Buddhizam

Katuviya sutta -- Trulež (AN III.129)

Ovako sam čuo. Jednom je prilikom Blaženi boravio blizu Varanasija, u parku jelena u Isipatani. Tada rano izjutra Blaženi, obukavši svoj ogrtač i uzevši zdelu, otide do Varanasija da prosi hranu. Dok je tako išao, kraj smokvinog drveta ugleda jednog monaha koji beše ushićen svime što je isprazno, koji beše ushićen spoljašnjošću stvari, sabranost mu beše slaba, budnost nedovoljna, koncentracija nedovoljna, um mu je skrenuo sa puta, njegovo sposobnosti ostale su bez kontrole. Videvši ga, Blaženi mu reče: "Monaše, monaše, ne dozovoli sebi da truliš! Na onome ko sebi dozvoli da truli i smrdi poput lešine, pre ili kasnije počinju muve da se roje i da ga napadaju!"

Tada se monah -- opomenut ovim, podstaknut opomenom Blaženoga -- prizove pameti.

I tako se Blaženi, pošto je isprosio hranu u Varanasiju, posle obroka, vrativši se iz prošenja hrane, odratio monasima [i ispričao im šta se dogodilo].

Kada to bi izrečeno, jedan monah reče Blaženome: "Šta je, gospodine, truljenje? Šta je smrad lešine? A šta su muve?"

"Pohlepa, monaše, jeste truljenje. Zlovolja jeste smrad lešine. Zlovoljne, štetne misli jesu muve. Na onome ko sebi dozvoli da truli i smrdi poput lešine, pre ili kasnije počinju muve da se roje i da ga napadaju!

Amen!

<a href="https://servimg.com/view/11256043/5" target="_blank" ><img src="https://i.servimg.com/u/f45/11/25/60/43/ashtan10.jpg" border="0" alt="Image hosted by servimg.com" /></a>



Kada je naš um stabilan onda nam nije bitno gdje smo i u kakvoj smo situaciji, mi smo uvijek utemeljeni u sebi.

Ushapati

Vrlo zanimljiv dokumentarac "The Mindful Way" (25 minuta) o ucitelju Adjan Chau i buddhistickom theravadskom samostanu Wat Pah Pongu u Tajlandu na:

http://www.watnongpahpong.org/videomfw.php

Preporucujem pogledati!

Um je preteca svih stvari, um ih stvara
i njima upravlja. Tko sa losom namjerom
govori ili radi, tog patnja prati kao
kotac volovsku zapregu.
Um je preteca svih stvari, um ih stvara
i njima upravlja. Tko sa dobrom namjerom
govori ili radi, tog sreca prati nerazdruzivo
kao sjena.

Buddha Sakyamuni

Onaj tko se svim raspolozivim sredstvima
Trudi postici zadovoljstva samsare
I nije mu stalo do nikoga osim njega samog
Toga se moze nazvati niskom osobom.
Onaj tko zapostavlja zivotne uzitke
I okreće se od gresnih djela
Ali ipak brine samo za svoj osobni mir
Taj treba biti nazvan osrednjom osobom.
Onaj tko sasvim trazi potpuno dokinuce
Svih patnji svih bica jer njihova patnja
Pripada njegovom vlastitom toku svijesti
Taj jest plemenita osoba.

Atisha - "Svjetiljka na Putu do Prosvjetljenja"

Niti na nebu
Niti na dnu oceana
Ni u planinskoj spilji
Ne moze se naci mjesto na svijetu
Gdje moze krivac uteci
Od posljedica svoje krivnje.

Buddha, Dh 127

Odajem postovanje umu,
koji je poput dragulja koji ispunjava zelje,
kojim mozemo postici sve nase ciljeve.
Priroda uma osnova je svega; ni u Samsari,
ni u Nirvani, nicega nema što iz njega ne izvire.

Guhyagarbha tantra

"Ja nisam, ja neću biti.
Ja nemam, ja neću imati.
Ovo plaši svu djecu…,
I ubija strah u mudrima."

Nagarjuna

Uzrok nemira je sebicni um. Kada pojedinac
prihvati zamisao o "Ja" patnji nema kraja!
Samo Buddha je rekao da je to "Ja" bez osnove,
nitko drugi nije. Prema tome nema drugog
nacina osim Njegova da se postigne potpuni mir.

Kamalashila

Buddha je rekao da postoje 4 uzroka pada na duhovnom putu...

Prva dva su da se slijedi ono sto nam se svidja, i izbjegava ono sto nam se ne svidja. Druga dva su da robujemo zabludi i strahu.

Usudio bih se protumaciti ovu izreku: prvi je put hedonista, drugi je put dogmatika. Istinska duhovnost izbjegava oba, i oslanja se na sabranost paznje koja vodi vlastitom uvidu i spoznaji.

Vidis Fazlija, meni se svidjaju mnoge rijeci ovdje recene. Da li time padam? Vjerovatno je Buda mislio na slijedjenje strasti pod onim sto nam se svidja?

Ne znam ko je sve ovo izgovarao ali drzim da ima u njima mudrosti. Cesto se pitam da li je um proizvod mozga kako ucenjaci tvrde. Medjutim ja licno sebi samome mogu samo da dokazem da sam ja umom dosao do "spoznaje" mozga pa tako i cijelog univerzuma kao i sebe. Drugim rijecima, najvise mi izgleda da je mozak proizvod uma ukoliko um proizvodi. A i sami naucnici kao da pomalo ovo zakljucuju ali nekako uvijek vintaju (ne znam po kojim naucnim osnovama) opet stvari na prvi zakljucak (tj. da je um proizvod mozga).

Takodjer, dokumentarac "The Buddha Comes To Sussex" (35 min.) o tome kako je buddhizam poceo hvatati korjenje u Britaniji krajem sedamdesetih godina.

http://www.watnongpahpong.org/videobcs.php

Cini mi se da se cesto krivo tumaci razlika buddhizma i drugih duhovnih pravaca po tome kakav stav imaju po pitanju jastva.

Kamalshila, poznati mahayanski filozof kaze:

"Uzrok nemira jest sebican um. Kada pojedinac prihvati zamisao o "Ja" sebicnosti nema kraja! Samo Buddha je rekao da je to "Ja" bez osnove, nitko drugi nije. Prema tome nema drugog puta osim njegova da se postigne potpuni mir."

Iz ovoga vidimo da su takav stav podrzavali cak i veliki buddhisticki mudraci, a jednako su ih u tome slijedili i protivnici buddhizma u svojim napadima na Buddhino ucenje. Ipak, u tome mislim da su i jedni i drugi imali krivo.

Izmedju buddhizma i yoge (koju koriste sve skole ne-buddhistickog misljenja istoka) ne postoji razlika po pitanju jastva, nego samo razlika po pitanju filozofija. Slicnost se ogleda po pitanju puta postizanja oslobodjenja. To je za jedne i druge sabranost paznje. Po tome su sustinski slicni.

Zar doista moze postojati trajno jastvo u vedanti koja naucava da je samo Brahman vjecna istina, a sve ostalo samo privid? Sto se tice jastva, ono je i u tantri jednako razumljeno kao i u buddhizmu. Pogledajmo sto o jastvu kaze Anandamurti, jedan od vodecih suvremenih tantrickih ucitelja:

"Trebate pobijediti svoje "ja", svoje jastvo. Svi tereti, sva zbunjenost, sva briga oko ugleda povezani su s vasim "ja". Protiv nekoga tko se ne slozi s vama pokrecete tuzbu. Zasto se mucite oko toga? Samo zato da biste obranili svoje jastvo. Jastvo je uzrok svih nevolja i nezadovoljstava. I nakon sto sve predate Bogu ovaj najveci neprijatelj "ja" ostaje. Kazete: Ja sam sve predao Bogu. Opet ja, ja, ja. Prijatelju moj, daj i to "ja" Bogu i tek tada ce tvoje predavanje biti potpuno. Sve nevolje nastaju zbog tog malog jastva."

Ovih dana čitam knjigu "Život Vivekanande - Univerzalno evanđelje".
Zanima me tvrdnja Vivekanande o tome da je poznati Buddha bio tek dvadesetpeti Buddha u nizu i da li je to istina?

Dat ću jedan odlomak iz knjige:
"Najveći ljudi svijeta prošli su neopaženi. Stotine tih neznanih junaka živjelo je u svakoj zemlji, tiho radeći.
Tiho žive i tiho odlaze...
Najveći ljudi ne teže da iz svog znanja izvuku ugled ili slavu...
Oni ostavljaju svoje ideje svijetu; oni ništa ne traže za sebe, niti u svoje ime utemeljuju škole ili sustave.
Njihovo biće grozi se pred nečim takvim. Oni su čisti sattvike koji nikada ne uzburkavaju valove, već se otapaju, nestaju u ljubavi...

U životu Buddhe primjećujemo da neprestano ponavlja da je on dvadeset i peti Buddha.Dvadesetčetvorica prije njega nepoznati su povijesti, iako je u povijesti poznati Buddha morao graditi na temeljima koje su ovi položili.
Najveći ljudi su spokojni, tihi i nepoznati..."


pozdrav

Euro

Euro, uskoro cu odgovoriti na tvoje pitanje, a do tada par obavijest za sve ljubitelje duhovnog povlacenja:

Vipassana tecaj, planina Rtanja, Srbija:

Obavestavam sve zainteresovane da je u toku prijavljivanje za naredni kurs Vipasana meditacije, koji ce se odrzati na Rtnju (istocna Srbija), od 25. juna do 6.jula. Kurs ce voditi Ucitejica (Acaria) Floh Lehman, koja ima iza sebe oko 40 godina prakse meditacije a zadnjih dvadesetak je posvetila poducavanju.. . Ko zeli da provede 11 dana u u potpunom tihovanju i nauci tehnike anapanu i vipasanu od kompetentnog ucitelja, ili ima bilo kakvih pitanja, moze da nam pise direktno na adresu: vipassana.srbija@gmail.com

Uvod u buddhizam i Habitus art:

U pripremi je neformalno vikend-povlacenje za siri krug polaznika.
Osnovne programske komponente su: Uvod u Budizam i Habitus art.


Uvod u Budizam podrazumeva interpretaciju esencije Budinog ucenja (vizuelni i audio materijali), uz elementarno upoznavanje sa tehnikama meditacije (anapana i vipasana). Kao prateci program, Habitus art je u funkciji transformisanja navika cula i ponasanja, kroz proceduru diskretne "estetizacije svakodnevlja". Koriste se bazicni mediji: boja, zvuk, "scenski" govor i pokret.

Obe komponente prilagodjene su za pocetnike ("laike"), ali ukljucuju i ucesce meditanata, pojednaca sa iskustvom.

Termin: pocetak juna. Lokacija: Beograd. Nema placanja (fakultativno pokrivanje troskova za salu).
Trajanje: petak vece - subota (celodnevni program) - nedelja popodne.[Blize informacije na: ecamp@ptt.yu ili tel.: 010/ 325-023, 062/ 257-944

Euro je napisao/la:

Ovih dana čitam knjigu "Život Vivekanande - Univerzalno evanđelje". Zanima me tvrdnja Vivekanande o tome da je poznati Buddha bio tek dvadesetpeti Buddha u nizu i da li je to istina?

Buddha stalno napominje cinjenicu da On nije pronasao duhovnost, nego je samo obnovio "put kojim su putovali potpuno probudjeni još u davnini". Slicna je stvar i sa Krshnom, koji u Bhg. stalno napominje da samo obnavlja stari put yoge koji je postojao davno prije, ali se vremenom zagubio. Ovo je jedna od mnogih Buddhinih propovjedi u kojima napominje tu cinjenicu:

http://www.yu-budizam.com/canon/samyutta/sn12-065.html

Hvala na odgovoru Fazlija!!!

pozdrav

Euro

Euro je napisao/la:

U životu Buddhe primjećujemo da neprestano ponavlja da je on dvadeset i peti Buddha.Dvadesetčetvorica prije njega nepoznati su povijesti, iako je u povijesti poznati Buddha morao graditi na temeljima koje su ovi položili.
Najveći ljudi su spokojni, tihi i nepoznati...

Tvoje je pitanje vezano i na pojam tzv. pacceka buddha. Evo sto na slicno pitanje odgovara jedan moj sugovornik s www.yu-budizam.com koji je svakako mjerodavniji govoriti o buddhizmu od mene:


Pacceka Buda je posebna kategorija probuđenih bića. Tim nazivom se u pali kanonu označava onaj ko se prosvetlio sopstvenim naporom, sam za sebe, i koji umire ne objavivši svetu istinu koju je otkrio. Često se prevodi kao “utihnuli Buda”. Kažu da su pre toga usavršavali svoje parami, 10 svojstava koja vode do probuđenosti, tokom najmanje 2.000 ciklusa nastajanja i propadanja kosmosa, što bi otprilike trebalo da je priiiiilično dugo vreme

Pacceka Bude se obično rađaju u kasti bramana ili khattiya i ako se rode u vreme u kojem i Buda, nikada se sa njim ne sreću licem u lice. Nemaju sposobnost da podučavaju druge, a njihov uvid se opisuje “kao san koji je video neko ko je gluv i nem” (pa ne može nikom da ga saopšti). Dostižu sve natprirodne moći i meditativna zadubljenja, kao i četiri sposobnosti logičke analize (patisambhidā) kao i Buda, ali se ipak smatraju nižeg ranga od njega po svom duhovnom razvoju. Mogu da zamonašuju druge; no njihovi saveti drugima ograničavaju se samo na pitanja morala i ispravnog ponašanja.

Moguće je postati pacceka Buda i kao nezaređena osoba. Čini se da nema ograničenja broja pacceka Buda koji se mogu javiti u svetu u isto vreme. Stručna literatura navodi i nekakve pećine u kojima se oni nalaze, ali ne verujem da postoje čarter letovi donde, pa ne navodim imena. Tamo su uvek spremna sedišta da prime novog p-b. Kad se on udobno smesti, ostali p-b. ga okruže i on im priča svoju životnu priču do prosvetljenja. Slično ovome, sve p-b. se sakupe na jednom mestu i kada neko od njih umre, zatim ga kremiraju, a njegov pepeo nestaje. Sve ovo su opisi iz komentarske književnosti, koja naravno pokazuje jasne znake divinizacije. Komentar uz Dhammapadu, međutim, (valjda zato što je ranije nastajao) opisuje i p-b. koji poput ostalih monaha idu u prošenje hrane i provode period monsuna na jednom mestu.

Među kanonskim tekstovima koji se tiču p-b. najvažniji su Khaggavisana sutta: www.yu-budizam.com/canon/khuddaka/snp1-3.html
i Isigli sutta: www.accesstoinsight.org/tipitaka/mn/mn.116.piya.html

Pa dobro, mislio sam prvenstveno na onih dvadeset četiri nepoznate Budhe koji su se pojavili prije poznatog Budhe.

Posebno me interesira to što je Vivekananda rekao da je poznati Budha morao graditi na temeljima koje su ovi nepoznati Budhe položili.

To bi značilo da je poznati Budha ipak došao do nekih saznanja od onih Budha prije njega koji su nepoznati svijetu.
Također bi značilo da je poznati Budha došao doduše do prosvjetljenja vlastitim naporom, ali je svoje znanje stekao ne samo na osnovu vlastitih uvida, već je i, kako Vivekananda kaže, svoj razvoj i znanje gradio na znanju prethodnih nepoznatih Budha.

E da, to me je zaintrigiralo. A drago mi je da si objavio ovaj tekst o pacceka Budhama. Drago mi je da mogu i danas postojati samo mi je žao da nemaju sposobnost podučavanja što je velika šteta.


pozdrav

Euro

Mislim da se to o prethodnim buddhama (probudjenima) misli na bastinu njegovanja sabranosti paznje (yogu) koja je prehtodila povijesnom Buddhi Siddharthi Gautami. Ne misli se da je neki dio spoznaje dobio od nekoga drugoga, ili da mu je dio znanja prenesen od drugih. Svatko se za svoju samospoznaju mora izboriti sam.

Buddha je kao mladic jos na ocevom dvoru bio upucen u meditaciju (vjerovatno neku vrstu yoge i ucenje rane vedante, upanishada). Kasnije ga je sjecanje na to ohrabrujuce iskustvo s meditacijom u vrtu carske palace ponukalo da se odrekne asketizma i izgladnjivanja te se vrati njegovanju zadubljenosti.

Nakon sto je dozivio konacno prosvjetljenje opet Mu je priva zelja bila da svoju spoznaju iznese dvojici svojih ucitelja yoge iz mladosti, ali kako je u medjuvremenu zadobio moc sva-znanja, postaje svjestan da su oni obojica vec umrli. Tek tada odlucuje da ucenje prenese petorici prijatelja isposnika koji su Ga napustili kada je odustao od krajnjeg asketizma i prionuo meditaciji.

Tako da se taj motiv prethodnog iskustva u yogi, sjecanje na ucitelje yoge, zelja da s njima podijeli svoje iskustvo i sl. stalno javlja u kljucnim trenucima Buddhinog zivota neposredno prije i nakon prosvjetljenja.

Vesakh 2552.
Desetogodišnjica Budističkog centra u Zagrebu
http://www.budisticki-centar.hr/

Uz tradicionalnu proslavu Buddhinoga dana koji se obilježava na dan uštapa u svibnju, ove godine Centar ima dodatni razlog za slavlje - djelujemo punih deset godina! Premda se u usporedbi s preko dva i pol tisućljeća budističke povijesti deset godina može činiti tek kratkim trenutkom, radi se o zrelom, značajnom i plodnom razdoblju u radu grupe koja posljednjih 35 godina ima pionirsku ulogu u promicanju Buddhinoga nauka u našoj zemlji. Radosno vas zato pozivamo da se uključite u program proslave:

Subota, 17. svibnja

17 sati Tri utočišta i Pet pravila, predavanje

Tri utočišta i Pet pravila smatraju se temeljima budističke staze duhovnoga vježbanja, a njihovo preuzimanje iskaz je povjerenja i posvećenosti odabranom životnom putu. Predavanje je namijenjeno svima koji će dan kasnije ceremonijalno preuzeti Utočišta i Pravila, koji o tome razmišljaju, ali i svima koji su ih već preuzeli, no žele se podsjetiti na njihov značaj i smisao.

Nedjelja, 18. svibnja

11 sati Ceremonija Utočišta

Otvorena za sve koji su odlučili formalno postati budistima. Toplo pozivamo i sve koji žele obnoviti svoje zavjete.

13 sati Proslava Vesakha

Na dan Vesakha obilježava se Buddhino rođenje, probuđenje i odlazak. No, iznad svega slavi se urođeni ljudski potencijal za ostvarenje svoje prave naravi. Tradicionalno se pritom ispreda priča o Buddhinom životu i čitaju se odlomci iz njegovih govora. Običaj je da svi koji prisustuju proslavi oltar daruju cvijećem, a sanghu poklonima.

14 sati 10 godina Centra

Prebiranje po uspomenama i niti vodilji... Naš učitelj, Žarko Andričević, ispričat će svoju priču o posljednjih deset godina, a pridružit će mu se najstariji članovi grupe.

15 sati Ručak

Tradicionalno neodoljiv i bogat, ručak satkan od priloga svih pridošlih. Molimo vas da se konzultirate s Karmen o tome što donijeti.

16.30 Predstavljanje novih web stranica

Godišnjicu smo odlučili obilježiti i obnovom web stranica Centra koje po prvi puta predstavljamo upravo na Vesakh.

Dodatni program:

Izložba "10 godina"

Projekcija odabranih fotografija i filma

---------------------------
Zbog ogarničenog prostora, molimo vas da najavite svoj dolazak na tel. 01 481 0074

Zanimljiv izvor o poznatom pustolovu i svjetskom putniku Szandoru Csomi de Körösu (za one koji ne znaju rumunjski stranica ima također verziju na engleskom i mađarskom jeziku). Sam Szandor Csoma: http://csoma.mtak.hu/en/index.htm rođen je u selu Körösu u Transilvaniji na podrucju današnje Rumunjske, a bio je jedan od prvih evropljana koji je posjetio Tibet i prenio na Zapad podatke o osnovama tibetskog jezika i duhovnoj bastini tibetske mahayane i vajrayane. Napisao je prvi tibetsko-engleski rjecnik, preveo mnoga temeljna djela mahayanskog buddhizma s tibetskog na zapadne jezike i postao je jedan je od utemeljitelja tibetskih studija na Zapadu. Uzivajte: http://www.yun.ro/