Otkrivenje 11,1-14 jedno je od najteže objašnjivih dijelova Otkrivenja. Ovaj dio je veoma važan jer pruža dodatnu informaciju o onome što se događalo u prethodnom dijelu (10,8-11). Moramo, dakle, držati na umu da je jedanaesto kao i deseto poglavlje dio šeste trube. Ovo poglavlje čine dva dijela: izmjera hrama (11,1.2) i dva svjedoka (rr 3-14).
U Otkrivenju 10,8-11 vidjeli smo kako se Ivan u viđenju pretvorio iz pasivnog pramatrača u aktivnog sudionika. Progutao je mali svitak i probavio njegov sadržaj. Poslije toga rečeno mu je da opet treba prorokovati mnogim ljudima. Kakvu je vijest trebao objaviti svijetu? Po svemu sudeći uvodni tekst sljedećeg ulomka daje nam ključ.
1I dana mi je trska slična palici i rečeno mi je: "Ustani i izmjeri hram Božji i žrtvenik i poklonike u njemu! 2Vanjsko dvorište hrama mimoiđi, ne mjeri ga jer je dano poganima: gazit će svetim gradom četrdeset i dva mjeseca.''Novozavjetni tekstovi u kojima nalazimo riječ
metron ili
metreō odnose se na ''Božje suđenje na posljednjem sudu''
i (vidi Mt 7,2; Mk 4,24). Riječ koja je u Otkrivenju 11,1 upotrijebljena da označi mjerenje pojavljuje se i u 2. Korinćanima 10,12 gdje je riječ o nekim vjernicima crkve u Korintu koji su sebe mjerili ili ocjenjivali sobom.
U starozavjetno doba mjerenje je uključivalo sud u pogledu onoga tko će živjeti, a tko umrijeti. Na primjer, David je izmjerio Moapce ''uzicom polegavši ih po zemlji: dvije uzice odmjeri onih koje treba pogubiti, a jednu punu uzicu onih koje treba ostaviti na životu'' (2 Sam 8,2). U tom smislu treba razumjeti postupak mjerenja u Otkrivenju 11.
Mjerenje hrama, žrtvenika i štovatelja ima najpotpuniju tematsku paralelu u opisu obreda na izraelski Dan pomirenja.Tog dana se pomirenje vršilo za same svećenike, Svetište, žrtvenik i vjerništvo. Jedino drugo mjesto u Bibliji u kojem se zajedno spominje Svetište, žrtvenik i narod je ovdje u Otkrivenju 11,1.2. S izuzetkom izostavljanja svećenstva u Otkrivenju 11,1 ista tri elementa koje razmatramo jednaka su u oba ulomka: hram, žrtvenik, štovatelji. Činjenica da je izostavljen samo jedan, savršeno je logična, jer Kristu kao NZ [novozavjetnom] Velikom svećeniku nije potrebno pomirenje (ili 'mjerenje') za sebe.
''Hram Božji.'' Ovdje upotrijebljena grčka riječ je
naos, koja se u Otkrivenju odnosi na naskrovitiji dio hrama, na Svetinju nad svetinjama.
Naos se razlikuje od
hieron (ove riječi nema u Otkrivenju) koja riječ označava čitav hramski kompleks, uključujući predvorja i hramsko zemljište (vidi Mt 4,5; Iv 2,14). Zato u evanđeljima nalazimo da Isus uvijek poučava u
hieronu (Mt 16,55; Lk 21,37; Iv 7,28.
U pogledu značenja izmjere hrama u Otkrivenju 11,1 postoji nekoliko gledišta. Najpopularnije je da hram predstavlja kršćansku crkvu ili Božji narod (vidi 1 Kor 3,16). Ranjivost ovog gledišta vidljiva je iz činjenice da riječ ''hram'', premda se često pojavljuje u Otkrivenju, nikad ne simbolizira crkvu. Ivan je vrlo dosljedan u razlikovanju hrama i Božjeg naroda (''hram Božji i žrtvenik i poklonike u njemu''; vidi Otk 7,17; 15,8. Prema drugom gledištu Ivan govori o jeruzalemskom hramu. Ovakvo tumačenje zanemaruje činjenicu da je hram u Jeruzalemu razoren dvadesetak godina prije pisanja Otkrivenja i da u Ivanovo vrijeme nije postojao (oko 90. godine). (3) Najvjerojatnije je da Ivan govori o izmjeri nebeskog hrama. Za Ivana postoji stvarni hram na nebu i on u svojim viđenjima stalno spominje njega ili dijelove njegova namještaja (3,12; 7,15; 11,19; 14,17; 15,5-8; 16,1.17).
''Žrtvenik.'' Premda tekst ne kaže o kojem se žrtveniku ovdje radi, besumnje je riječ o kadionom žrtveniku. To ne može biti žrtvenik za žrtve paljenice koji se nalazio izvan samog hrama, u vanjskom dvorištu (Ivanu je izričito rečeno da ne mjeri vanjsko dvorište). U starozavjetnom hramu je zlatni kadioni žrtvenik bio stavljen ''pred zavjesu što zastire Kovčeg Svjedočanstva – nasuprot Pomirilištu nad Svjedočanstvom'' (vidi Izl 30,6). To je isti onaj zlatni kadioni žrtvenik povezan s molitvama svetih koje je Bog primao u Otkrivenju 8,3-6.
11,2. ''Mimoiđi.'' Grčki izraz
ekballō exōthen doslovce znači ''izbaciti'', ''baciti van''. Ova riječ je ovdje upotrijebljena u smislu ''isključenja'' vanjskog dvorišta iz izmjere hrama i pripadajućeg prostora, kako je upotrijebljena u Ivanu 9,34.35 o isključenju slijepca iz sinagoge (vidi 3 Iv 10).
''Vanjsko dvorište.'' Hram u Jeruzalemu je bio podijeljen u dva dvorišta. Unutarnje dvorište se sastojalo od tri prostora: Dvorišta svećenika, Dvorišta Izraelaca i Dvorišta žena. Vanjsko dvorište bilo je Dvorište neznabožaca. To je bilo nepokriveno dvorište izvan hramske zgrade, odvojeno pregradom od unutarnjeg dvorišta. Neznabošcima je bilo dozovoljeno da uđu u ovaj dio hrama, ali pod prijetnjom smrtne kazne nisu smjeli prijeći pregradu. Pstavljene ploče upozoravale su svakog neznabošca da će, ako prijeđe preko ove točke, biti sam odgovoran za svoju smrt.
''Poganima.'' Grčka riječ
ethnoi znači ''narodi'' ili ''neznabošci'', odnosno ''pogani''. U Otkrivenju ove su sile neprijateljski raspoložene prema Bogu i njegovom narodu i protive se propovijedanju Evanđelja (Otk 11,2.18; 14,8; 16,19; 18,3.23; 19,15; 20,3.8.
''Gazit će.'' Grčka riječ
pateō znači ''gaziti nogama'', ''pogaziti''. Ona je slikovito upotrijebljena u Otkrivenju 14,20 i 19,15 gdje spominje gaženje zlih pod Božjom srdžbom (vidi Iz 63,3). U Starom zavjetu ovaj izraz često opisuje tlačenje Božjeg naroda od strane neprijateljskih naroda (Iz 63,18; Jr 12,10). Slika tlačenja je posebno istaknuta u Danielovoj knjizi kad govori o četvrtoj zvijeri koja predstavlja rimsko carstvo, a koja gazi svoj plijen (Dn 7,7.19.23), i o djelovanju malog roga koji je izrastao iz deset rogova četvrte zvijeri (Dn 8,9-13); tim je progonstvom namjeravao posebno ''zatirati Svece Svevišnjega'', progoneći ih za ''jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena'' (Dn 7,25). Isus je prorekao da će Jeruzalem ''gaziti pogani sve dok se ne navrše vremena pogana" (Lk 21,24). Gaženje svetog grada četrdeset i dva mjeseca očito odgovara djelovanju zvijeri koja izlazi iz mora u Otkrivenju 13,1-10, a koje traje četrdeset i dva mjeseca. Prema tome gaženje svetog grada jednako je djelovanju zvijeri iz mora.
U Starom zavjetu ovaj izraz-gaženje često opisuje tlačenje Božjeg naroda od strane neprijateljskih naroda (Iz 63,18; Jr 12,10). Slika tlačenja je posebno istaknuta u Danielovoj knjizi kad govori o četvrtoj zvijeri koja predstavlja rimsko carstvo, a koja gazi svoj plijen (Dn 7,7.19.23), i o djelovanju malog roga koji je izrastao iz deset rogova četvrte zvijeri (Dn 8,9-13); tim je progonstvom namjeravao posebno ''zatirati Svece Svevišnjega'', progoneći ih za ''jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena'' (Dn 7,25). Isus je prorekao da će Jeruzalem ''gaziti pogani sve dok se ne navrše vremena pogana" (Lk 21,24). Gaženje svetog grada četrdeset i dva mjeseca očito odgovara djelovanju zvijeri koja izlazi iz mora u Otkrivenju 13,1-10, a koje traje četrdeset i dva mjeseca. Prema tome gaženje svetog grada jednako je djelovanju zvijeri iz mora.
''Četrdeset i dva mjeseca.'' Vremensko razdoblje od četrdeset i dva mjeseca spomenuto je samo ovdje i u 13,5 kad spominje simboličnu zvijer iz mora i njeno djelovanje u proganjanju Božjeg naroda. Ovo razdoblje je očito isto kao i 1260 dana (11,3; 12,6) i ''jedno vrijeme i dva vremena i polovicu vremena'' (12,14). Paralela između Otkrivenja 12,6 i 14 pokazuje da se jedno vrijeme i dva vremena i polovica vremena te 1260 dana odnose na isto razdoblje proganjanja žene. Ako se ove tri vremenske oznake odnose na isto razdoblje, odakle potječe ova oznaka? Nesumnjivo je uzeta iz Daniela (7,24.25 i 12,7) gdje se ova fraza jasno odnosi na razdoblje djelovanja simboličnog malog roga u tlačenju i proganjanju Božjih svetaca. Ivan preuzima proročanstvo od Daniela i razvija ga u simboličnu antikristovu zvijer iz mora u Otkrivenju 13,1-10, gdje četrdeset i dva mjeseca odgovaraju Danielovom jednom vremenu i dva vremena i polovici vremena.