Martin Luther (Eisleben,
10. studenog1483. - Eisleben,
18. veljače 1546.),
njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti. Martin Luther rođen je 10. studenog
1483. godine u mjestu
Eisleben. Osnovno i srednje obrazovanje Martin Luther stjecao je u Mansfeldu, Magdeburgu i Eisenachu. Godine
1501. u dobi od 17 godina upisao se na sveučilište u
Erfurtu. Njegov otac Hans Luther, podrijetlom iz seljačke obitelji, bio je rudar u rudniku bakra u podrčju Mansfelda.
Martin Luther namjeravao je studirati pravo, što je bila očeva želja, ali u ljeto 1505. napušta studij, prodaje knjige i pristupa
augustinskom redu u
Erfurtu. Ta je odluka iznenadila njegove prijatelje i zgrozila njegova oca. Kasnije će taj svoj potez Luther objašnjavati reakcijom na neke događaje iz svoga života koji su ga učinili svjesnim prolaznosti života. U samostanu je promatrao pravila koja se nameću novacima, ali nije našao vlastiti mir kako je očekivao. Ipak
1507. godine je zaređen, a Lutheru je ponuđeno da studira teologiju kako bi postao profesor u nekom od novoosnovanih sveučilišta koje su utemeljili redovnici. Godine
1508. postavljen je u službu
Johanna von Staupitza, vice-generala augustinskog reda, na novom sveučilištu u
Wittenbergu (osnovano
1502.). Diplomirao je teologiju
1509. i vra
U studenome
1510., zbog poslova svoga reda, posjetio je
Rim gdje je obnašao dužnosti uobičajene za svećenika-gosta i bio šokiran raskošnim i razuzdanim životom rimskog svećenstva. Godine 1511. postao je profesor biblijske
egzegeze u Wittenbergu. Iako još uvijek nesiguran u vlastiti spas Luther je postao aktivni propovjednik, učitelj i administrator. Negdje u vrijeme proučavanja Novog Zavjeta u pripremama za svoja predavanja počeo je vjerovati kako kršćani nisu spašeni zahvaljujući vlastitim naporima već Božjom milošću, koju oni prihvaćaju u vjeri ("
Da, milošću ste spašeni - po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji" Ef 2.8.
31. listopada 1517. na vrata crkve u Wittenbergu
[nedostaje referenca] izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o
indulgencijama, dogmama i uređenju crkve. Povod za to bio je dolazak dominikanca
Tetzela, papinog opunomočenika za prodavanje
oprosta. Tetzel je tada naime, u papino ime prodavao oproštajnice od prošlih i budućih grijeha, bez potrebe vjere i pokajanja, oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već i za mrtve koji navodno borave u
čistilištu. Zanimljivo je spomenuti da prethodno opisani događaj Luther nijednom riječju nije spomenuo ni u jednom svom djelu iako je tim događajem obilježen početak vjerske reformacije. Lutherov je proglas izazvao veliko zanimanje javnosti i veoma brzo je preveden na
njemački jezik (izvorno ga je Luther napisao na latinskom jeziku) te proširen diljem
Njemačke. Rasprava o oprostu brzo se pretvorila u napad na papinstvo, a zatim i na čitavu tradicionalnu crkvenu organizaciju. Unatoč nalogu
pape Lava X. (1518.) da se opravda pred njegovim izaslanikom, kardinalom Cajetanom (Tommaso de Vio) ostao je čvrsto pri svojim tezama.
Martin Lutheruto 23 sij 2007, 22:44
