Jedan odgovor na pitanje:
U organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencija u Rimu je jučer otvoren europski skup sveučilišnih profesora. Na skupu sudjeluje više od 2500 profesora iz 44 države, a do subote će raspravljati na temu 'Novi humanizam za Europu'. Kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za grad Rim, održao je uvodno predavanje.
Kardinal je istaknuo kako u današnjem društvu vlada 'naturalističko tumačenje čovjeka, ograničeno na tjelesnu dimenziju. Takvo tumačenje nije samo nespojivo s kršćanskom vjerom, jer uključuje nijekanje transcendentnosti ljudskoga subjekta, odnosno da je stvoren na sliku i priliku Božju, nego sobom nosi iskretanje polazišta modernoga doba, koje se sastojalo u stavljanju u središte čovjeka i njegove slobode. U ovome post humanističkome vremenu od bitne pomoći može biti kršćanski humanizam, zasnovan na ljubavi Božjoj prema čovjeku, neizmjernoj ljubavi koja ruši granice smrti – istaknuo je kardinal i potom se osvrnuo na odnos između kršćanstva i znanosti. Kršćanski humanizam ne uključuje protivljenje ili podcjenjivanje empirijskih znanosti i njihova prinosa spoznaji koju imamo o sebi samima. Naprotiv, tipično humanistički nacrt širenja prostora racionalnosti, koji je predložio papa Benedikt XVI. ustvari podupire istinski razvoj znanosti, oslobađajući je od opasnosti da ostane uznica scijentističke ograničenosti – kazao je kardinal.
Govoreći o temi skupa u razgovoru za naš radio, Franco Frattini, dopredsjednik Europskoga povjerenstva, kazao je kako je prihvaćenje promicanja osnovnih ljudskih prava osnovno sredstvo za razvoj novoga humanizma; nije riječ samo o njihovoj zaštiti nego i o njihovu promicanju tamo gdje ne postoje. Ako Europa želi postati globalni čimbenik, mora biti nositeljica te vrednote, ljudsku osobu staviti u središte svih zbivanja – zaključio je Frattini.
Kardinal Peter Erdö, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, govorio je o poimanju ljudskoga dostojanstva. Ljudsko se dostojanstvo ne umanjuje ni onda kada se osoba ne može posve služiti svojim sposobnostima, odnosi se dakle i na embrij, bolesnika i umirućega – zaključio je kardinal.Na Europskome skupu sveučilišnih profesora nazočan je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dopredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, koji je za našu radio postaju dao kratku izjavu.
Prenosimo vijesti radio Vatikana, poslušajte:
http://m2.uni.net/webcasting/croato_1.rm
U organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencija u Rimu je jučer otvoren europski skup sveučilišnih profesora. Na skupu sudjeluje više od 2500 profesora iz 44 države, a do subote će raspravljati na temu 'Novi humanizam za Europu'. Kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za grad Rim, održao je uvodno predavanje.
Kardinal je istaknuo kako u današnjem društvu vlada 'naturalističko tumačenje čovjeka, ograničeno na tjelesnu dimenziju. Takvo tumačenje nije samo nespojivo s kršćanskom vjerom, jer uključuje nijekanje transcendentnosti ljudskoga subjekta, odnosno da je stvoren na sliku i priliku Božju, nego sobom nosi iskretanje polazišta modernoga doba, koje se sastojalo u stavljanju u središte čovjeka i njegove slobode. U ovome post humanističkome vremenu od bitne pomoći može biti kršćanski humanizam, zasnovan na ljubavi Božjoj prema čovjeku, neizmjernoj ljubavi koja ruši granice smrti – istaknuo je kardinal i potom se osvrnuo na odnos između kršćanstva i znanosti. Kršćanski humanizam ne uključuje protivljenje ili podcjenjivanje empirijskih znanosti i njihova prinosa spoznaji koju imamo o sebi samima. Naprotiv, tipično humanistički nacrt širenja prostora racionalnosti, koji je predložio papa Benedikt XVI. ustvari podupire istinski razvoj znanosti, oslobađajući je od opasnosti da ostane uznica scijentističke ograničenosti – kazao je kardinal.
Govoreći o temi skupa u razgovoru za naš radio, Franco Frattini, dopredsjednik Europskoga povjerenstva, kazao je kako je prihvaćenje promicanja osnovnih ljudskih prava osnovno sredstvo za razvoj novoga humanizma; nije riječ samo o njihovoj zaštiti nego i o njihovu promicanju tamo gdje ne postoje. Ako Europa želi postati globalni čimbenik, mora biti nositeljica te vrednote, ljudsku osobu staviti u središte svih zbivanja – zaključio je Frattini.
Kardinal Peter Erdö, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, govorio je o poimanju ljudskoga dostojanstva. Ljudsko se dostojanstvo ne umanjuje ni onda kada se osoba ne može posve služiti svojim sposobnostima, odnosi se dakle i na embrij, bolesnika i umirućega – zaključio je kardinal.Na Europskome skupu sveučilišnih profesora nazočan je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dopredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, koji je za našu radio postaju dao kratku izjavu.
Prenosimo vijesti radio Vatikana, poslušajte:
http://m2.uni.net/webcasting/croato_1.rm
Милан Кучан (Фото АФП)