evo nešto članaka o međugorju i VIDIOCIMA
27. lipnja 2005.
VJERA I ZNANOST FRANCUSKI NEUROLOG dr. PHILIPPE LORON
NAKON ISPITIVANJA OBAVLJENIH U SUBOTU
NA DVOJE MEĐUGORSKIH VIDJELACA
Ne znam koga vidioci vide, ali s njima nitko ne manipulira jer su odvojeni od svijetaSVIJET ZA SEBE
U trenucima kad kažu da imaju ukazanje vidioci
uistinu doživljavaju nešto autentično. Znanost, međutim, ne može kazati koga oni vide i s kime razgovaraju. Potpuno su odvojeni od vanjskoga svijeta i u tim trenucima ne reagiraju ni na vizualne ni na zvučne podražaje. Uperilo im se jako svjetlo pred oči, odnosno puštala buka na uho, no oni na to uopće nisu reagirali - pojasnio je Philippe Loron
pišu Marijan SIVRIĆ
Ivo ŠĆEPANOVIĆ
Ispitivanja međugorskih vidjelaca u trenucima kad kažu da imaju ukazanja Gospe potvrđuju kako su tjelesno i duševno zdravi - istaknuo je u Međugorju na 24. obljetnicu ukazanja ugledni francuski neurolog dr. Philippe Loron.
Pariški stručnjak u subotu je sa svojom peteročlanom ekipom u Međugorju obavljao znanstvene testove nad vidiocima, pokušavajući znanstvenim metodama dokučiti zbivanja koja već gotovo četvrt stoljeća privlače milijune hodočasnika u Hercegovinu.
Mjeri se reakcija mozga
Testiranje se odvijalo u relativnoj tajnosti, pa je francuski stručnjak ostao i podalje od fotoaparata. Očito se htjela izbjeći dodatna gužva, jer su hercegovačko svetište ionako tijekom vikenda posjetili deseci tisuća vjernika.
- Za Međugorje sam čuo sredinom osamdesetih, ali više sam se znanstveno zainteresirao tri godine poslije, kad sam pregledao videokasetu koju je za istraživačke potrebe s međugorskim vidiocima snimao znanstvenik Henri Joyeux - izjavio je dr. Phillipe Loron s pariške klinike Salpetriere, napominjući kako se njegovom znanstvenom metodom mjeri reakcija mozga prije i za vrijeme ukazanja.
- Aparati koji mjere aktivnost mozga pokazuju kakva zračenja emitiraju tijekom ukazanja. Zanimljivo je da su oni za vrijeme kad tvrde da imaju ukazanja aktivni,
drže otvorene oči, a mozak im emitira valove koji nisu tipični za takvo stanje.
Istodobno potvrđujemo izostanak bilo kakve patologije, odnosno bolesti.
Isključuje se bilo kakva epilepsija ili druga živčana bolest - dodao je dr. Philippe Loron, čiji su članovi znanstvene ekipe u subotu ispitivanja obavili na dvoje vidjelaca, Mariji Pavlović-Lunetti te Ivanu Dragićeviću.
Tko vjeruje, vjeruje
Prema Philippeu Loronu, njegovi sofisticirani aparati i takozvana elektroencefalografska mjerenja aktivnosti mozga pokazuju kako vidioci "doživljavaju nešto autentično".
-
Ovakva snimanja mozga opovrgavaju sve one koji sumnjaju da vidioci manipuliraju ljudima oko sebe. Oni u trenucima kad kažu da imaju ukazanje uistinu doživljavaju nešto autentično.
Znanost, međutim, ne može kazati koga oni vide i s kime razgovaraju. Potpuno su odvojeni od vanjskoga svijeta i u tim trenucima ne reagiraju ni na vizualne ni na zvučne podražaje. Uperilo im se jako svjetlo pred oči, odnosno puštala buka na uho, no oni na to uopće nisu reagirali - pojasnio je Philippe Loron.
Tek je manji broj hodočasnika u subotu ispred crkve svetog Jakova čuo za ispitivanja. Neki od njih su, istina, bili pomalo i ljutiti čemu tolika testiranja, u stilu "ako netko želi vjerovati, neka vjeruje, a ako ne vjeruju, neka puste vidioce na miru".
Ivan Dragićević, jedan od šestero međugorskih vidjelaca, potvrdio nam je vijesti o novim istraživanjima koja su u tijeku, no nije bio nestrpljiv.
Testiranje samo ako se Crkva slaže
- Ovo su prva ispitivanja nakon nekoliko godina stanke. Najintenzivnija ispitivanja imali smo od 1984. do 1998. godine. Istraživanja su bila orijentirana na medicinska pitanja, ali bilo je i teoloških ispitivanja. Za ovaj test s francuskim neurolozima rekli smo da ćemo ga napraviti ako to Crkva traži i ako to nešto znači za Crkvu. U suprotnom ne bismo željeli biti pokusni kunići - smireno je Ivan Dragićević govorio za Slobodnu Dalmaciju.
Potvrdio je i to da jedna kopija rezultata najnovijih testova ide u Vatikan, pravo Papi Benediktu XVI.
- I Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. dali su zeleno svjetlo francuskim stručnjacima za ovakva ispitivanja. Stavili su nam na glave neke uređaje nalik na mrežu te nas testirali prije, tijekom i nakon ukazanja. Malo sam negodovao čemu testiranje baš na obljetnicu ukazanja, no uspjeli su me uvjeriti kako im je to važno baš toga dana - nastojao je pojasniti Ivan Dragićević.
Tek na naše inzistiranje priznao je određenu zasićenost svim testovima napravljenim od trenutka kad su još kao djeca progovorili o ukazanjima 1981. godine.
- Ponekad nam je teško nakon svih tih pustih testova, no uvijek ponavljam, ako Crkva to traži, mi moramo biti strpljivi - rekao je Dragićević. Otkrio nam je i da će francuski stručnjaci nakon zbrajanja rezultata ispitivanja napisati i knjigu o međugorskim ukazanjima, i to s medicinskog stajališta.
Caviezel usvojio bolesno dijete iz Kine
Međugorski vidjelac Ivan Dragićević potvrdio je istinitost informacije o nedavnom susretu s hollywoodskim glumcem Melom Gibsonom. Dragićević je dobar prijatelj s glavnom zvijezdom filma "Pasija" Jimom Caviezelom, pa je s njime otišao na susret s Gibsonom. O vijestima da bi Mel Gibson mogao snimiti i film o međugorskim ukazanjima, Dragićević je prokomentirao:
- Nije bilo govora o tome. Ali, možda bude vremena i za takve stvari — s pomalo zagonetnim smiješkom odvratio je Dragićević. Više je govorio o Jimu Caviezelu, koji je sa suprugom Kerri u nekoliko navrata posjećivao Međugorje.
- Jim Caviezel je svjetla točka Hollywooda. On i supruga nedavno su usvojili trogodišnjeg dječaka iz Kine kojemu je trebao biti odstranjen tumor. Svjesno su uzeli bolesno dijete, jer su mu željeli pomoći - naveo je Dragićević o glumcu koji je u Gibsonovoj "Pasiji" igrao lik Isusa.
Mozak im je u stanju duboke relaksacije
Neurolog Philippe Loron stanje vidjelaca tijekom ukazanja opisao je i sljedećim riječima:
- Za vrijeme te njihove ekstaze mozak je zaokupljen posebnom percepcijom. Mozak im je u stanju usporedivom s dubokom relaksacijom, bez obzira na to što su oni u tom trenutku aktivni i drže oči otvorenima.
Ratzinger bio u Međugorju?
Je li sadašnji Papa Benedikt XVI. svojedobno kao kardinal Joseph Ratzinger uistinu boravio u Međugorju, kako se nagađalo po medijima? - još je jedno od pitanja na koje smo odgovor potražili od Ivana Dragićevića.
- Spekulira se o tome, međutim, sve je to na razini rekla-kazala. Crkva nema evidenciju o tome. Istina, i ja sam čuo o Ratzingerovu navodnom privatnom boravku u Međugorju, a o tome su mi govorili i neki od svećenika. Navodno je to bilo 1986. godine - zaključio je Dragićević.
Ukazanja još traju
Na naše izravno pitanje vjeruje li da će Vatikan jednoga dana priznati međugorska ukazanja, Ivan Dragićević je izjavio:
- Kao prvo, ukazanja još traju. Dok god ona traju, Crkva ne daje svoj sud.
Slobodna Dalmacija
25.06.2005 22:29
NA 24. GODIŠNJICI UKAZANJA U MEĐUGORJU
Vidioci podvrgnuti medicinskim ispitivanjima Autor Lucijan Boban
Jučer su na 24. godišnjicu ukazanja gospini vidioci iz Međugorja podvrgnuti novim medicinskim ispitivanjima. Petero vrhunskih specijalista neurologa predvođenih Francuzom dr. Philippeom Loronom promatrat će, prije, za vrijeme i poslije ukazanja, reakcije vidjelaca.
Potvrdu novih medicinskih istraživanja dao je i vidjelac Ivan Dragičević, a njegove riječi potvrdili su i u župnom uredu. No, nešto više o tom događaju nisu željeli govoriti, pa nije jasno je li tom testu prisustvovalo svih šestero vidjelaca ili samo oni kojima se još uvijek svakodnevno i na sam dan ukazanja ukazuje Međugorska Gospa.
Naime, svakodnevno ukazanje još uvijek imaju Vicka Ivanković Mijatović, Marija Pavlović Lunetti i Ivan Dragičević, a na godišnjicu ukazanja i vidjelica Ivanka Ivanković Elez. Vidiocima Jakovu Čoli i Mirjani Dragičević Soldo Gospa se ukazuje jednom godišnje i to u različito vrijeme.
Troje vidjelaca koji imaju svakodnevno ukazanje Gospa se ukazuje točno u isto vrijeme i to u večernjim satima dvadeset minuta prije 19 sati ma gdje se u to vrijeme zatekli.
Inače, posljednje stručno medicinsko ispitivanja njihova stanja prije, za vrijeme i poslije ukazanja imali su prije 13 godina. Najtemeljitija istraživanja obavljena su u razdoblju od 1984. do 1989., a medicinska dokumentacija čuva se u župnom uredu i brojnim klinikama čiji su se specijalisti do sada bavili tom problematikom.
Francuskog neurologa dr. Philippea Lorona zaintrigirali su video zapisi testova i znanstvenih ispitivanja vidjelaca koje je 1986. završio prof. Henri Joyeux. To ga je potaknulo da dođe u Međugorje i nastavi tamo gdje je njegov kolega stao.
Taj francuski neurolog u razgovoru za radio Mir Međugorje spomenuo je i to da su materijali s međugorskih ispitivanja vidjelaca poslani sadašnjem Papi a tadašnjem kardinalu Josefu Ratzingeru.
Rezultati tih istraživanja, prema njegovi svjedočenju, utjecali su da se u to vrijeme ne donese “prebrz nagativan zaključak o događajima u Međugorju.
Večernji list
24. lipnja 2005.
Najpoznatija župa na svijetu
IKO SKOKOMjesto Međugorje spominje se prvi put u povijesnim dokumentima 1599., zatim na mostarskom sudu 1633.134. godine.
Po popisu biskupa fra Pavla. Dragićevića na području međugorske župe 1743. godine živjelo je 30 obitelji, a 236 vjernika.
Godine 1892. od stare župe Brotnjo (Gradnići) osniva se samostalna župa Sv. Jakova s pet mjesta, Međugorje, Bijakovići,
Vionica, Šurmanci i Miletina. Oni koji su tada odredili za patrona župe zaštitnika hodočasnika sv. Jakova nisu mogli ni sanjati kako
će stoljeće poslije kroz tu župu dolaziti i prolaziti milijuni hodočasnika iz cijelog svijeta.
U povijesti ove župe bilo je velikih događaja i datuma. Međutim, posebno će ostati zabilježeni datumi 24. i 25. lipnja 1981. Tih dana
su Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Marija Pavlović, Ivan Dragićević i Jakov Čolo obznanili kako im se ukazala
Gospa, koja se predstavila kao Kraljica mira. Ta poruka mijenja ne samo tu župu i njezine vjernike, nego ima veliki duhovni utjecaj na
milijune osoba diljem svijeta.
Trenutačni život u župi
Župa Sv. Ja.kova danas ima 1150 obitelji u kojima živi oko 4300 vjernika. Prošle godine kršteno je 59 djece, vjenčano 29 parova i
pokopano 59 osoba. Prvu pričest primilo je 83 djece, a krizmano 93 mladih.
Nedjeljom i svetkovinama slavi se sedam svetih misa na hrvatskom jeziku. Četiri u župnoj crkvi; a po jedna u filijalnim crkvama u Šurmancima, Vionici i Miletini.
U župi rade župnik fra Branko Radoš, fra Zoran Ostojić, fra Viktor Kosir, fra Petai Vlašić, fra Svetozar Kraljević, fra Ljubo Kurtović,
fra Tomislav Pervan, fra Mario Knezović, fra Karlo Lovrić, fra Bože Milić i fra Josip Marija Katalinić, te časne sestre s. Slavica
Kožul, s. Auksilija Ivanković, s. Adrijana Hrkać, s. Blaga Kraljević, s. Petra Bagarić, s. Nera Glavaš i s. Stojka Alilović.
Župnik fra Branko ističe veliku pomoć i svećenika iz susjednih župa, samostana, Hercegovine i ostalih krajeva, te onih koji dolaze s hodočasnicima iz inozemstva, posebno za sakrament svete ispovijedi.
Gradnja
Prvu župnu crkvu sa župljanima je počeo grad župnik fra Nikola Šimm 1695. godine.
Dovršena je za dvije godine. Na žalost ta crkva nije mogla biti trajnije rješenje jer je podignuta na trusnom zemljištu.
Njezini ostaci uklonjeni su 1979. godine.
Gradnja današnje lijepe i velike župne crkve započela je 1935. dolaskom župnika fra Radovana Petrovića.
Gradnja župne crkve nastavlja se 1966. godine. Crkvu je blagoslovio 19. siječnja biskup mons. Petar Čule.
Više puta je uređivana i obnavljana. Godine 1976. uređen je pod. Nabavljene su drvene klupe 1980.
Vitraji umjetnika Branimira Dorotića postavljeni su 1987.
Iste godine pred crkvom postavljen je kip Kraljice mira umjetnika Dine Felicija. Povećanje broja hodočasnika iz godine u godinu
iziskivalo je uređenje okoliša i prostora oko crkve. Vanjski oltar podignut je 1991.
Postaje Križnog puta Pina Saccia postavljene su 1991 godine. Nove ispovjedaonice postavljene su uoči Božića
2000. godine. Stara filijalna crkva u Šurmancima podignuta je 1969. Gradnja nova crkve uz Neretvu započela je
2000. godine,završena 2002. godine. Filijalna crkva u Vionici podignuta je 1969. Renovirana je uređena
osamdesetih godina prošlog stoljeća. Crkva u Miletini podignuta je 1970. godine. Prva župna kuća podignuta je
1890.192. Preuređena je 1961. Proširela je i obnovljena potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina
prošlog stoljeća.
Duhovna zvanja Medugorska župa poznata je i po duhovnim zvanjima. Iz župe je rodom sedamnaest svećenika i
petnaest časnih sestara. Svećenici su fra Augustin Barać, fra Vlado Buntić, fra Ivan Čilić, fra Mate Čilić, fra ,
Marko Dragićević, fra Vinko Dragićević, fra Mate Dragićević, fra Kornelije Kordić, fra Zoran Ostojić, fra Slavko Soldo,
sadašnji provincijal, fra Miro Šego, fra Kvirin Vasilj, don Marko Kozina, don Zlatan Sušić, fra Jozo Vasilj i fra Stanko
Dodig. Časne sestre su s. Anastazija Primorac, s. Danijela Čilić, s. Dragana Dragićević, s. Valerija Ilić, s. Marina
Ivanković, s. Zdravka Tadić, s. Emilija Vasilj, s. Inocenta Vasilj, s. Vendelina Vasilj i s. Komelija Kordić, s. Željka
Jovanović, s. Marija Jovanović i s. Daria Jovanović.
Pričesti
Župa Međugorje postala je svojevrstan fenomen 1981. Milijuni hodočasnika prošli su tom župom. Tisuće
molitvenih grupa nastalo je diljem svijeta, koje svakodnevno mole međugorski molitveni program po svojim crkvama,
kapelicama ili obiteljskim kućama. Mnogi su se tu ispovijedili nakon više godina.
Čak i mnogi pravoslavci i protestanti naučili su moliti krunicu. Neki nevjernici naučili su svoje prve molitve.
Nemoguće je nabrojati sve plodove. Neki se mogu i statistički pokazati. Prošle godine je u Međugorju podijeljeno 1.224.000
pričesti. Statistike pričesti se vode od 1985. Od te godine do kraja 2004. podijeljeno je 17.774.572 pričesti.
Od 1985. vodi se statistika i svećenika koji slave svetu misu.Prošle godine koncelebriralo je na misama
28.166 svećenika, a od početka vođenja statistike od 1986. do kraja 2004. točno 381.759 svećenika.
Što se pohodi?
Tri su točke koje svaki hodočasnik u Međugorju pohodi. Župna crkva za slavlje euharistije i sakramenta pomirenja. Molitveni program u crkvi počinje svaki dan u 17 (18) sati.
Brdo Križevac za molitvu križnog puta i Podbrdo, koje hodačasnici i župljani nazivaju "Brdo ukazanja" za molitvu
krunice. Tu treba spomenuti i grob dr. fra Slavka Barbarića, Majčino selo, Vrt sv. Franje i Cenacolo. Križevac je brdo
iznad mjesta Međugorja. Na njemu su župljani podignuli zavjetni betonski križ visok 8,56 metan 1934. godine.
Posebno se na njemu moli Križni pu petkom u 15 (16) sati u; brončane postaje, rad talijanskog kipara Carmelo
Puzzola iz Firenze, koje su postavljene 1988. Svečane se slavi sveta misa na Križevcu na 2. nedjelju u rujnu mjesecu.
Na Podbrdu se moli krunica posebno nedjeljom u 14 (15 ili 16) sati, uz brončane reljefe koji prikazuju otajstva.
Reljefi su postavljeni 1989. Također su rad talijanskog kipara Puzzola.
Večernji list (
www.vecernji-list.hr