U paraleli sa originalnom Biblijskom Evom i Marijom:
Protestanti se počinju vraćati Mariji
U preduskrsnom broju američki magazin Time objavio je veliku priču o Blaženoj Djevici Mariji, i to iz protestantske prespektive. U doba kada različite kršćanske Crkve lome koplja oko toga treba li žene rediti za svećenice, protestanti se počinju vraćati Mariji, koja je nakon raskola bila gurnuta u pozadinu, piše Večernji list.
Tako neki protestantski teolozi u Sjedinjenim Državama u posljednjih nekoliko godina zaključuju da bi protestanti trebali još jednom pomno pročitati Evanđelja kako bi rehabilitirali Mariju i sami sebi priznali da je ona u Isusovu životu imala puno značajniju ulogu od one koju su joj protestantske Crkve u posljednjih tristotinjak godina bile spremne priznati. No ovaj pokret puno je jači među liberalnim teolozima nego među vjerničkim pukom iako već ima dosta onih koji, uz pomoć svojih pastora, uvelike preispituju svoje vjerničke stavove prema Mariji, koju "iz ropotarnice izvlače samo na Božić, i to zato što je to tada neizbježno".
Želja je to, procjenjuje se, za istraživanjem svega onoga što je u prvih petnaestak stoljeća kršćanstva bilo zajedničko katolicima i protestantima, ali i potreba da se promišlja o vjerničkoj praksi drugih kršćanskih crkava u kojima Marija ima jednu od središnjih uloga u povijesti spasenja.
Kao uzrok ovih promjena u razmišljanju u priči o Mariji magazin Time navodi i činjenicu da se u Sjedinjene Države posljednjih desetljeća doselilo mnogo Latinoamerikanaca, koji su katolici i izraziti štovatelji Marije. Iako je cijeli proces vjerojatno na samom početku, protestantski teolozi upozoravaju da bio ova promišljanja mogla dovesti do vrlo opsežnih promjena, ne samo u liturgiji i molitvenoj praksi nego i do preispitivanja temeljnih poruka i zasada reformacije, što otvara bojazan da bi veliki povratak Marije u protestantske crkve mogao biti otvoreni "flert" s katolicizmom.
No, rasprava o Mariji samo se nastavlja na mnogo "zažarenije" diskusije, osobito one o ređenju žena, što Katolička crkva potpuno isključuje kao mogućnost, dok su neke protestantske crkve ređenje žena uvele kao redovitu praksu. No, u posljednje vrijeme i u tim je crkvama sve više konzervativnih glasova koji traže da se s tim prekine. Tako je i ređenje žena kamen razdora u Anglikanskoj crkvi, koja je zbog toga, ali i zbog priznavanja istospolnih zajednica i ređenja homoseksualca za biskupa, na tri godine isključila američke i kanadske anglikance iz svoje crkvene zajednice.
U samoj Engleskoj također je sve više konzervativnih svećenika koji ne priznaju ređenje žena, a stvar je čak otišla tako daleko da poglavar Anglikanske crkve Canterburyjski nadbiskup Rowan Williams razmišlja da unutar Crkve stvori paralelnu strukturu koja bi okupljala isključivo svećenike koji tako misle. To bi, smatra on, barem na neko vrijeme riješilo problem jer bi tamošnje svećenice bile daleko od očiju kolega koji ih ne žele u svojim redovima. Usto, ređenje žena nagnalo je svećenike koji se tome protive da počnu razmišljati o prelasku u Katoličku crkvu, a već je podosta onih koji su to i učinili. Čak ima i primjera da su se na prelazak odlučile i cijele župe čiji su župnici donijeli odluku da napuste Anglikansku crkvu. Stoga je očekivati da će ova tema i dalje podizati prašinu, piše Večernji list.
19.3.2005
abraham
Protestanti se počinju vraćati Mariji
U preduskrsnom broju američki magazin Time objavio je veliku priču o Blaženoj Djevici Mariji, i to iz protestantske prespektive. U doba kada različite kršćanske Crkve lome koplja oko toga treba li žene rediti za svećenice, protestanti se počinju vraćati Mariji, koja je nakon raskola bila gurnuta u pozadinu, piše Večernji list.
Tako neki protestantski teolozi u Sjedinjenim Državama u posljednjih nekoliko godina zaključuju da bi protestanti trebali još jednom pomno pročitati Evanđelja kako bi rehabilitirali Mariju i sami sebi priznali da je ona u Isusovu životu imala puno značajniju ulogu od one koju su joj protestantske Crkve u posljednjih tristotinjak godina bile spremne priznati. No ovaj pokret puno je jači među liberalnim teolozima nego među vjerničkim pukom iako već ima dosta onih koji, uz pomoć svojih pastora, uvelike preispituju svoje vjerničke stavove prema Mariji, koju "iz ropotarnice izvlače samo na Božić, i to zato što je to tada neizbježno".
Želja je to, procjenjuje se, za istraživanjem svega onoga što je u prvih petnaestak stoljeća kršćanstva bilo zajedničko katolicima i protestantima, ali i potreba da se promišlja o vjerničkoj praksi drugih kršćanskih crkava u kojima Marija ima jednu od središnjih uloga u povijesti spasenja.
Kao uzrok ovih promjena u razmišljanju u priči o Mariji magazin Time navodi i činjenicu da se u Sjedinjene Države posljednjih desetljeća doselilo mnogo Latinoamerikanaca, koji su katolici i izraziti štovatelji Marije. Iako je cijeli proces vjerojatno na samom početku, protestantski teolozi upozoravaju da bio ova promišljanja mogla dovesti do vrlo opsežnih promjena, ne samo u liturgiji i molitvenoj praksi nego i do preispitivanja temeljnih poruka i zasada reformacije, što otvara bojazan da bi veliki povratak Marije u protestantske crkve mogao biti otvoreni "flert" s katolicizmom.
No, rasprava o Mariji samo se nastavlja na mnogo "zažarenije" diskusije, osobito one o ređenju žena, što Katolička crkva potpuno isključuje kao mogućnost, dok su neke protestantske crkve ređenje žena uvele kao redovitu praksu. No, u posljednje vrijeme i u tim je crkvama sve više konzervativnih glasova koji traže da se s tim prekine. Tako je i ređenje žena kamen razdora u Anglikanskoj crkvi, koja je zbog toga, ali i zbog priznavanja istospolnih zajednica i ređenja homoseksualca za biskupa, na tri godine isključila američke i kanadske anglikance iz svoje crkvene zajednice.
U samoj Engleskoj također je sve više konzervativnih svećenika koji ne priznaju ređenje žena, a stvar je čak otišla tako daleko da poglavar Anglikanske crkve Canterburyjski nadbiskup Rowan Williams razmišlja da unutar Crkve stvori paralelnu strukturu koja bi okupljala isključivo svećenike koji tako misle. To bi, smatra on, barem na neko vrijeme riješilo problem jer bi tamošnje svećenice bile daleko od očiju kolega koji ih ne žele u svojim redovima. Usto, ređenje žena nagnalo je svećenike koji se tome protive da počnu razmišljati o prelasku u Katoličku crkvu, a već je podosta onih koji su to i učinili. Čak ima i primjera da su se na prelazak odlučile i cijele župe čiji su župnici donijeli odluku da napuste Anglikansku crkvu. Stoga je očekivati da će ova tema i dalje podizati prašinu, piše Večernji list.
19.3.2005
Večernji list / Križ života
abraham
