Što se tiče i samih katolika vidimo podjelu što se tiče ukazanja u Međugorju...evo stoga nešto s interneta...
MEĐUGORSKA ŠUTNJA
Iz crkve i crkvene prakse treba ukloniti sve one slike, kipove i riječi
koje vežu neprovjerene privatne priče sa svetinjama Božjim; ili koje
podsjećaju na nepriznata i nedokazana [b]ukazanja, na privatna uvjeravanja kojima se već 23 godine sustavno poigrava i manipulira «Kraljicom Mira».
(rekao je Ratko Perić u propovijedi
održanoj ove godine u Međugorju prigodom sakramenta Potvrde - u četvrtak,
10. 6. 2004
Nitko ne očekuje od međugorskih
glasnogovornika da brane sebe, mada i na to imaju pravo, nego da brane istinu
koju iznose, zastupaju i svijetom pronose. Stoga su međugorski glasnogovornici
morali progovoriti, a ne šutjeti. Morali su braniti napadnutu
istinu «bilo to zgodno ili nezgodno»…
Istinski pobornici Međugorja su u samom Međugorju ostali u manjini. A i taj mali dio toliko je nemoćan i nesposoban stati u obranu Međugorja, Gospe i Njezine časti. Svojedobno je prof. dr. fra Ljudevit Rupčić sa žaljenjem morao ustvrditi: «Ovi današnji međugorski fratri uopće ne znaju braniti Međugorje.»
To je velika istina. Ali to ne znači da su Gospa i Njezino Međugorje
ostali bez onih koji će stati i progovoriti u njihovu obranu…
U Međugorju, u isto vrijeme,
žive od biskupa Perića priznati fratri i nepriznata Gospa. Pastoralnom
osoblju u Međugorju i oko njega važno je da Ratko Perić prizna njih,
a za Gospu ih nije briga. To što Ratko ne prizna Gospu nimalo ih ne uznemirava,
ali bi bili vrlo nesretni da on ne prizna njih. Jer, što je Gospa u usporedbi
s njima?! Da nije tako, stali bi oni u obranu Gospine časti, a ne bi
šutjeli čuvajući svoje nevrijedne naslove.
[color=Black][color:58c7=#FFFFCC:58c7]Ratka Perića u Međugorje svake godine sa sobom nosi i niz neizvjesnosti,
jer se on ponaša poput elementarne nepogode i nikada se ne zna što
se sve može dogoditi. Od Ratka se nema što dobro očekivati. Toliko je
puta to pokazao. Upravo se zato trebalo pripremiti, da posljedice te nepogode budu što manje. Jer, kada se očekuje nevrijeme, ljudi se pokušavaju što bolje zaštititi. Ukoliko se to ne učini, onda se samo mogu zbrajati posljedice i nanesena šteta.
MEĐUGORSKA ŠUTNJA
Ratko Perić je rekao o Gospinim ukazanjima ono što je rekao. I do sada je on slično postupao, ali se znao naći netko tko bi mu na sve to odgovorio. No, ovaj put zavladala je neka čudna «međugorska šutnja». Zanijemili su međugorski glasnogovornici… Osušila se oštra međugorska pera… Radio postaja «Mir-Međugorje»
umirila se kao preplašeno janje… «Glas mira» - međugorske novine – ostale
su bez komentara… «Naša ognjišta» - poput noja - redovito zabijaju glavu u
pijesak pred (pre)važnim temama… Tek civilni dnevni tisak, koji je nekada
i sam stajao u službi napadanja i blaćenja Međugorja i Gospinih
ukazanja, stao je sada - ali dosta stidljivo - u obranu istih.
Međugorska šutnja u hodočasničkoj javnosti jače je odjeknula od Perićevih
riječi. Ako su svojom šutnjom međugorski glasnogovornici mislili
nešto postići, onda su se teško prevarili. Samo su Periću izišli
na ruku. Svojom šutnjom dali su mu za pravo i složili se sa svim što je rekao.
A Perić je izrekao teške uvrjede na račun Gospe i ukazanja, te teške
optužbe na račun vidioca i međugorskih fratara, nazvavši ih manipulatorima «Kraljicom Mira». Teške su to riječi da bi se na njih šutjelo.
Ne zbog vlastite časti ili ponosa, nego zbog istine. Nitko ne očekuje
od međugorskih glasnogovornika da brane sebe, mada i na to imaju pravo,
nego da brane istinu koju iznose, zastupaju i svijetom pronose. Stoga su međugorski glasnogovornici morali progovoriti, a ne šutjeti. Morali su
braniti napadnutu istinu «bilo to zgodno ili nezgodno». I Isus je pred Pilatom
branio istinu… Apostoli pred Sinedrijem, također… Prvi kršćani pred
Carem… Mučenici pred prijetnjom smrću… Nekadašnji međugorski
svjedoci pred komunistima i crkvenom hijerarhijom… A sada su međugorski
glasnogovornici zašutjeli, zanijemili, nigdje ih.
ZAŠTO «MEĐUGORSKA ŠUTNJA»?
Postavlja se pitanje: Zašto «međugorska šutnja»? Mnogi će davati različite odgovore. Treba se zapitati: Tko su ti ljudi u Međugorju koji šute, a trebali bi govoriti? U Međugorju se okuplja jedna vrlo šarena struktura
fratara: od onih koji prihvaćaju Međugorje i Gospina ukazanja, do
onih koji se u potpunosti slažu s onim što zastupa Ratko Perić. Svatko
se u to može lako uvjeriti slušajući njihove javne nastupe s međugorskog
oltara. Među onima koji prihvaćaju Međugorje i Gospina ukazanja
nalaze se oni koji to čine «svim srcem svojim i svom dušom svojom», ali
i oni koji to čine samo iz svoga osobnog probitka. Kada se bolje pozna
ova šarena struktura međugorskih propovjednika – koja uživa svu Perićevu
blagonaklonost! – onda nije ni čudo što se konačno dogodila «međugorska
šutnja». Jer, istinski pobornici Međugorja su u samom Međugorju
ostali u manjini. A i taj mali dio toliko je nemoćan i nesposoban stati
u obranu Međugorja, Gospe i Njezine časti. Svojedobno je prof. dr.
fra Ljudevit Rupčić sa žaljenjem morao ustvrditi: «Ovi današnji
međugorski fratri uopće ne znaju braniti Međugorje.»
To je velika istina. Ali to ne znači da su Gospa i Njezino Međugorje
ostali bez onih koji će stati i progovoriti u njihovu obranu.
ILUZIJE GLEDE MEĐUGORJA
Dio fratara koji se vrti oko Međugorja živi u velikim iluzijama. I to je velikim
dijelom razlog za «međugorsku šutnju». Naime, ne žele se, navodno, zamjeriti Biskupu. Oni žive u jednom uvjerenju kako Perić ne će oduzeti fratrima Međugorje, ako mu predaju sve druge franjevačke župe u Hercegovini, i kako će im on sam priznati Međugorje kada mu predaju sve što on zatraži. U prilog tom navode i neka uvjeravanja iz Rima. To su čiste
iluzije i velike zablude. Stoga su ti fratri oko Međugorja danas velikodušni
u predavanju Periću starih franjevačkih župa i rasprodaji franjevačke
baštine. Njima nije problem odreći se naroda Božjega; prodati u bescjenje
svoju franjevačku braću; pogaziti franjevačku mučeničku
krv i višestoljetni trud. A sve s jednim ciljem: da osiguraju sebe.
"PRIZNATI» FRATRI I «NEPRIZNATA» GOSPA"
U Međugorju, u isto vrijeme, žive od biskupa Perića priznati fratri i nepriznata Gospa.
Perić svakoga tko govori o međugorskim Gospinim ukazanjima proglašava
neposlušnikom i otpadnikom od Crkve, a u isto vrijeme tim istim propovjednicima
– koji su mu maksimalno lojalni - daje sve ovlasti. S druge strane, ti propovjednici zagovaraju slijepu poslušnost Periću, a opet su aktivni oko promicanja Gospinih poruka. U svemu ovom najgore prolazi Gospa. Dok se biskup Perić bori za svoju čast i vlast, a međugorski fratri za svoje položaje
i ugled kod Perića, o Gospi nitko ni riječi. Pastoralnom osoblju
u Međugorju i oko njega važno je da Ratko Perić prizna njih, a za
Gospu ih nije briga. To što Ratko ne prizna Gospu nimalo ih ne uznemirava,
ali bi bili vrlo nesretni da on ne prizna njih. Jer, što je Gospa u usporedbi
s njima?! Da nije tako, stali bi oni u obranu Gospine časti, a ne bi
šutjeli čuvajući svoje nevrijedne naslove. (kv)
Re: Međugorska ukazanja i proročanstvauto 16 sij 2007, 21:41
