Kršćanski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kršćanski ForumLogin

PREŠLI SMO NA https://krscanski.chat/


Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

power_settings_newLogin to reply
+16
SIPA
Navi
moki72
ararat
Mali princ
Cosa Nostra
kainos
Euro
Bhakti
senka
mudri Salomon
Izrail
dominik
Mila
Daniel
hrvoje hrki
20 posters

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
[quote="Izrail"]
Mila je napisao/la:
Izrail je napisao/la:


- ne razumijem što sad opet ti?! Mormoni isto nisu kršćani! Ako ti nije jasno zašto pitaj nekog. Meni se o tome ne raspravlja s osobama koji pitaju da bi pitali, a ne iskreno.


Ma ja ne kužim tebe što se koristiš katoličkom teologijom kad ti paše a kad ne onda nešto drugo.
Dakle da li ti smatraš sekte sve one koje i katolička dakle "službena" teologija smatra.
Samo da te podsjetim Šićko baš ne stoji dobro kod nje.
lol! lol!

Ti se trebaš držati svega što kaže sveta crkva katolička! Zato ti kažem kad se ne držiš jer računaš s našim neznanjem (pokvareno).
Znam kako stoji Šićko.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
Mila je napisao/la:

Ti se trebaš držati svega što kaže sveta crkva katolička! Zato ti kažem kad se ne držiš jer računaš s našim neznanjem (pokvareno).
Znam kako stoji Šićko.


Ne shvaćam tvoje neprijateljsko ponašanje a za informaciju tvoju Jehovini svjedoci, koje si osudila ovdje pomoću katoličke teologije "službene" su u istom rangu kao i tvoj Šićko.

Sad mi nije jasno zašto pod drugim jamu kopaš zbog navike ili nečeg drugog? study

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
Mani se Izraila, Mila. On samo zeli provocirati i zabavlja se dok drugi se ljute.

Ignoriraj ga. Wink

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
dominik je napisao/la:
Mani se Izraila, Mila. On samo zeli provocirati i zabavlja se dok drugi se ljute.

Ignoriraj ga. Wink

Da, primjetim. Hvala ti, Dominik na ohrabrenju i na riječima zdravog razuma.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
dominik je napisao/la:
Mani se Izraila, Mila. On samo zeli provocirati i zabavlja se dok drugi se ljute.

Ignoriraj ga. Wink


Sram te bilo koji nekršćanski stav.
A kažete da ste katolicima mast vadili i istinu govorili, figu, kad vama istinu čovjek napiše ništa drugo niti možete nego pokunjeno šutjeti.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
a tko je šićko
je li on na OTV-u ima evangelizatorsku emisiju?

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
taj je Wink

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
Trebali bi moći naći zamjene u duši za odgojne želje i misli koje izražavamo tjelesnim tehnološkim izrazima usmjerenim na ponižavanje a ne na učenje prosvjetljivanjem i posvećivanjem za uzdizanje sugovornika iz svijeta tame u svijetlo Isusa Krista?Ako ih u najboljoj volji ne možemo naći tada učinimo nešto dobro svojoj duši: Zamolimo Boga da nam promijeni svećenika koji ne radi dobro svoj posao desekularizacije a dobija plaću za sekulrizaciju našim sramoćenjem ...
abraham

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
mali pregled posebice za otpalog inlinera i još neke:





25. Mnogo je liberalnog protestantizma izbacilo puno kardinalnih kršćanskih doktrina kao što su utjelovljenje, djevičansko začeće, Kristovo uskrsnuće tijela, Trojstvo, Istočni grjeh, pakao, postojanje Đavla, čudesa, itd.



26. Utemeljitelji protestantizma niječu, kao što Kalvinisti danas niječu, stvarnost čovjekove slobodne volje (Luterova omiljena knjiga je bila njegova Ropstvo volje). To je protivno konstantoj pretpostavci Biblije, kršćanske Tradicije, i zdravog razuma.



27. Klasični protestantizam je imao manjkav pogled na čovjekov pad, misleći da je rezultat «potpuni gubitak.» Prema Luteru, Zwingliju, Calvinu i kalvinistima, čovjeku je bilo u vlastitoj moći samo da čini zlo, a nije imao slobodnu volju da čini dobro. On sada ima «prirodu grijeha.» Katoličanstvo vjeruje da, na tajanstven način, čovjek surađuje sa milosti, koja uvijek proizlazi od Boga i prethodi svim dobrim djelima. U katoličanstvu čovjekova priroda još uvijek zadržava nešto dobroga, iako ima sklonost ka grijehu.



28. Klasični protestantizam, i kalvinisti danas, se opasno približio tome da učini Boga autorom zla. On navodno želi da ljudi čine zlo i narušavaju njegove zapivijedi bez da ima bilo kakvu slobodu volje da to čini.



29. Prema (čovjek nema slobodnu volju), klasičnoj protestantskoj i kalvinističkoj misli, Bog čovjeka predodređuje na pakao, iako on čitavo vrijeme nema pravo izbora, ili nešto reći o tome.



30. Klasični protestantizam i kalvinizam , lažno uči da je Isus umro samo za odabrane (drugim riječima za one koji će otići u Raj).



31. Klasični protestantizam (naročito Luter) i kalvinizam, niječe prirodnu teologiju, i naginje dihotomiziranju[1]razum protiv Boga i vjere, protivno kršćanskoj Tradiciji i Bibliji (Mk 12,28; Lk 10;27; Iv 20,24-29; Dj 1,3; 17,2.17.22-34; 19,Cool. Najbolji protestantski apologeti danas jednostavno «prisluškuju» katoličku ostavštinu Sv. Tome Akvinskog, Sv. Augustina i mnogih drugih sjajnih mislilaca.



32. Pentekostalni ili karizmatički protestantizam snažno naginje staviti preveliki naglasak na duhovno iskustvo, neprikladno balansirajući s razumom, Biblijom i Tradicijom (uključujući autoritet Crkve u prosudbi valjanosti «privatnih objava»).



33. Drugi protestanti (npr. baptisti) poriču da su duhovni darovi kao što je liječenje prisutni su sadašnjem vremenu (pretpostavljajući da su iščeznuli s apostolima). Ovo stajalište prozvano je obustavizam.



34. Protestantizam ima proturječne poglede na crkvenu upravu, ili ekleziologiju (episkopalci, prezbiterijanci, kongregacionisti, ili uopće nemaju kolektivnog autoriteta), tako posvuda čineći disciplinu, jedinstvo i red nemogućim. Neke sekte čak tvrde da imaju «apostole» ili «proroke» među sobom, sa svim pripadajućim zloporabama autoriteta koji iz tog proizlaze.



35. Neke struje protestantizma (posebno evangelici i fundamentalisti) imaju prekomjernu fascinaciju čak opsjednutost sa «krajem svijeta,» koja vodi u nebiblijsko namiještanje datuma (Mt 24,30-44; 25,13; Lk 12,39-40) i mnoge ljudske tragedije među onima koji su uvučeni u takva lažna proroštva.



36. Prenaglašavanje «prijetećeg kraja» vremena (koji nalazimo u protestantizmu) često je vodio u «kule u zraku» mentalitet, sve do određivanja socijalnih, političkih, etničkih i ekonomskih osjetljivosti ovdje na zemlji.



37. Protestantska misao ima snažnu crtu ili tendenciju biti «dihotomičan,» drugim riječima odvaja ideje u manje ili više ekskluzivne i međusobno neprijateljske tabore, kad zapravo mnogo od tih dihotomija su jednostavno komplementarne[2] prije nego kontradiktorne. Protestantizam je predstavljen kao «ili/ili» sustav, dok katolicizam preuzima «i jedno i drugo» pristup.



Slijede primjeri:



73. Protestantizam suprotstavlja Riječ (Biblija, propovijedanje) protiv sakramenata.



74. Protestantizam postavlja unutarnje bogoslužje i pobožnost nasuprot liturgije.



76. Protestantizam odvaja Bibliju od Crkve.



77. Protestantizam stvara lažnu dihotomiju Biblija protiv Tradicije.



80. Neki oblici protestantizma (primjetno Luterani i danas prisutni dispenzionalisti) namiještaju Stari zavjet protiv Novog zavjeta, čak iako Isus nije tako radio (Mt 5,17-19; Mk 7,8-11; Lk 24,27.44; Iv 5,45-47).



81. Na jednako nebiblijskom temelju, neki protestanti (primjetno Luterani) suprotstavljaju zakon milosti.



82. Protestantizam stvara lažnu dihotomiju između simbolizma i sakramentalne stvarnosti (npr. krštenje, Euharistija).



83. Protestantizam jako naginje odvajanju individualca od kršćanske zajednice (1 Kor 12,14-27).



84. Protestantizam suprotstavlja štovanje svetaca protiv obožavanja Boga. Katolička teologija ne dopušta štovanje obožavanje svetaca. Radije, sveci su poštovani i čašćeni, ne da da im se klanja kao što se to jedino čini Bogu Stvoritelju.



85. Protu - povijesno gledište mnogih protestanata vodi pojedince u razmišljanje da im govori Duh Sveti, koji, po tome, nije govorio mnoštvu kršćana kroz 1500 godina prije početka protestantizma.



86. Propusti u orginalnoj protestantskoj misli vodili su čak u gore pogreške u reakcijama. Npr. vanjsko opravdanje, smišljeno da osigura prevlast milosti, dovelo je do zabrane bilo kakvog vanjskog znaka njegove prisutnosti («vjera protiv djela», sola fide). Kalvinizam sa svojim pregrubim i tvrdim Bogom odbio je ljude do te mjere da su postali Unitaristi (kao u Novoj Engleskoj u kasnom 18. i ranom 19. stoljeću). Mnogi utemeljitelji novijih kultova započeli su kao kalvinisti (Jehovini svjedoci, Scientisti, Univerzalni život, itd.). Jedna pogreška začinje drugu, još ozbiljniju pogrešku.



87. Evangelikanizam je nebiblijski opsjednut (po tipičnom američkom pomodarstvu) sa «zvijezdama» (TV evangelizatori).



88. Evangelikanizam je poludio sa krivom idejom da je velik broj članova u kongregaciji[3] (ili brzi rast) znak Božje prisutnosti na poseban način i njegov jedinstveni blagoslov. Zaboravljaju da i mormonizam strelovito raste. Bog nas je pozvao na vjernost prije nego na «uspijeh»; ne na laskave statistike.



89. Evangelikanizam često stavlja naglasak na brojčani rast prije nego na individualni duhovni rast.



90. Evangelikanizam je trenutno obuzet samoispunjenjem, samopomoći, i često otvorenom sebičnošću, više nego tradicionalnim kršćanskim naglaskom na patnju (trpljenje), žrtvu, i služenje. Posjet prosječnoj «kršćanskoj knjižari»[4] će to brzo potvrditi.






[1] dihotomija - rastavljanje u dva člana


[2] nadopunjujuće


[3] vjernici, pastva, župljani


[4] naročito u Americi, a otuda širom svijeta

Zadnja promjena: ; pet 20 tra 2007, 08:07; ukupno mijenjano 1 put.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
-e, zlo mi je od tvrdnji koje se sastoje od cca90% laži
-nemam ništa protiv tebe hrki, ali ako stvarno tako misliš, a znam da misliš, trebao bi malo više čitati Bibliju, a zatim i o vjerskim denominacijama, ne u glasu koncila Smile nego u literaturama gdje te same zajednice iznose svoje stavove (ne pojedinci, jer ima debila u svim vjerskim zajednicama)

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
Hvala ti Hrki na ovim točkama.
Stvarno kad sve staviš na papir jasnije je.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
KAKVI SMO UISTINU?
Svi smo mi ksenofobi?!

Nedavno je jedna ugledna televizija objavila istraživanje prema kojemu su građani Hrvatske ksenofobični. Više od pedeset posto građana ne voli druge ljude, posebno ne vole da se drugi i drugačiji nastanjuju u Lijepoj našoj. Jedan je naš ideal duboko ukorijenjen u puku; "Mi Hrvati, katolici - kršćani! ". Naš!?

Nedavno sam, slučajno, upoznao stanovitu gospođu koja je paradigma izrečenog ideala. Otpočeli smo razgovor o jednom od naših dvoraca. Riječ po riječ, kroz ugodan razgovor, dok nismo došli do "pitanja svih pitanja ", zašto nam je tako kako je, tko je kriv zašto nam nije bolje? Ukratko, reče mi ona, za naše probleme krivi su stranci, nama su uvijek vladali tuđinci te nas iskorištavali, a pored svega treba se čuvati protestanata! Ove su me tvrdnje potaknule na nastavak razgovora pa je, nadam se, na kraju došla do zaključka kako nije sve tako kako tvrdi propaganda. Na kraju smo se srdačno pozdravili, a ona mi reče da je po majci Mađarica, oca nije spominjala, sad se pitam zašto, ipak ona nema ništa sa protestantima.

Svi smo mi kršćani

Voli se reći kako smo kršćani. Time se želi naglasiti naša kultura i identitet. Dobro je da se ima i jednog i drugog jer bez toga nema nacije. Ipak krenimo redom u razjašnjavanje iznesenih tvrdnji.

Kršćani su ljudi koji slijede nauk Gospodina Isusa Krista, prvi se puta taj termin rabio od nekršćana za Kristove učenike i to još u Antiohiji, o čemu svjedoče Djela apostolska. Ono što je karakteristično za kršćane je centar njihova života, vjera u Gospodina Isusa Krista. Ona je poticaj, a kroz molitvu koja im prožima dan, susreću se s Bogom i promišljaju vjeru. Zvuči fan(t)a(s)tično!? Baš su tako nekršćani tvrdili za kršćane od prakršćanskih vremena do danas! Moglo bi se zaključiti, i to vrlo lako, da kršćanstvo nije, isključivo, stvar kulture i nasljeđa, nego duhovne obnove koja počinje pozivom koji Bog upućuje onomu koga poziva u svoje Kraljevstvo.

Pa dobro, reći će onaj koji ideal slijedi ali ne promišlja, ne mislim na kršćanstvo u pravom smislu te riječi nego onako kao dio nasljeđa, da smo katolici!

Svi smo mi katolici

Što znači katolik i tko je katolik? Katolik je osoba koja, pored ostalog, vjeruje da postoji jedna, sveopća, univerzalna ili katolička Crkva. Katolička je zato što prelazi granice jedne države, ima ljude iz različitih nacija, naroda, kultura, običaja, spola, rasa itd. Svi su kršćani koji prihvaćaju postavke tzv. Apostolskog vjerovanja katolici, tako rimokatolici, ortodoksni tj. pravoslavni kršćani, reformirani tj. protestanti i ostali.

Svi smo mi Hrvati

Ako temeljne vrijednosti nisu onakve kakve nam se čine, onda želimo naglasiti da smo Hrvati! Dobro je da znamo što smo, doduše i to nam se više ne čini tako očitim. Naime pojaviše se neki koji tvrde da nismo ono što smo mislili ovih stoljeća, a da nam je pra-domovina u Perziji, da budemo precizniji u Iranu. Nemam volje o tome raspravljati, samo bih ustvrdio da su Hrvati porijeklom iz Afrike! Navodno i svi ostali ljudi. Prema istraživanjima genetičara i antropologa, čovječanstvo današnjice potječe od prije milijuna godina iz tih krajeva, od žene koju znanstvenici prozvaše znakovitim imenom - Eva. Sada znaj što smo, i odakle smo!

Zar naš ideal nije naš?! Kako se uzme, mnogo toga je u životu stvar odabira, tako i sa uzorima. Odabiremo što želimo, ili se barem tako čini, želim što nam se čini najbolje. Ipak ono što se čini ne mora uvijek biti. Prečesto utjecaji okoline i pojedinaca stvaraju predodžbe koje nisu onakve kakove se čine ili za što se predstavljaju. Zato treba preispitivati, prosuđivati i razmišljati o stavovima koji se nameću.

Naime, osim zraka koji dišemo, vode koju pijemo, mora u kojemu se kupamo (…) što imamo, a da je naše u Našoj? Aute koje vozimo, kompjutore koje koristimo, radio koji slušamo, TV koji gledamo, internet koji pretražujemo, stroj za rublje kojim peremo (…) su izmisli stranci. Ljudi koje ne poznajemo, koji su drugačiji, a njihove umotvorine pomažu da živimo bolje, imamo veću kvalitetu života.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
Pa ovdje ima dosta onog što me zanima ali ne vidim za druge crkve isto.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
E, senka, nije ti ovo pijaca. lol!

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
Pišeš da si trudna pa kad se malo šetaš svrati do Crkve i pitaj svećenika o svojim dilemama.
Često su najbolje stvari odmah u blizini samo ne gledamo u njih, poput dobrote koju nateže vidimo na supružnicima.
Neka Gospodin blagoslovi tebe i tvoje dijete.
Molim se za tebe.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
91. Evangelikanizam ima krnje i površno gledanje na ulogu trpljenja u kršćanskom životu. Umjesto toga «zdravlje- i - blagostanje» i «izgovori - i - proglasi (prisvoji)» pokreti kojima protestantski pentekostalizam buja iznutra i imaju stav prisvajanja (sticanja) i duhovnog blagostanja koje nije u skladu sa Biblijom i kršćanskom tradicijom.



92. Mnogi evangelici su usvojili svjetovno razmišljanje, što je na mnogo načina, više kapitalistički nego kršćanski. Na blagostanje i osobni dobitak gleda se više nego na pobožnost, i to im se čini kao dokaz Božjeg miljeništva, u puritanskoj i posvjetovnjačenoj američkoj misli, protivno Bibliji i kršćanskim učenjima.



93. Evangelikanizam rapidno tolerira ljevičarske političke poglede ne u skladu s kršćanskim pogledima, pogotovo na seminarima i fakultetima.



94. Evangelikanizam rapidno tolerira teološka krivovjerja i liberalizam, do te mjere da su mnogi evangelički ideri alarmirani, i predviđaju daljnje kvarenje pravovjernih standarda.



95. Pokreti «pozitivnog priznanja» u evangeličkom pentekostalizmu usvojili su pogleda na Boga (po djelovanju) kao «potrčka iz svemira,», subjekt ljudskih nestašnih hirova i časovitih želja, tako poričući apsolutni Božji suverenitet i isključivo pravo da ne usliša bilo koju neispravnu ljudsku želju po molitvi (Jak 4,3; 1 Iv 5,14).



96. Gorenavedene sekte uobičajeno uče da bilo tko može biti izliječen ako ima dovoljno «vjere,» protivno kršćanskoj Tradiciji i Bibliji (npr. Job, «trn u tijelu» Sv. Pavla, obično smatran bolešću od većine protestantskih komentatora).



97. Evangelikanizam, po vlastitim samokritikama, je jako zaražen pragmatizmom[1], lažno filozofsko stajalište da «je sve što funkcionira istina, ili ispravno.» Evanđelje, naročito na televiziji, je često prodavano na isti način na koji McDonalds prodaje hamburgere. Tehnologija, tržišna ekonomija i tehnike za odnose s javnošću prečesto su zamijenile osobnu pastoralnu skrb i socijalnu zauzetost za potlačene, one bez vjere i one koji ne idu u Crkvu.



98. Grijeh, u evangelikanizmu, rašireno se gleda kao psihološko zatajenje ili nedostatak samopoštovanja, prije nego svojevoljna pobuna protiv Boga što i je.



99. Protestantizam, u svim važnim elementima, naveliko posuđuje iz Katoličke Tradicije, ili istu iskrivljuje. Sve doktrine oko kojih se katolici i protestanti slažu, su čisto katoličke po porijeklu (Sveto Trojstvo, djevičansko začeće, Isusovo Uskrsnuće, drugi dolazak, kanon Biblije, Nebo, pakao, itd.). Tamo gdje se protestantizam razlikuje su obično iskrivljenja katoličkih prethodnika. Na primjer, kvekerizam je varijanta katoličkog kvijetizma[2]. Kalvinizam je prekomjerna obuzetost katoličkom idejom Božje suverenosti, ali uzeta izvan norme onog što je katolicizam uvijek učio (nijekanje slobodne volje, potpuna nemoralnost, dvostruka predodređenost, itd.). Protestantske dihotomije kao vjera nasuprot djela, dolazi od nominalizma[3] kasnog srednjeg vijeka, koji je po sebi bio iskvaren oblikom skolasticizma[4], nikad dogmatski sankcionirano od Katoličke Crkve. Kakav god život ili ideja bila prisutna u svakoj protestantskoj ideji, uvijek je proizašla iz katolicizma, koje je ispunjenje najdubljih i najboljih težnji unutar protestantizma.



100. Jedno od protestantskih temeljnih načela je sola Scriptura, koje niti je biblijsko (pogledaj ispod), niti povijesno (nije postojalo do 16. st.), niti je logična (samopobijajuća je) ideja:



101. Biblija ne sadrži cijelo Isusovo učenje, ili kršćansko, kao što mnogi protestanti vjeruju ( Mk 4,33; 6,34; Lk 24,15-16.25-27; Iv 16,12; 20,30; 21,25; Dj 1,2-3).



102. Sola Sctriptura je zloporaba Biblije, budući da je takvo korištenje Biblije suprotno eksplicitnom[5] i implicitnom[6] svjedočanstvu o njoj samoj i Tradiciji. Objektivno čitanje Biblije pojedinca vodi do Tradicije i Katoličke Crkve, prije nego što drugo. Biblija je, zapravo, neporecivo sama kršćanska Tradicija.



103. Novi Zavjet iz početka niti je bio napisan niti prihvaćen kao Biblija, nego tek postupno (drugim riječima, rano kršćanstvo nije moglo vjerovati u sola Scriptura kao današnji protestanti, osim ako se to odnosilo isključivo na Stari Zavjet.



104. Tradicija u Bibliji nije loš pojam. Grčka riječ paradosis odnosi se na nešto što je predano od jedne osobe nekoj drugoj (dobro ili loše). O dobroj (kršćanskoj) Tradiciji se govori u 1 Kor 11,2; 2 Sol 2,15; 3,6; i Kol 2,8. U posljednjem u suprotnosti je sa ljudskom tradicijom.



105. Kršćanska tradicija, prema Bibliji, može biti usmena jednako kao i zapisana (2 Sol 2,15; 2 Tim 1,13-14; 2,2). Sveti Pavao ne radi razliku u kvalitetu između to dvoje.



106. Fraze «riječ Božja» ili «riječ Gospodnja» u Djelima i poslanicama skoro se uvjek odnosi na usmeno propovijedanje, ne na Bibliju samu. Puno u Bibliji u orginalu je usmeno (npr. cjelo Isusovo učenje – On nije napisao ništa – propovijed Sv. Petra na Pedesetnicu, itd.).



107. Protivno onom što mnogi protestanti tvrde, Isus nije osudio sve tradicije (predaje) ništa više od Sv. Pavla. Npr., Mt 15,3.6; Mk 7,8-9.13, gdje On osuđuje samo pokvarene farizejske tradicije. On kaže «svoje predaje.»



108. Grčka riječ paradidomi, ili «predavanje» kršćanske, apostolske Tradicije očito je u Lk 1,1-2; Rim 6,7, 1 Kor 11,23; 15,3; 2 Pt 2,21; Jd 3. Paralambano, ili «primanje» kršćanske Tradicije očito je u 1 Kor 15,1-2; Gač 1,9.12: 1 Sol 2,13.



109. Pojmovi «Tradicija,» «evanđelje,» «riječ Božja,» «doktrina,» i «Vjera» u biti su sinonimi, i svi su pretežno usmeni. Npr., samo u poslanicama Solunjanima Sv. Pavao upotrebljava 3 od njih naizmjence (2 Sol 2,15; 3,6; 1 Sol 2,9.13;[usporedi Gal 1,9; Dj 8,14]). Ako je Tradicija (predaja) loš pojam, onda je i «evanđelje» i «riječ Božja».



110. Sv. Pavao, u 1 Tim 3,15, tvrdi da je Crkva uporište istine, kao što je to u Katoličanstvu.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
Napiši još ako znaš.
Stvarno je dobro usporediti.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
Katolička crkva je remek djelo ljudske filozofije.

descriptionKatol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti - Page 3 EmptyRe: Katol.Crkva- zašto sam katolik ili bi trebao biti

more_horiz
privacy_tip Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
power_settings_newLogin to reply