Kršćanski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kršćanski ForumLogin

PREŠLI SMO NA https://krscanski.chat/


Ekumenizam

power_settings_newLogin to reply
+34
Domenika
Euro
Medeni
Pravednik
apostol
ILIJA
UČENIK10
jakob
Fazlija
DraganZ
Istina
Bhakti
talmidim
Mila
Totus Tuus
Aladin
simply
Tomasso
hrvoje hrki
No Nick
forestsilvy
braslav
Nevjernik
Justin
Spart
Daniel
laodikejac
Živac
Izrail
msomi
dominik
kon
maxadsl
kainos
38 posters

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
"Odjednom se začuje šum s neba, poput silnoga vihora, te ispuni kuću u kojoj su bili. Pojave se zatim plameni jezici te se razdijele i siđu na njih - na svakoga po jedan. Svi nazočni napune se Svetoga Duha i počnu govoriti drugim jezicima, kako je komu Duh davao govoriti. A u Jeruzalemu su u to doba boravili pobožni židovi koji su došli iz svakog naroda pod nebom. Kad začuju huk vjetra, dotrče vidjeti što se zbiva i zaprepaste se - jer svatko od njih čuo je vjernike kako govore na njegovu jeziku. Iznenađeni i zadivljeni, pitali su: 'Nisu li svi ti ljudi što govore Galilejci? Kako ih onda svatko od nas čuje na svojemu materinskom jeziku? Ima nas ovdje Parta, Međana, Elamljana, žitelja Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Male Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i libijskih krajeva oko Cirene. Ima Rimljana koji su u prolazu, židova i obraćenika na židovsku vjeru, Krećana i Arapa, a svi mi čujemo te ljude kako na našim jezicima govore o veličanstvenim Božjim djelima! Stajali su zaprepašteni i pitali jedni druge: 'Što bi to moglo značiti?'"

Iz ovoga je očito da se radilo o stvarnim jezicima, a ne o mrmljanju:D

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Mila je napisao/la:

Što to ako se smije znati? Jel bi htio podijeliti s nama to kako te Bog iznenadio? kuca


radije ne bih o tome javno...

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
dominik je napisao/la:
Mila je napisao/la:

Što to ako se smije znati? Jel bi htio podijeliti s nama to kako te Bog iznenadio? kuca


radije ne bih o tome javno...

Pa možeš ti i na pm Wink

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Vidim da smo malo off topic i osjećam se krivim...

Volio bih da mi kažete svoje mišljenje na ono što sam napisao ranije:

Je li mudro nametati svima istu nauku? Je li mudro stvarati umjetno jedinstvo, koje nikada neće biti pravo jedinstvo? Nije. Najmudrije je da svi budemo to što jesmo, ali da budemo spremni da gledamo jedni na druge bez predrasuda i s punim poštovanjem, kao što bi pravi kršćani i trebali gledati jedni na druge, te da budemo uvijek spremni jedni druge slušati i učiti jedni od drugih.

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Justin je napisao/la:
Vidim da smo malo off topic i osjećam se krivim...

Volio bih da mi kažete svoje mišljenje na ono što sam napisao ranije:

Je li mudro nametati svima istu nauku? Je li mudro stvarati umjetno jedinstvo, koje nikada neće biti pravo jedinstvo? Nije. Najmudrije je da svi budemo to što jesmo, ali da budemo spremni da gledamo jedni na druge bez predrasuda i s punim poštovanjem, kao što bi pravi kršćani i trebali gledati jedni na druge, te da budemo uvijek spremni jedni druge slušati i učiti jedni od drugih.

slažem se! samo pitanje je gdje je tu granica, i kada počinje potreba za vrbovanjem vjernika u svoj tor

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
inliner je napisao/la:
Ja sam definitivno za ekumenizam. Ako bi katolička crkva prihvatila Božje zapovijedi umjesto svoje nakaradne verzije, i ako bi prihvatila Sveto pismo kao jedini autoritet vezano uz doktrinalne stvari ja bi se tog trena vratio u nju:)


to bi isto mogao reći svojim bratskim reformir. denominacijama kojih je na 100-tine
ali Bogu hvala, pored SP kod katolika i ortodoksnih postoji i tradicija koju Živi Bog daje i poslije smrti posljednjeg apostola
jer očito postoje trenutci povijesti kada Bog uviđa da nije dovoljno samo ono što je prihvaćeno kao kanon knjiga

pa nam daje svoje objave , vizije isl, preko svojih mistika, vidioca ( koliko znam pretežito unutar KC )bejbi
i zato , na tom bogatstvu i punini svoje objave i općenja sa ljudima, veliko Mu hvala:gro:

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
imhotep je napisao/la:

slažem se! samo pitanje je gdje je tu granica, i kada počinje potreba za vrbovanjem vjernika u svoj tor


Pa probao sam pisati o problematičnom načinu "vrbovanja" na https://izaija95.forumcroatian.com/O-forumu-c5/Arhiva-f21/Uigrane-scene-obraaenja-t435.htm
ali je tema zaključana.
Pitam se zašto?

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Izrail je napisao/la:
imhotep je napisao/la:

slažem se! samo pitanje je gdje je tu granica, i kada počinje potreba za vrbovanjem vjernika u svoj tor


Pa probao sam pisati o problematičnom načinu "vrbovanja" na https://izaija95.forumcroatian.com/O-forumu-c5/Arhiva-f21/Uigrane-scene-obraaenja-t435.htm
ali je tema zaključana.
Pitam se zašto?


Zato kad su bile prepireke, Noemi je skoro sve teme premjestila u arhivu, a nije mogla da ih vrati jer nije imala alata...trebalo mi je dosta vremena da vratim neke....nije problem vratit ću ovu temu na forum "Svjedočenje"...

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Krizostom je napisao/la:
Izrail je napisao/la:
imhotep je napisao/la:

slažem se! samo pitanje je gdje je tu granica, i kada počinje potreba za vrbovanjem vjernika u svoj tor


Pa probao sam pisati o problematičnom načinu "vrbovanja" na https://izaija95.forumcroatian.com/O-forumu-c5/Arhiva-f21/Uigrane-scene-obraaenja-t435.htm
ali je tema zaključana.
Pitam se zašto?


Zato kad su bile prepireke, Noemi je skoro sve teme premjestila u arhivu, a nije mogla da ih vrati jer nije imala alata...trebalo mi je dosta vremena da vratim neke....nije problem vratit ću ovu temu na forum "Svjedočenje"...


da, ali zašto je premještena tema "Euharistijska čuda " gdje nije bilo nikakvih svađa
vjerojatno iz nekog iracionalnog straha da neki reformirani ne povjeruje u istinsku nazočnost Kristovu u presvetoj hostiji:pale:

molim da ako nema drugih valjanih zapreka da se vrati na podforum gdje je i bila:heart:
hvala

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
ne kažem da je bila svađa na nekim temama, to nema veze s temama...teško da će protestanti prihvatiti transupstanciju, ali tema će biti vraćena...u forum Crkva....

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Krizostom je napisao/la:
ne kažem da je bila svađa na nekim temama, to nema veze s temama...teško da će protestanti prihvatiti transupstanciju, ali tema će biti vraćena...u forum Crkva....


hvala bratu Krizostomu ,

na uvaženoj "kritici" i vraćanju teme iz arhive:heart:

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Može li spomen smrti Gospodina našeg ujediniti kršćane, onako da se zajedno spomenemo toga bar ovdje i to svi ili je i to previše za tražiti.
Jer eto neki ni danas ne propuštaju i kao svaki dan bockaju druge i pušu se oholo.
Može li danas bez toga?

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Čini mi se da nemože bar po nikakvim reakcijama na ovu ideju.
Eto izgleda da se svega bojimo pa i toga da nam gospodin dođe u dom. Stoga kako da si čestitamo iskreno Uskrs kad smo tako slabi u provođenju njegove volje da budu svi jedno.Crying or Very sad

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Izrail je napisao/la:
Može li spomen smrti Gospodina našeg ujediniti kršćane, onako da se zajedno spomenemo toga bar ovdje i to svi ili je i to previše za tražiti.
Jer eto neki ni danas ne propuštaju i kao svaki dan bockaju druge i pušu se oholo.
Može li danas bez toga?

POVIJEST I POTICAJI EKUMENIZMA:
Pogled na ekumenizam

Kratak pregled ekumenskog pokreta

Crkve reformacije: Reformirana, Prezbiterijanska, Evangelička i Anglikanska, tj. Episkopalna, smatraju se inicijatoricama suvremenog ekumenizma, čiji začetci sežu u polovinu 19. stoljeća, točnije 1846. godine. Tada je osnovana Evanđeoska alijansa u Engleskoj. Nekoliko godina kasnije, 1867. pod vodstvom Philipa Shaffa, osnovana je 'američka verzija' iste institucije. Ključna je ideja poveznica bila da različite protestantske skupine, Crkve, zajednice i sekte otpočnu dijalog te stvaraju klimu zajedništva i uzajamnog prihvaćanja.

Ekumenizam dobiva međunarodni karakter 1910. godine na Svjetskoj misijskoj konferenciji u Edinburgu, kako bi 1921. bilo osnovano Međunarodno misijsko vijeće, čiji je cilj poticanje suradnje oko misijskih nastojanja različitih Crkava. Sljedeći značajan događaj koji je ostavio znakovit utjecaj na razvitak ekumenizma zbio se 1925. u Stockholmu, kada je održana Opća kršćanska konferencija o životu i radu, čiji je pokrovitelj bio Nathan Sodelbrom (1866.-1931.) evangelički nadbiskup i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1930. godine. Posebno treba istaknuti prvu skupštinu Svjetskog saveza Crkava (1948. u Amsterdamu) i Crkva reformacije, od tih vremena one su poticale mir, zajedništvo, duh suradnje i dijaloga među ostalim kršćanima.

Rimokatolička crkva prihvaća ekumenska nastojanja 1960. g., kada je osnovano Tajništvo za jedinstvo kršćana. Predstavnici Ortodoksnih i Protestantskih crkava u svojstvu promatrača bili su nazočni na II. Vatikanskom saboru (1962. - 1965.) te kod donošenja Dekreta o Ekumenizmu (1964.). Godine 1969. papa Pavao VI. posjetio je sjedište Svjetskog saveza Crkava u Ženevi, a Rimokatolička crkva je stalni promatrač i članica pojedinih odbora Saveza. Papa Ivan Pavao II. 1995. u svojoj enciklici Ut Unum Sint (Da budu jedno) potvrdio je opredjeljenje Crkve na ustrajavanju glede ekumenizma. Godine 1999. postao je prvi papa koji je posjetio ortodoksnu naciju i time otpočeo približavanje i poboljšavanju dobrih odnosa među Crkvama. Evangelici (luterani) i rimokatolici su 1999. potpisali Deklaraciju o doktrini opravdavanja koja je dovela do poboljšavanja odnosa između tih dviju Crkava i pomogla nadvladati nesuglasice koje su dovele do pojave protestantizma 1517.

Poticaji ekumenizma

Ekumenizam je vizija koju treba provoditi u životu. On počiva na pretpostavci različitosti, bez koje nema ekumenizma. Sramotne povijesne činjenice, kada su se različitosti uništavale, zatirale i zabranjivale, dio su prošlosti, a svijet jednoumlja i isključivosti je iza nas, ili bismo barem tako željeli. U današnjem vremenu težnja za suradnjom, suživotom, prihvaćanjem i razumijevanjem drugih i drugačijih je potreba vremena i temelj ekumenizma. Oni koji nemaju sposobnost suživota, prihvaćanja i toleriranja drugih i drugačiji, te onih koji imaju različita uvjerenja, vjerovanja i ideje, ne mogu pak zagovarati ekumenizam, a još manje provoditi u životu.

Ekumenizam je put koji uključuje djelovanje među onima koji vjeruju u suradnju zbog potrebe svjedočenja za Gospodina, a ne zbog želje da se drugog uvjerava u ispravnost vlastitih i pogrešnost njegovih stavova. Oni koji grade Kraljevstvo Božje nastoje ljudima pomoći da dođu do Spasitelja. U tom procesu manje je važno koje se vjeroispovijedanje ispovijeda i koji se obred održava ako je temelj vjerovanja zasnovan na tome da je Gospodin Isus - Krist, Bog i Spasitelj.

Ekumenizam podrazumijeva suradnju u cilju usuglašavanja stavova kako bi kršćanski govor i svjedočanstvo bili vjerodostojni. Kako bi se to ostvarilo treba biti tolerantan. Netolerancija, jednoumlje i ekstremizam bilo kojeg oblika (etnički, politički itd.), a posebno vjerskog, ukazuje na nevjeru, intelektualne ograničenosti i zloupotrebu vjere u egocentrične svrhe. Zbog toga kroz ekumenska nastojanja valja veličati Boga te vjerodostojno svjedočiti svijetu, posebno onomu koji je u traganju za Istinom. Gospodin u Iv 17, 26 podsjeća da je očitovao Božje ime, tj. Svemogućega.

Božje očitovanje se vidi u spoznaji Istine, Istina oslobađa, potiče, usmjerava, izgrađuje i pomaže da se živi život punine.
Iz Križ života
-------------------
Sa deklaracijom o oprvdanju nisu nadvladane nesuglasice koje su dovele do reformacije..
abraham

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Nisu svi Bozja djeca - to je velika zabluda..... samo oni koji se rode nanovo mogu postati Bozja djeca - a postoji samo jedan jedini Put do Oca a to je Isus. Ako zelis da ti je Bog Jahve tata onda je jedini nacin da prihvatis onoga koga je On odabrao da dodjes do Njega. Stoga je medjureligijska ekumena potpuno ne moguca. A svi dodatni putevi (citaj izmedju redaka) uz Isusa su isto tako laz i ti putevi ne dovode do Boga.

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Neutemeljena vijest
(26. veljače 2007. – RV) Ne postoji pripremljen nacrt da se anglikanci ujedine s Katoličkom Crkvom pod vlast Pape – istaknulo je Međunarodno anglikansko-katoličko povjerenstvo za jedinstvo i poslanje, odgovarajući na pisanje, 19. veljače, londonskoga dnevnika „The Times“ o dokumentu Anglikansko-katoličkoga povjerenstva. Glasine o nacrtu „ujedinjenja katolika i anglikanaca sasvim su pretjerane – stoji u priopćenju Međunarodnoga povjerenstva, koje je potpisao katolički biskup John Bathersby i anglikanski biskup David Beetge. U izvješću se potvrđuje skoro objavljivanje dokumenta naslovljenog „Zajedno rasti u jedinstvu i poslanju“. Ipak, istaknuto je u priopćenju, članak „loše predstavlja nakane i uveličava zaključke dokumenta“. Prvi dio dokumenta zaista donosi „pokušaj sinteze doktrinarnoga rada povjerenstva“, tijekom 35 godina. Sigurno je, stoji u priopćenju, ističe se „razina postignutoga dogovora“, unutar Povjerenstva, ali se isto tako jasno „donose tematike u kojima postoje kontrasti“. Stoga, stoji nadalje u priopćenju, dokument želi „pošteno“ vrjednovati stanje sadašnjih odnosa između katolika i anglikanaca. Osim toga, upozorava Povjerenstvo, dokument „ne tvrdi ništa novog o Petrovskoj službi“. Drugi dio dokumenta želi donijeti „stvarne pothvate“, označujući zajedničke perspektive „poslanja, studija i molitve“, koje je već odobrila Katolička crkva i Anglikanska zajednica. Spomenuti članak govori o opasnosti od raskola unutar anglikanskoga svijeta, nakon otvaranja sučeljavanja o dopustivosti biskupskoga ređenja homoseksualaca. Obzirom na to, u priopćenju se podsjeća kako je Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana uvijek isticalo važnost jedinstva unutar Anglikanske zajednice. Čak se spominju riječi Benedikta XVI. koji je, tijekom susreta s kanterberijskim nadbiskupom, izrazio želju da se nastavi putom „zajedničke težnje“ za „puno i vidljivo jedinstvo“, utemeljeno na Evanđelju i apostolskoj tradiciji.
Ekumenizam - Page 8 X

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
<BLOCKQUOTE>
<BLOCKQUOTE>
• Ekumenizam je put koji uključuje djelovanje među onima koji vjeruju u suradnju zbog potrebe svjedočenja za Krista, a ne zbog želje da se drugog uvjerava u ispravnost vlastitih i pogrešnost njegovih stavova


VJERA U SURADNJU ZBOG POTREBE SVJEDOČENJA ZA ISUSA KRISTA:
Ekumenizam i Kristov nauk

Ekumenizam je put koji uključuje djelovanje među onima koji vjeruju u suradnju zbog potrebe svjedočenja za Gospodina, a ne zbog želje da se drugog uvjerava u ispravnost vlastitih i pogrešnost njegovih stavova.

U Novom zavjetu pojavljuje se grčka imenica muškog roda oikos, tj. kuća, mjesto stanovanja, boravljenja obitelji (Mt 9,6), mjesto u kojem živi kralj - kraljevski dvori (Mt 11,Cool, hram, kuća Božja, tj. svetište (Lk 11,51). U proširenom značenju rabi se kod grada kao doma u kojem žive građani (Mt 23,38), te, slikovito, zajednica vjernika u 'duhovnoj kući' (1 Pt 2,5). Imenica oikos je korijenski povezna s grčkom imenicom ženskog roda oikoumene, odnosno poznati nastanjeni svijet, sav svijet (Mt 24,14), odakle dolazi izraz ekumena, tj. 'svijet kao kuća u kojoj žive različiti ukućani'.

Ekumena današnjeg vremena ostvaruje se kroz ekumenizam. Ekumenizam predstavlja pokret među kršćanima različitih konfesija i denominacija tj. Crkva i zajednica. On se temelji na ideji suradnje i zajedništva pod pretpostavkom ravnopravnosti, prihvaćanja i uvažavanja različitosti među onima koji vjeruju u Gospodina Isusa Krista kao svog Spasitelja, Otkupitelja i Boga. Istinska ekumenska nastojanja potiču i promiču mir među različitim kršćanskim Crkvama i zajednicama, te općenito među ljudima. Potiču opće dobro u svim aspektima života društvene zajednice; kako na duhovnoj, tako i na materijalnoj razini.

Kratak povijesni pregled

Crkve reformacije: Evangelička, Reformirana, Prezbiterijanska i Anglikanska, tj. Episkopalna, smatraju se inicijatoricama suvremenog ekumenizma, čiji začetci sežu u polovinu 19. st., točnije 1846. g., kad je osnovana Evanđeoska alijansa u Engleskoj. Nekoliko godina kasnije, 1867. pod vodstvom Philipa Shaffa, osnovana je 'američka verzija' iste institucije. Ključna ideja poveznica bila je da različite protestantske skupine, Crkve, zajednice i sekte otpočnu dijalog te stvaraju klimu zajedništva i uzajamnog prihvaćanja.

Ekumenizam dobiva međunarodni karakter 1910. g. na Svjetskoj misijskoj konferenciji u Edinburgu, kako bi 1921. bilo osnovano Međunarodno misijsko vijeće, čiji je cilj poticanje suradnje oko misijskih nastojanja različitih Crkava. Sljedeći značajan događaj, koji je ostavio znakovit utjecaj na razvitak ekumenizma, dogodio se 1925. u Stockholmu, kada je održana Opća kršćanska konferencija o životu i radu, čiji je pokrovitelj bio Nathan Sodelbrom (1866. - 1931.), evangelički nadbiskup i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1930. Prva skupština Svjetskog saveza Crkava 1948. u Amsterdamu i Crkve reformacije, od tih vremena su poticale mir, zajedništvo, duh suradnje i dijaloga među ostalim kršćanima.

Rimokatolička crkva prihvaća ekumenska nastojanja 1960. g., kada je osnovana Kongregacija za promicanje kršćanskog jedinstva. Predstavnici pravoslavnih i protestantskih Crkava, u svojstvu promatrača, bili su nazočni na II. vatikanskom saboru (1962. - '65.) te kod donošenja Dekreta o Ekumenizmu (1966.). Godine 1969. papa Pavao VI. posjetio je sjedište Svjetskog saveza Crkava u Ženevi, a Rimokatolička crkva je stalni promatrač i članica pojedinih odbora Saveza. Papa Ivan Pavao II. 1995. u svojoj enciklici 'Ut Unum Sint' potvrdio je opredjeljenje Crkve na ustrajavanju glede ekumenizma. Godine 1999. postao je prvi papa koji je posjetio ortodoksnu naciju i time otpočeo približavanje i poboljšavanju dobrih odnosa među Crkvama. Evangelici (luterani) i rimokatolici su 1999. potpisali Deklaraciju o doktrini opravdavanja, koja je dovela do poboljšavanja odnosa između tih dviju Crkava i pomogla nadvladati nesuglasice koje su dovele do pojave protestantizma 1517.

Kristov nauk

Bitan dio biblijskog nauka povezan s ekumenom zapisan je u Iv 17 (Veliko-svećenička molitva u kojoj se Krist moli Bogu Ocu za svoje učenike). U vrlo dramatičnim trenutcima posljednjih sati svoga života, neposredno prije uhićenja, Gospodin moli, zagovara i razgovara, obraća se Ocu na prisan i iskren način. Obznanjuje svoju volju, usmjerava razmišljanja tadašnjih i daje poticaj budućim učenicima. Gospodin je svjestan trenutka, misije i poslanja koje mu je dodijelio Svemogući: dati život vječni onima koje je Bog odabrao! Pokazati put i otkrivanje vječnog života po vjeri, u Boga i Krista Isusa kao Poslanika, koji posreduje za sve ljude.

Gospodin u molitvi, između ostalog, moli Oca da sačuva sve one koji su odabrani da budu jedno! Teško je progovoriti o jedinstvu, a ne uočiti kako je tijekom kršćanske povijesti bilo više nejedinstva i organizacijskih nesuglasica nego jedinstvenosti u institucionalnom, ali i svakom drugom smislu. Od početaka pa do danas kršćanstvo nije bilo strukturirana Crkva s jedinstvenim središtem, a tijekom povijesti različiti centri su se pojavljivali - Rim je postao najutjecajniji, pored drugih značajnih centara: Jerzualema, Antiohije, Carigrada, a danas i Moskve, zbog tamošnje Pravoslavne crkve, i Ženeve kao sjedišta Svjetskog saveza Crkva. Dakle, tijekom povijesti u organizacijskom smislu, Kristova Crkva na zemlji nije bila jedinstvena. Zato se postavlja pitanje na kakvo jedinstvo svojih učenika Krist primarno misli?

Ideja jedinstva često puta postaje sinonimom jednoumlja. Zbog toga o ovome treba promisliti. Mislim da je jedinstvo koje Gospodin potiče jedinstvo u različitosti. Vjernici mogu biti različiti po načinu kako štuju Boga, po konfesionalnim razlikama koje imaju, ili kakvu organizacionu strukturu preferiraju, te kakav im je pogled na svijet po određenim pitanjima. Temeljna poveznica je vjera u gospodstvo Krista Isusa koji je Bog u punini i posrednik između čovjeka (čovječanstva) i Svemogućeg. Primjer za to je Trojstvo. U njemu postoji jedinstvo biti, mišljenja i djelovanja, ali postoji i različitost osoba, načina djelovanja i poslanja. Krist i Stvoritelj su jedno, ali svaki od njih ima svoju osobnost, a Duh Sveti, treća osoba Trojstva ujedno, i djelatna je sila Božja.

Kršćani tijekom povijesti, a još više u sadašnjosti, nisu bili jedinstveni oko toga tko će biti vidljivi predvodnik, niti gdje će im biti administrativni centar. Prema tome, to očito nije ključno kad govorimo o jedinstvu kako ga vidi Gospodin. Ipak, već od tih ranih dana kršćanstva, istinski Kristovi sljedbenici bili su jedinstveni u temeljenim odrednicama nauka i toga tko je i što je Gospodin. Njihova jedinstvenost bila je prožeta istim vjerovanjem oko toga tko je put, istina i život.

Govor o ekumenizmu nije cjelovit bez razumijevanja Velikog misijskog poslanja Gospodina Isusa Krista (Mt 28, 18-20). Ono je povezano prenošenjem nauka onima koji ga nisu upoznali. Poslanje polazi od činjenice da je Kristova duhovna vlast i moć suverena, konačna i svemoćna te prožima duhovni i materijalni svijet. Upravo zbog toga što se Kristova premoć očituje nad svim vidljivim i nevidljivim, njegovo poslanje je imperativ njegovim sljedbenicima. Velika misijska zapovijed daje tri smjernice. Prvo, potiče da se čine učenici među svim narodima, što daje poticaj za evangelizaciju. Kršćanstvo je nadnacionalna i transnacionalna religija. To znači da niti jedna nacija ili narod za sebe ne može tvrditi da ima primat vjere, niti može drugu isključiti iz vjere u Krista, a to se odnosi i na svakog pojedinca. Gospodin je u svom poslanju uspostavio i sakrament krštenja, koji predstavlja vidljivi pečat duhovnog jedinstva i zajedništva s Bogom. Treća smjernica povezana je s odgojem, poučavanjem i izgrađivanjem Kristovih učenika. Ovdje pronalazimo temelje odgoja djece u vjeri, ali i izgradnje odraslih u Kristovom nauku. Cjelovito poučavanje Kristovog nauka upućuje u sve svoje aspekte i na poticanje jedinstva u Duhu po vjeri u Krista Isusa.

Poticaji

Ekumenizam je vizija koju treba provoditi u životu. On počiva na pretpostavci različitosti, bez koje nema ekumenizma. Sramotne povijesne činjenice, kada su se različitosti uništavale, zatirale i zabranjivale, dio su prošlosti, a svijet jednoumlja i isključivosti je iza nas, ili bismo barem tako željeli. U današnjem vremenu, težnje za suradnjom, suživotom, prihvaćanjem i razumijevanjem drugih i drugačijih je potreba vremena i temelj ekumenizma. Oni koji nemaju sposobnost suživota, prihvaćanja i toleriranja drugih i drugačiji, te onih koji imaju različita uvjerenja, vjerovanja i ideje, ne mogu zagovarati ekumenizam, a još manje ga u životu i provoditi.

Ekumenizam je put koji uključuje djelovanje među onima koji vjeruju u suradnju zbog potrebe svjedočenja za Gospodina, a ne zbog želje da se drugog uvjerava u ispravnost vlastitih i pogrešnost njegovih stavova. Oni koji grade Kraljevstvo Božje nastoje ljudima pomoći da dođu do Spasitelja. U tom procesu manje je važno koje se vjeroispovijedanje ispovijeda i koji se obred održava ako je temelj vjerovanja zasnovan na tome da je Gospodin Isus - Krist, Bog i Spasitelj.

Ekumenizam podrazumijeva suradnju u cilju usuglašavanja stavova kako bi kršćanski govor i svjedočanstvo bili vjerodostojni. Kako bi se to ostvarilo treba biti tolerantan. Netolerancija, jednoumlje i ekstremizam bilo kojeg oblika (etnički, politički itd.), a posebno vjerskog, ukazuje na nevjeru, intelektualne ograničenosti i zloupotrebu vjere u egocentrične svrhe. Zbog toga kroz ekumenska nastojanja valja veličati Boga te vjerodostojno svjedočiti svijetu, posebno onomu koji je u traganju za Istinom. Gospodin u Iv 17, 26 podsjeća da je očitovao Božje ime, tj. Svemogućega. Božje očitovanje se vidi u spoznaji Istine, a Istina oslobađa, potiče, usmjerava, izgrađuje i pomaže da se živi život punine.

U ekumenskim nastojanjima današnjice postignuto je suglasje oko prihvaćanja, krštenja, euharistije i različitih eklezijalnih ustroja. Ipak još uvijek postoje izazovi te usuglašavanje stavova i zajedničko djelovanje po pitanjima etničkih netrpeljivosti, rasizma, siromaštva, seksizma, ratova, socijalne nepravde i različitih ideologija.




www.kriz-zivota.com

27.6.2007
piše: Branimir Bučanović
</BLOCKQUOTE></BLOCKQUOTE>

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
Još o ekumenizmu iz Križ Života:
‘Podjela među kršćanima jedno je od najgorih zala Crkve’', riječi su tkardinala Waltera Kaspera, predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, tijekom ‘Ekumenskog susreta’ u Barceloni na temu duhovnog ekumenizma i ekumenizma ljubavi. Skup u tom španjolskom gradu dio je priprema za III. Ekumenski europski skup:

27.2.2007. - Anglikanci i katolici bez ujedinjenja
21.2.2007. - Ekumenizam nije ujedinjenje raznih poduzeća
25.1.2007. - Uspjeh za ekumenizam u 2006. godini
23.1.2007. - Tko nije protiv nas, za nas je ili zašto nam je potreban ekumenizam?
18.1.2007. - Pogled na ekumenizam
14.12.2006. - Papa primio patrijarha Christodoulosa
5.12.2006. - Ponovni susret pape Benedikta XVI. i Bartolomeja I.?
23.11.2006. - Benedikt XVI. primio poglavara Anglikanske crkve
23.11.2006. - Razvoj i nove teškoće u ekumenizmu
Ekumenizam - Page 8 Point

descriptionEkumenizam - Page 8 EmptyRe: Ekumenizam

more_horiz
remove_circleSimilar topics
privacy_tip Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
power_settings_newLogin to reply