalog s Tifom, Židovom ( A.D. 155 )

Ali Nedjelja je dan na koji svi držimo naš sastanak, jer radi se o prvom danu nakon što je Bog, napisavši razliku tame i materije, stvori svijet- i Isus Krist naš Spasitelj dignuo se isti dan od mrtvih!
Prva Apologija ( A.D. 155 )

-Tertulijan-

( Židovi ) uče da, u jedno vrijeme, pravednici držaše Sabat i obrezanje i imenovani su "prijateljima Božjim". Ali ako obrezanje čisti čovjeka, a Bog stvori Adama neobrezanog,zašto ga nije obrezao , čak i nakon njegova grijeha- ako obrezanje čisti?

Zato, nakon što Bog stvori Adama neobrezanog i bez obveze za Sabat, i njegovi nasljednici isto, Abel- davši Mu žrtve, neobrezan i bez obveze za Subotom, bio je pohvaljen od Boga ( Izlazak 4:1, Hebrejima 11:4 )

Noi jednako tako, neobrezanog svakako i neobveznog Subotom, Bog oslobodi propasti. Enoha jednako, najpravednijeg, bez obrezanja i pažnje na Sabat (....)
Odgovor Židovima 2 ( A.D. 203 )


Iz teksta "Didaskalija":
Apostoli još napomenuše: Na prvi dan tjedna neka bude služba, i čitanje Svetih spisa, te neka se prilazi Žrtvi ( Euharistiji ), jer je na prvi dan ( Nedjelja ) naš Gospodin dignuo Sebe iz mjesta mrtvih, na prvi dan uzdinguo se na svijet, i na prvi dan tjedna uzdignuo se na nebo i na prvi dan tjedna pojavit će se na kraju s anđelima nebeskim
( A.D. 225 )

(mali skok, jer su citati predugi )


-Siril Jeruzalemski-
Ne idite u sekte Samaritanaca ili u Židovstvo, jer Isus vas je razmijenio. Ne prilazite praćenju Subota, ili zvanja bilo kakvih mesa običnih ili nečistih.
( Katehetske Lekcije 4:37 - A.D. 350 )

BIBLIJSKI DOKAZI ZA NEDJELJU

Stari Zavjet uči da je i onaj koji napusti obrezanje izbačen iz Svetog Saveza u to vrijeme.

I sagradiše u Jeruzalemu borilište, kako to običavaju pogani, prepraviše svoje obrezanje i otpadoše od svetog Saveza.
1. Makabejcima 1:14

Ali pravo obrezanje je iz srca....

Evo, bliže se dani" - riječ je Jahvina - "kaznit ću sve koji su obrezani na tijelu: pat, Judeju, Edom, sinove Amonove i Moab i sve one što briju zaliske i prebivaju u pustinji. Jer svi su ti narodi neobrezani i sav dom Izraelov neobrezana je srca!"
Jeremija 9:24

Dakle, inzistiranje na Suboti jednako je kao i inzistiranje na obrezanju- nema prave svrhe ako se ne zna pravi smisao Subote.

NOVI ZAVJET

U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.
Djela Apostolska 20:7

Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem.
1. Korićanima 16:2

Da li Sveti Pavao inzistira na jednom danu?

Netko razlikuje dan od dana, nekomu je opet svaki dan jednak. Samo nek je svatko posve uvjeren u svoje mišljenje.
Rimljanima 14:5

dragomir je napisao/la:

170. Ipolit, Episkop Rimski, Rim -
"U prvi dan sedmice Episkop, ako je moguće, razdaje (pricešće) svojom rukom svemu narodu, dok đakoni lome hleb."
[Apostolsko predanje, 22]

Ova izjava potvrdjuje da je subota sedmi a nedelja prvi dan u nedelji. Zar ne?

Da, subota je sedmi dan, uspomena na Stvaranje. Nedelja je "osmi dan", novina u vremenu, simbol Carstva Božijeg koje je izvan vremena. Veoma lepa je teologija koju iznose rani autori po ovom pitanju, a izvire iz jevrejske mesijanske litarature.

dragomir je napisao/la:

Inace gde mogu nabaviti ovu istorisku literaturu koju koristis u ovim polemikama?

Sakupljeno je sa raznih strana. Evo nekih knjiga koje možeš naći kod nas (postavio sam linkove na ono što postoji online):

"Dela apostolskih učenika", ep.Atanasije Jeftić, V.Banja 1999.
"Sv. Justin Mučenik Sabrana dela, knjiga I", Beograd 2002
"Pisci crkve II veka", ep.Atanasije Rakita, Beograd 2003.
"Istorija Crkve" Jevsevije Pamfil (Kesarijski)
"Istorija Crkve" Sokrat Sholastik, Šibenik 2002.
"Od subote do nedelje", Samuelle Bacchiocchi, Zagreb 1998.

Dosta dela ranih otaca može se pročitati ovde:
http://www.verujem.org/sveti_oci_azbucnik.html

Na engleskom jeziku:

"The Lord's Day Neither From Catholics nor Pagans", D.M.Canright, 1915.
"SDA Renounced" D.M.Canright, 1914.

Zadnja promjena: ; uto 15 svi 2007, 16:49; ukupno mijenjano 1 put.

Mi bi sada mogli da uđemo u diskusiju o svakom od ovih navoda (na primer, smisao reči "kyriake" u Magnežanima poslanici sv. Ignjatija), što je smer diskusije koji je predložila sestra Dina.

Međutim, iz iskustva već svi znamo da to neće dati rezultata. Moj predlog je da se zadržimo na "big picture" - da razmislimo o tome kakav "utisak" ostavljaju sačuvani istorijski podaci i kakve bi istorijske okolnosti mogle da ostave ovakav "trag u vremenu". Da je bilo sukoba po pitanju "subota-nedelja", pa da je još i "većina Hrišćana svetkovala subotu" kakav bi "trag" mogli očekivati? Da li se ta hipoteza slaže sa ovim što imamo?

Svako dobro i mir u Gospodu želim svima

Zvonko M. je napisao/la:

Mi bi sada mogli da uđemo u diskusiju o svakom od ovih navoda (na primer, smisao reči "kyriake" u Magnežanima poslanici sv. Ignjatija), što je smer diskusije koji je predložila sestra Dina.

Međutim, iz iskustva već svi znamo da to neće dati rezultata. Moj predlog je da se zadržimo na "big picture" - da razmislimo o tome kakav "utisak" ostavljaju sačuvani istorijski podaci i kakve bi istorijske okolnosti mogle da ostave ovakav "trag u vremenu". Da je bilo sukoba po pitanju "subota-nedelja", pa da je još i "većina Hrišćana svetkovala subotu" kakav bi "trag" mogli očekivati? Da li se ta hipoteza slaže sa ovim što imamo?

Svako dobro i mir u Gospodu želim svima

Pustit ćemo sad braću Protestante da pročitaju naše i provjere svoje izvore.

Te brzo objašnjenje da je kyriake hemera naziv za Dan Gospodnji tj. dan slavlja- a iz konteksta u rano-Kršćanskim spisima jasno je da se radi o Nedjelji.

Kršćani u 1. stoljeću u najvećoj mjeri su židovskog porijekla!!!! Njima je svetkovanje subote «u krvi»!!! Oni nemaju nikakav problem sa tim koji dan tjedna treba svetkovati. Zato o tome niti pišu, niti raspravljaju!!! Kada nastaju problemi i počeci odbacivanja subote??? Onda kada broj židova postaje manji od broja novoobračenika iz poganstva. A to je tijekom 2. stoljeća!!! Ti ljudi nemaju znanje, niti svijest o važnosti Božje subote!!! A ono što vide oko sebe je stalna borba Židova sa rimljanima. Budući da i kršćani svetkuju subotu, i vrlo se malo razlikuju od Židova (rimljani ih nisu lako razlikovali) – dolazi i do progona i uništavanja kršćana. Smatrali su ih Židovima. A Židovi su ih smatrali «izopačenim Židovima» jer su odbacili stare Židovske običaje, i okrenuli se ka nauci Kristovoj!!!

Već u prvom stoljeću se javljaju lažni učitelji, lažni apostoli, lažni Kristi!!! Pavao na njih upozorava kršćane. Budući da su prestanak Starog zavjeta Židovi morali razumjeti – nije im bilo lako, ali ni naročito teško razumjeti promjene koje je Krist donio. Međutim kršćani poganskog porjekla – nemaju korijene!!! Oni ne znaju za Boga i Njegovo vodstvo u prošlosti!!! Oni ne znaju da Krist govori: «Spasenje dolazi od Židova» (Ivan 4,22). Oni su «divlje mladice» nacijepljene na Božje spasenje. Takvi ljudi nemaju Božje zapovijedi i Zakone «u krvi», oni su im strani – pa se moraju na njih naučavati!!! Oni trebaju postati slični Židovima, ali da ne postanu Židovi!!! A to je izuzetno opasno – jer su Židovi među glavnim buntovnicima u Rimskom kraljevstvu. I zato kršćani poganskog porijekla, a naročito crkva u Rimu, postupno odbacuju sve ono što bi kršćane vezivalo za Židove. Odbacuju sve ono što bi ih moglo povezati sa buntovnim Židovima, i nastoje se dodvoriti rimskim vlastima.

Umjesto da se okrenu ka Starom zavjetu (kao knjizi koja sadrži temelje Božjeg spasenja), kršćanski učitelji se okreću ka grčkim i rimskim filozofijama – kao temeljima kršćanstva!!! I to je početak "poganskog kršćanstva"!!! A "kršćanstvo koje je nadgradnja Starog saveza" – polako postaje nepopularno, odbačeno i progonjeno od samih krščana poganskog porjekla!!!

Zašto iz prvog stoljeća nema pisanih podataka o svetkovanju subote? Zato što je to kršćanima židovskog porijekla – «u krvi». Oni o tome ne razgovaraju, kada to nije nikakav problem!!! Tek u 2. stoljeću, kada se pojavljuje «pogansko kršćanstvo», javljaju se njegovi učitelji koji moraju braniti svoje nove stavove (pa o njima pišu i poučavaju), jer su suprotni stavovima kršćana koji nastavljaju zidati na temeljima Božje riječi Starog zavjeta. Novi zavjet je nadgradnja Starog zavjeta. Jedan bez drugo ne moru, jedan upućuje na drugi, a Krist je središte oba zavjeta!!!

Zato kršćani poganskog porijekla, počinju zauzimati prema Židovima i prema kršćanima židovskog porijekla NEPRIJATELJSKI STAV!!! A prema Rimskom carstvu zauzimaju pomirljiv stav.

Bacciocci piše: «kršćani ne žele da ih se poistovječuje sa Židovima, pa se nastoje odvojiti od njih. U 2. stoljeću za vrijeme vladavine cara Hadrijana (117-138 g.) većina kršćana (u Rimu) zauzima pomirljiv stav prema Carstvu, ali prema Židovima vrše radikalno odvajanje. Prvi apologeti (Aristid i Kvadrat) pišu caru Hadrijenu s ciljem objašnjenja i obrane vjere. Bili su uvjereni da sukob kršćana i Carstva nije nerješiv. S druge strane, stav kršćanskih pisaca prema Židovima je bio drugačiji. U 2. stoljeću nastaje cijela protužidovska književnost u kojoj se Židovi osuđuju i na teološkom i na socijalnom području. Židovi se osuđuju kao ubojice proroka i Sina Božjega.»

Još piše: «unutar crkve se osjećao utjecaj židovskih kršćana koji su ustrajavali na doslovnom štovanju nekih Mojsijevih zakona, što je potaknulo razdvajanje i mržnju». Ni mnogi židovi koji su postajali kršćanima nisu jasno razumjeli kakve je to promjene Krist donio. Zato su imali pogrešna gledišta o odredbama Starog i Novog zavjeta. To je samo ubrzalo razdvajanje!!!

Ipak postoje pisci koji brane subotu, i u ranom kršćanstvu. Naročito se protive uvođenju obveznog posta subotom, jer je to izravan napad na svetost subote:

- Tertulijan piše crkvi u Rimu: «Vi ustrajate u svom postu čak i subotom, danom u koji nikada ne treba postiti, osim u vrijeme Pashe»

- Hipolit (202-234 g.) u Rimu bilježi: «Čak i danas neki ...zapovijedaju post u subotu, o kojem Krist nije govorio, obeščašujući Kristovo evanđelje»
(vidite li da već Hipolit govori o otpadu u krščanstvu????)

Bacciocci zaključuje: «zapovijed o subotnjem postu, popračena zabranom slavljenja Gospodnje večere i održavanja vjerskih sastanaka subotom, predstavljaju konačnu mjeru crkve u Rimu, da bi odvratila kršćane od svetkovanja subote i uspostavila bogoslužje u nedjelju»



Euzebije (oko 260 – 340.g.) piše: «Sve ono što je bilo propisano za subotu, mi smo prenijeli na dan Gospodnji, kao autoritativniji, nadmoćniji i uzvišeniji od židovske subote» (Eusebius, Commentaria inPsalmos 91, PG 23,1169-1172)

Euzebije ne pripisuje propise o suboti – Bogu, nego Židovima. I tu čini katastrofalnu pogrešku. Kao da su Židovi izmislili svetkovanje subote!?!? I zato otkriva tko je to uveo novi dan bogoslužja i odbacio Božju subotu: «mi» - odnosno kršćanska crkva, crkveni oci, kršćani poganskog porjekla. Na taj način nam je jasno kako su ljudi uveli svoje svetkovine, nasuprot Božjim odredbama. To je jasan dokaz otpada ranog kršćanstva od Boga. Već u 2. stoljeću!!!

Zato je uzalud tražiti spise koji bi govorili o svetkovanju subote u ranoj crkvi. Svaki takav dokument je davno uništen jer je bio stalna opasnost za razotkrivanje otpada kršćanske rane crkve od Božje istine objavljene u Božjoj riječi.
Bog bdije i stražari nad Biblijom (knjigama Starog i Novog zavjeta) - pa su one neuništive!!! Ali spise kršćanskih pisaca koji spominju subotu kao dan svetkovanja ranih kršćana, dozvoljeno je uništiti - kako bi oni koji se ne žele pokoriti Bibliji - imali "alibi" za odbacivanje Božje riječi, Božje istine!!!

Zato se kršćanska vjera ne može temeljiti na spisima ranih kršćana, tzv. «crkvanih otaca», jer su oni već pripadali otpalom kršćanstvu!!! I naravno da takvi otpadnici nisu pisali o Božjoj suboti, nego o otpadničkoj nedjelji!!!

Onaj koga zanima prava istina o danu svetkovanja – ima Bibliju i tamo može jasno upoznati nepromjenjivog Boga i njegovu nepromjenjivu volju po pitanju dana bogosluženja. Subota je posvećena prilikom stvaranja Zemlje, i ima vrijednost sve dok Zemlja postoji. Teorije da je Isus prilikom uskrsnuća stvorio «novi početak» i zato je uvedeno svetkovanje novog dana – obične su zablude ranokrščanskih otpadnika od Božje istine. Krist nije obnovio svijet svojim prvim dolaskom, niti će to učiniti svojim drugim dolaskom. Obnova svjeta bit će tek u budučnosti, kada bude konačno uništen grijeh na ovoj planeti (kada vatra pakla na ovoj planeti uništi sav grijeh).

«Budući da će se ovo sve tako raspasti, kakvi sve onda morate biti svetim življenjem i pobožnošću dok očekujete dolazak dana Božjega, dolazak kojim će se nebesa u plamenu raspasti, a počela u ognju rastopiti! Ali mi očekujemo, prema Njegovu obećanju, nova nebesa i novu zemlju, gdje prebiva pravednost.» Druga Petrova poslanica 3,10-13

Onova Zemlje će tek uslijediti, ona je tek pred nama, a nije izvršena Isusovim uskrsnućem. A dan bogoslužja ostat će i dalje Božja subota. Sve ljudske tvorevine će biti unštene, zajedno sa onima koji su im povjerovali. Na žalost.

simply je napisao/la:

Ipak postoje pisci koji brane subotu, i u ranom kršćanstvu. Naročito se protive uvođenju obveznog posta subotom, jer je to izravan napad na svetost subote:

- Tertulijan piše crkvi u Rimu: «Vi ustrajate u svom postu čak i subotom, danom u koji nikada ne treba postiti, osim u vrijeme Pashe»

- Hipolit (202-234 g.) u Rimu bilježi: «Čak i danas neki ...zapovijedaju post u subotu, o kojem Krist nije govorio, obeščašujući Kristovo evanđelje»
(vidite li da već Hipolit govori o otpadu u krščanstvu????)

Bacciocci zaključuje: «zapovijed o subotnjem postu, popračena zabranom slavljenja Gospodnje večere i održavanja vjerskih sastanaka subotom, predstavljaju konačnu mjeru crkve u Rimu, da bi odvratila kršćane od svetkovanja subote i uspostavila bogoslužje u nedjelju»

Ovo je pogrešna interpretacija. Pravoslavni do dana današnjeg subotu smatraju sedmičnim praznikom - uspomenom na Stvaranje. Zbog toga je strogi post u taj dan zabranjen, bogosluženja su svečanija itd. To nema veze sa "svetkovanjem subote" u smislu obaveznog neradnog dana, niti je subota na bilo koji način "suprotstavljena" nedelji. U pitanju su dva sasvim različita praznika od kojih svaki ima svoju hrišćansku simboliku.

simply je napisao/la:

Zato je uzalud tražiti spise koji bi govorili o svetkovanju subote u ranoj crkvi. Svaki takav dokument je davno uništen ...

Ovo je sa stanovišta istorije kao nauke neodrživo. Nemoguće je uništiti sve tragove tako velikog sukoba. Hrišćanstvo se već u prvom veku proširilo od Indije do Španije. Ko bi mogao za desetak godina da preobrati sve te Hrišćane u drugačiju veru i uništi sve dokaze o tome? Imamo iz tog doba još puno važnih teoloških sukoba o kojima su ostali jasni dokazi.

simply je napisao/la:

Onaj koga zanima prava istina o danu svetkovanja – ima Bibliju ...

Možemo i o Bibliji. Evo, na primer, voleo bi da vidim jedan jedini stih Biblije koji tvrdi da se prva hrišćanska Crkva od svog nastanka (Pedesetnica, Dela 2) okupljala subotom? Bilo kojim povodom.

Svako dobro želim

...Nemoguće je uništiti sve tragove tako velikog sukoba...

Molim za povijesno definiranje dimenzija "velikog sukoba" u odnosu na "mali sukob" tj za logiku komparacije opsega i intenziteta i trajanja i eshatološkog dosega "tako velikog sukoba"..
Zahvaljujem na odgovoru, brate Zvonko

abraham

dela apostolska 13,42.43.44 jedan stih a ima ih još !
u 13,14 govori o Bogosluženju Subotom pa 16,13 isto Bogosluženje na otvorenom , pa originalni Biblijski prevod i između ostalih prevod Emilijana M. Čarnića u Jevrejima poslanici 4 poglavlju 9 redak piše :
,, znači , Božijem narodu preostaje Subotni mir.'' i 10. stih   ,,ko,naime ,uđe u njegov mir taj je počinuo od svojih dela kao i Bog od svojih'' i u nastavku 11 stih poziva sve koji smatraju da su Božiji narod ,, potrudimo se dakle ,da uđemo u taj mir... '' ima jo[ tekstova no ne'u da vas smaram.  ima tekstova o Bogosluženju Subotom u prvoj crkvi  !!! POZDRAV SVIMA !!!

abraham je napisao/la:

...Nemoguće je uništiti sve tragove tako velikog sukoba...

Molim za povijesno definiranje dimenzija "velikog sukoba" u odnosu na "mali sukob" tj za logiku komparacije opsega i intenziteta i trajanja i eshatološkog dosega "tako velikog sukoba"..

Logika je sledeća - ako su "svi Hrišćani svetkovali subotu", a Hrišćanstvo se već za vreme apostola proširilo od Indije do Španije onda bi "promena subote" morala da bude kao prvo geografski "veliki sukob". Uzmimo, na primer, da je 100 i neke godine episkop grada Rima u Italiji odlučio da promeni bogoslužbeni dan. Koliko bi vremena trebalo da ta promena dođe do Hrišćana u Aziji? Kako bi oni reagovali? Verovatno bi slegli ramenima - "ok majstore, kad ti tako kažeš..."

Imajući u vidu da su crkve Azije osnovane direktno od strane apostola i imale živo sećanje na reči svojih učitelja, jasno je da bi oni reagovali vrlo burno. Bilo bi tu puno poslanica, rasprava, apologija. Osim toga, treba imati u vidu da je u prva tri veka Rim bio grčka misija. Imali su grčke episkope, bogosluženje na grčkom, Sveto Pismo na grčkom. Na istoku su održani vaseljenski Sabori na kojima su donesene najvažnije teološke odluke.

Dakle, takva jedna promena nije mogla proći bez ikakvog istorijskog traga kako neki diskutanti tvrde.

Zvonko M.

Možemo i o Bibliji. Evo, na primer, voleo bi da vidim jedan jedini stih Biblije koji tvrdi da se prva hrišćanska Crkva od svog nastanka (Pedesetnica, Dela 2) okupljala subotom? Bilo kojim povodom.

dela apostolska 13,42.43.44 jedan stih a ima ih još !
u 13,14 govori o Bogosluženju Subotom pa 16,13 isto Bogosluženje na otvorenom , pa originalni Biblijski prevod i između ostalih prevod Emilijana M. Čarnića u Jevrejima poslanici 4 poglavlju 9 redak piše :
,, znači , Božijem narodu preostaje Subotni mir.'' i 10. stih ,,ko,naime ,uđe u njegov mir taj je počinuo od svojih dela kao i Bog od svojih'' i u nastavku 11 stih poziva sve koji smatraju da su Božiji narod ,, potrudimo se dakle ,da uđemo u taj mir... '' ima jo[ tekstova no ne'u da vas smaram. ima tekstova o Bogosluženju Subotom u prvoj crkvi !!! POZDRAV SVIMA !!!

ODGOVOR ???  pozdrav !!!

moki72 je napisao/la:

dela apostolska 13,42.43.44 jedan stih a ima ih još !
u 13,14 govori o Bogosluženju Subotom pa 16,13 isto Bogosluženje na otvorenom , pa originalni Biblijski prevod i između ostalih prevod Emilijana M. Čarnića u Jevrejima poslanici 4 ... !!! POZDRAV SVIMA !!!

Pozdrav i tebi,

Možemo li malo detaljnije o svakom od tih citata?

Evo da pogledamo izbliza stihove koje si naveo:

"A oni otišavši iz Perge, dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u sinagogu u dan subotni sjedoše... Jer oni što žive u Jerusalimu, i starješine njihove, ne poznaše Ovoga, nego osudivši ga, ispuniše proročke riječi koje se čitaju svake subote... A kad oni izlažahu iz sinagoge judejske, moljahu neznabošci da im se ove riječi i u drugu subotu govore... I u iduću subotu sabra se gotovo sav grad da čuje riječ Božiju"
[Dela 13:14,27,42,44]

Ovde su Pavle i Varnava otišli u sinagogu da propovedaju Jevrejima koji očigledno nikada do tada nisu čuli za Hrista. Ovo nije okupljanje Hrišćana i njihovo bogosluženje. Pavle je samo iskoristio jevrejsko bogosluženje i sinagogu za misionarski rad. Prvi Hrišćani svakako nisu obavljali svoje bogosluženje u sinagogama, bili bi odmah izbačeni napolje i kažnjeni najstrožom kaznom.

Onda:

"I u dan subotni iziđosmo van grada na rijeku, gdje se smatralo da je bogomolja; i sjednuvši govorismo ženama koje se bijahu sabrale"
[Dela 16:13]

Jevreji su sinagoge gradili (ako je moguće) blizu reka - zbog starozavetnih obrednih pranja. U Filipima očigledno nije bilo sinagoge, pa su se žene sabrale tamo gde je verovatno bilo predvidjeno mesto za izgradnju sinagoge - pored reke. Pavle i Timotije propovedaju tim zenama, koje tada prvi put cuju za Hrista. To očigledno nije "bogosluženje prve Crkve", već misionarski rad.

Dakle, ovi stihovi ne govore o redovnom okupljanju i bogosluženju prvih Hrišćana. Ja sam video da Adventisti organizuju predavanja, na primer, u pozorišnoj dvorani utorkom, ali to ne znači da redovno bogosluženje obavljaju u pozorištu utorkom.

Jevrejima 4 ne govori o doslovnom svetkovanju subote, ali to je posebna tema koju možemo da pokrenemo, biće mi drago.

Svako dobro želim i radujte se - Hristos Vaskrse!

ok !  pozdrav !

<BLOCKQUOTE>
<BLOCKQUOTE>

Zvonko M. je napisao/la:

"I u dan subotni iziđosmo van grada na rijeku, gdje se smatralo da je bogomolja; i sjednuvši govorismo ženama koje se bijahu sabrale"
[Dela 16:13]

Jevreji su sinagoge gradili (ako je moguće) blizu reka - zbog starozavetnih obrednih pranja. U Filipima očigledno nije bilo sinagoge, pa su se žene sabrale tamo gde je verovatno bilo predvidjeno mesto za izgradnju sinagoge - pored reke. Pavle i Timotije propovedaju tim zenama, koje tada prvi put cuju za Hrista. To očigledno nije "bogosluženje prve Crkve", već misionarski rad.

!

Kako mozes,sad dokazati,, ocigledno'' i ja bi trebala to povjerovati,kad malo prije toga objasnjavas gdje su gradili sinagoge........????? </BLOCKQUOTE></BLOCKQUOTE>