Kršćanska Adventistička Crkva

Maran ata je napisao/la:

student.stalni je napisao/la:

Po temi:
Adventisti su u krivu:
Ne vječnost Ognjenog Jezera
Uvjetovanje prehrane
TT

Kakvu to prehranu adventistička crkva uvjetuje?

Ovisno o usmjerenju,
neki su vegetarijanci,
neki su čistunci - čiste životinje.

Ona jedna prijateljica je završila u bolnici,
slabokrvnost.
Niko nezna šta joj je 2 tjedna.
I onda dođe dr. House,
te je upita,
a jes ti meni neke vjere?

Žene - menstruacija,
i ode krv,
a ona neispravna biljna prehrana,
i ode železo.

I počne ona tajno jesti meso po uputstvu
dr. Housa.

Nema tice do prasice.
Ne jedem baš puno mesa,
a svinje pogotovo.

student.stalni je napisao/la:

Ovisno o usmjerenju,
neki su vegetarijanci,
neki su čistunci - čiste životinje.

Kako to adventisti uvjetuju prehranu, kako tvrdiš, a sad kažeš da je zastupljena različita prehrana? Adventistička crkva preporučuje određenu prehranu, i to vegetarijansku, ali je ne uvjetuje. Pa tako, među adventistima ima vegetarijanaca, vegana, ali i onih koji jedu meso. Naravno, radi se o mesu životinja koje su u Bibliji navedene kao "čiste". Konkretno, ja spadam u ovu treću grupu, među one koji jedu meso i nitko mi do danas nije zbog toga zamjerio.

Što se tiče ovog primjera koji si naveo, kakve to veze ima sa adventistima? Siguran sam da nitko tu osobu nije natjerao da se ovako hrani, sama je izabrala. Naveo si jedan primjer kojeg si tako napisao kao da je vegetarijanska prehrana isključivi krivac što je ta žena loše završila. Da li ima vegetarijanaca koji su zdravi? Ne možeš uzeti jedan primjer i napraviti po njemu cijelu doktrinu o tome kako je vegetarijanska prehrana loša.

Evo da i ja stavim neki link od adventista
Samo mi se čini da im je nešto promaklo...
http://www.adventisti.at/downloads/didahe.pdf

Maran ata je napisao/la:

student.stalni je napisao/la:

Ovisno o usmjerenju,
neki su vegetarijanci,
neki su čistunci - čiste životinje.

Kako to adventisti uvjetuju prehranu, kako tvrdiš, a sad kažeš da je zastupljena različita prehrana? Adventistička crkva preporučuje određenu prehranu, i to vegetarijansku, ali je ne uvjetuje. Pa tako, među adventistima ima vegetarijanaca, vegana, ali i onih koji jedu meso. Naravno, radi se o mesu životinja koje su u Bibliji navedene kao "čiste". Konkretno, ja spadam u ovu treću grupu, među one koji jedu meso i nitko mi do danas nije zbog toga zamjerio.

Što se tiče ovog primjera koji si naveo, kakve to veze ima sa adventistima? Siguran sam da nitko tu osobu nije natjerao da se ovako hrani, sama je izabrala. Naveo si jedan primjer kojeg si tako napisao kao da je vegetarijanska prehrana isključivi krivac što je ta žena loše završila. Da li ima vegetarijanaca koji su zdravi? Ne možeš uzeti jedan primjer i napraviti po njemu cijelu doktrinu o tome kako je vegetarijanska prehrana loša.

Da li ja smijem- po A,
jesti krmaču - prase - švinju - pajcu - svinjicu - odojka?????????????????
A malo Istarkog pršutića?
Samo malo!

student.stalni je napisao/la:

Da li ja smijem- po A,
jesti krmaču - prase - švinju - pajcu - svinjicu - odojka?????????????????
A malo Istarkog pršutića?
Samo malo!

Evo ti odgovora apostola Pavla: "Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist." (1. Kor. 6,12). Toliko o tome da li "smiješ".

Druga je stvar da li je to dobro, zdravo. Odgovor je da to nije preporučljivo ni po A, ni po B koja ti sve te "delikatese" smješta na listu nečiste hrane.

Maran ata je napisao/la:

student.stalni je napisao/la:

Evo ti odgovora apostola Pavla: "Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist." (1. Kor. 6,12). Toliko o tome da li "smiješ".
Druga je stvar da li je to dobro, zdravo. Odgovor je da to nije preporučljivo ni po A, ni po B koja ti sve te "delikatese" smješta na listu nečiste hrane.

......................................................................................

Objasni mi slikovito stih:

1.TIMOTEJU 4:1-4
Duh izričito govori da će u posljednja vremena neki otpasti od vjere
i
prikloniti se prijevarnim duhovima
i
zloduhovskim naucima.
A sve to
pod utjecajem himbe lažljivaca otupjele savjesti
koji zabranjuju ženiti se
i nameću uzdržavati se od jela
što ih je Bog stvorio
da ih sa zahvalnošću uzimaju
oni koji vjeruju
i
znaju istinu.
Doista, svako je Božje stvorenje dobro
i
ne valja odbaciti ništa
što se uzima sa zahvalnošću

student.stalni je napisao/la:

Objasni mi slikovito stih:

1.TIMOTEJU 4:1-4
Duh izričito govori da će u posljednja vremena neki otpasti od vjere i prikloniti se prijevarnim duhovima i zloduhovskim naucima. A sve to pod utjecajem himbe lažljivaca otupjele savjesti koji zabranjuju ženiti se i nameću uzdržavati se od jela što ih je Bog stvorio da ih sa zahvalnošću uzimaju oni koji vjeruju i znaju istinu.
Doista, svako je Božje stvorenje dobro i ne valja odbaciti ništa što se uzima sa zahvalnošću

Bio si dosta neodređen u postavljanju pitanja, ali odgovorit ću u smjeru u kojem mislim da je trebalo ići tvoje razmišljanje.

Ti bi sad najviše volio da je apostol Pavao u zagradi napisao da se to odnosi baš na SDA crkvu. Ali nije tako.

Iz 3. stiha je očito da se radi o grupi koja "zabranjuju ženiti se" i koja "nameće uzdržavati se od jela". Dakle, ovi lažni učitelji uče i jedno i drugo. Zanimljivo mi je kako si samo naglasio jedan dio stiha. Ali dobro, nije da sam iznenađen time. Ovdje imamo opisanu jednu formu asketizma. Koliko je meni poznato, SDA crkva propagira sklapanje brakova, obavlja ih u crkvi, a nikako ih ne zabranjuje.

Dalje, lijepo piše na koja se jela to odnosi. Na ona koja je "Bog stvorio" da ih se sa zahvalnošću uzima. Pogledaj malo u izvještaj o stvaranju koja je jela Bog stvorio za jelo. Tamo se ne spominje mesna prehrana. Mesna prehrana je prije dopuštena za jelo, nego što je sa namjerom stvorena za jelo.

Ako bi se ovi stihovi tumačili kako se inače tumače, da je sve dozvoljeno jesti sa stajališta Biblije, onda nam 4. stih stvara probleme.
"Doista, svako je Božje stvorenje dobro i ne valja odbaciti ništa što se uzima sa zahvalnošću."

"Nije dobro ništa odbacivati" - kaže Biblija. Doslovno shvaćeno, izvan konteksta ostalih stihova, nije dobro odbacivati svinjetinu, kao ni parcove, zmije, guštere, razne insekte, crve i razne glodare. Ako to sve ne jedeš, prema ovom stihu, ako ga doslovno tumačiš, ne radiš dobro. Onda trebaš sve jesti.

Jesi ti onda za to da trebaš jesti sve što je Bog stvorio? Ali baš sve? Ili i ti praviš neku selekciju?

Maran ata je napisao/la:

student.stalni je napisao/la:

Objasni mi slikovito stih:

1.TIMOTEJU 4:1-4
Duh izričito govori da će u posljednja vremena neki otpasti od vjere i prikloniti se prijevarnim duhovima i zloduhovskim naucima. A sve to pod utjecajem himbe lažljivaca otupjele savjesti koji zabranjuju ženiti se i nameću uzdržavati se od jela što ih je Bog stvorio da ih sa zahvalnošću uzimaju oni koji vjeruju i znaju istinu.
Doista, svako je Božje stvorenje dobro i ne valja odbaciti ništa što se uzima sa zahvalnošću

Bio si dosta neodređen u postavljanju pitanja, ali odgovorit ću u smjeru u kojem mislim da je trebalo ići tvoje razmišljanje.

Ti bi sad najviše volio da je apostol Pavao u zagradi napisao da se to odnosi baš na SDA crkvu. Ali nije tako.

Iz 3. stiha je očito da se radi o grupi koja "zabranjuju ženiti se" i koja "nameće uzdržavati se od jela". Dakle, ovi lažni učitelji uče i jedno i drugo. Zanimljivo mi je kako si samo naglasio jedan dio stiha. Ali dobro, nije da sam iznenađen time. Ovdje imamo opisanu jednu formu asketizma. Koliko je meni poznato, SDA crkva propagira sklapanje brakova, obavlja ih u crkvi, a nikako ih ne zabranjuje.

Dalje, lijepo piše na koja se jela to odnosi. Na ona koja je "Bog stvorio" da ih se sa zahvalnošću uzima. Pogledaj malo u izvještaj o stvaranju koja je jela Bog stvorio za jelo. Tamo se ne spominje mesna prehrana. Mesna prehrana je prije dopuštena za jelo, nego što je sa namjerom stvorena za jelo.

Ako bi se ovi stihovi tumačili kako se inače tumače, da je sve dozvoljeno jesti sa stajališta Biblije, onda nam 4. stih stvara probleme.
"Doista, svako je Božje stvorenje dobro i ne valja odbaciti ništa što se uzima sa zahvalnošću."

"Nije dobro ništa odbacivati" - kaže Biblija. Doslovno shvaćeno, izvan konteksta ostalih stihova, nije dobro odbacivati svinjetinu, kao ni parcove, zmije, guštere, razne insekte, crve i razne glodare. Ako to sve ne jedeš, prema ovom stihu, ako ga doslovno tumačiš, ne radiš dobro. Onda trebaš sve jesti.

Jesi ti onda za to da trebaš jesti sve što je Bog stvorio? Ali baš sve? Ili i ti praviš neku selekciju?

Da, naglasio sam da se odnosi na A.
Na Katoličkom forumu naglasim - ženidbu.
------------------------------------------------
1.
Da si na pustom otoku,
jer ti se kruzer potopio,
jer je kapetan pio sok od grožđa,
i na tom otoku je i tvoja familija sa asfalta
i jedan kuhar - Kinez iz Kinesko restorana,
a na otoku ima samo
pantgana, štakora i pacova,
zmija i crva i sličnih,
a djeca ti tiho ciće jer umiru od gladi,
a Kinez radi specijalitete od gamadi,
biš dao ili ne djeci jest?

----------------------------------------------------
2.
Levitski zakonik 11,21 Od svih tih krilatih kukaca što hodaju četveronoške možete jesti samo one koji imaju na svojim nožicama listove za skakutanje po zemlji.
Levitski zakonik 11,22 Od njih možete jesti: svaku vrstu skakavaca, cvrčaka i zrikavaca.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
3.
Možeš objasniti donji stih:

RIMLJANIMA 14:1-3,6,13-17,20,-23

Netko vjeruje da smije sve jesti,
slabi opet jede samo povrće.

Tko jede, neka ne prezire onoga tko ne jede;
tko pak ne jede, neka ne sudi onoga tko jede.

Samo je onomu nečisto tko to smatra nečistim.

A k Bogu nas ne privodi jelo.

Niti što gubimo ako ne jedemo;
niti što dobivamo ako jedemo

Tebi je jasno da ovakvim maštovitim primjerima tipa "što bi bilo kad bi bilo" potenciraš završetak bilo kakvog ozbiljnog razgovora. Kakva je vjerojatnost da se takvo nešto dogodi? I da li ponašanje u krajnje ekstremnim situacijama opravdava istovjetno ponašanje u normalnim okolnostima? I kako moj odgovor, ovakav ili onakav, ima veze sa pitanjima koja sam ti postavio, a ti ih izbjegao?

Stihove iz 1. Tim 4, ne možeš koristiti da malo napadaš katolike, malo adventiste. Vidim da si tako "naštelovan" da samo napadaš druge, ali ti ovi stihovi ne daju da budeš u pravu sa svojim tvrdnjama. U njima se opisuje grupa koja zabranjuje ženidbu i ograničava uzmanje određenih jela. Dakle, i jedno i drugo. Niti kod katolika, niti kod adventista nisu prisutne obje ove karakteristike.

I nisi mi odgovorio na pitanje pa ga ponovno postavljam. Da li i ti kod izbora hrane praviš neku selekciju između "dobre" i "loše"?

I kad bi se ti već igrao, ajde da ti odgovorim na tvoj primjer. Nek taj tvoj Kinez kuha već što si ti zamislio, ja bi išao tražiti neko voće i išao loviti ribu.

Maran ata je napisao/la:

Tebi je jasno da ovakvim maštovitim primjerima tipa "što bi bilo kad bi bilo" potenciraš završetak bilo kakvog ozbiljnog razgovora. Kakva je vjerojatnost da se takvo nešto dogodi? I da li ponašanje u krajnje ekstremnim situacijama opravdava istovjetno ponašanje u normalnim okolnostima? I kako moj odgovor, ovakav ili onakav, ima veze sa pitanjima koja sam ti postavio, a ti ih izbjegao?

Stihove iz 1. Tim 4, ne možeš koristiti da malo napadaš katolike, malo adventiste. Vidim da si tako "naštelovan" da samo napadaš druge, ali ti ovi stihovi ne daju da budeš u pravu sa svojim tvrdnjama. U njima se opisuje grupa koja zabranjuje ženidbu i ograničava uzmanje određenih jela. Dakle, i jedno i drugo. Niti kod katolika, niti kod adventista nisu prisutne obje ove karakteristike.

I nisi mi odgovorio na pitanje pa ga ponovno postavljam. Da li i ti kod izbora hrane praviš neku selekciju između "dobre" i "loše"?

I kad bi se ti već igrao, ajde da ti odgovorim na tvoj primjer. Nek taj tvoj Kinez kuha već što si ti zamislio, ja bi išao tražiti neko voće i išao loviti ribu.

Ja ne napadam,
a zašto se ti tako osjećaš?
Zar se pronalaziš u tim stihovima?

Meni je samo do istine,
istinitih stihova,
ne lažne nauke
jer ona ne spašava.

Jedem sve,
skoro sve.
Meso izbjegavam – rjeđe jedem.
Svinjetina – rijetko – često mi smrdi.
Većinom volim sve biljno,
a od mesa – biftek, teletinu, janjetinu.
Ali ako mogu birati – meso (osim bifteka)
ili bilje
biram bilje.

Nisam ti stigo reč – nema jestiva voća,
nema riba
jer je kruzer bio na atomski pogon,
pa je u havariji
malo ogreban reaktor.

Ali - al kinez ima jako dobroga šteksija na žaru,
sa buba-švabama kao prilog.
Kako hrskaju!

2.
Levitski zakonik 11,21 Od svih tih krilatih kukaca što hodaju četveronoške možete jesti samo one koji imaju na svojim nožicama listove za skakutanje po zemlji.
Levitski zakonik 11,22 Od njih možete jesti: svaku vrstu skakavaca, cvrčaka i zrikavaca.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
3.
Možeš objasniti donji stih:

RIMLJANIMA 14:1-3,6,13-17,20,-23

Netko vjeruje da smije sve jesti,
slabi opet jede samo povrće.

Tko jede, neka ne prezire onoga tko ne jede;
tko pak ne jede, neka ne sudi onoga tko jede.

Samo je onomu nečisto tko to smatra nečistim.

A k Bogu nas ne privodi jelo.

Niti što gubimo ako ne jedemo;
niti što dobivamo ako jedemo

ADVENTISTICKA PORUKA O ZDRAVLJU

Mnogima se adventističko naučavanje o zdravlju čini jasnim. Prije više desetljeća Ellen G. White je nabrojila niz elemenata koji pridonose dobrom zdravlju, uključujući čist zrak, sunčevo svjetlo, pravilnu prehranu, tjelesno vježbanje, čistu vodu, izbjegavanje uzimanja opasnih tvari i drugo. Kad je o tome pisala, mnoge su njezine preporuke bile novina — daleko ispred njezinog vremena. U ono vrijeme medicinska znanost još nije prepoznala blagodati prehrane, tjelesnog vježbanja, vode, sunčevog svjetla, umjerenosti, zraka, odmora i pouzdanja u Boga. Zdravstveni djelatnici danas uobičajeno preporučuju takve mjere.

Kao crkvena organizacija prihvatili smo ove preporuke i promicali ih u adventističkoj vijesti o zdravlju. Prije mnogo godina pojavili su se i postali prilično popularni tečajevi vegetarijanskog kuhanja, petodnevni plan odvikavanja od pušenja i drugi zdravstveni programi. Neke crkve u određenim područjima svijeta nastavljaju s održavanjem ovih tečajeva, ali u mnogima se zanimanje za njih izgubilo. U samoj Adventističkoj crkvi kao da se smanjuje zanimanje za zdravlje kao vijest. Jedan od visokih dužnosnika Adventističke crkve u Sjevernoj Americi nedavno je rekao: “Zdravlje se više jednostavno ne nalazi na vrhu popisa naših prioriteta.”

Govori se da je zdravlje desna ruka djelovanja Crkve, ali za to nema posebne potpore. Možda postoji djelomično objašnjenje za gubitak zanimanja.

Industrija koja donosi milijunsku zaradu

U one prve dane adventizma dijelovi vijesti o zdravlju bili su u samom vrhu probojnosti. Međutim, danas se zdravstvena vijest, ili neki njezini dijelovi, pretvorila u industriju koja donosi milijunsku zaradu. Ljudi plaćaju velike svote novca za osobne trenere i članstvo u skupim fitness klubovima. Maratonske utrke koje se godišnje održavaju u Bostonu, New Yorku, Los Angelesu i na mnogim drugim mjestima privlače tisuće sudionika. Provezemo li se bilo kojim gradom naići ćemo na ljude koji hodaju ili trče. Teško je okrenuti se i ne vidjeti nekoga kako nosi bočicu s tvornički punjenom vodom. U restoranima se sve češće nude vegetarijanska jela.

Tek smo nedavno ustanovili da nema potrebe za promjenom u našoj vijesti. Ono što smo uočili jest nužnost promjene načina na koji je iznosimo.

Određivanje potreba

Nedavno je u jednom gradu anketirano oko 23.000 osoba o najvažnijim čovjekovim potrebama. Primjerak tog izvješća ukazivao je na glavne društvene probleme. Poredani po važnosti, najveći problemi uglavnom su bili usmjereni na zdravlje:

* ilegalna uporaba droga;

* nedostatak aktivnosti za mlade;

* nasilje među mladima;

* kriminal;

* problemi prouzročeni alkoholom.

Ovih pet točaka su stvarni problemi koje ljudi u stvarnom gradu smatraju stvarno ozbiljnima. Nitko nije naveo nedostatak sunčeva svjetla, potrebu za vegetarijanskom prehranom ili čistom vodom. Ljudi u tom gradu (a njihove potrebe odgovaraju potrebama koje su utvrđene po cijelome svijetu) zabrinuti su zbog onoga što se događa u njihovoj društvenoj sredini. Na prvom mjestu su zabrinuti zbog sigurnosti, zdravlja i dobrobiti svoje djece.

Što mi možemo učiniti? Mnogo toga! Dok učimo kako da svojim društvenim zajednicama pomognemo u njihovim potrebama, moramo se sjetiti zdravstvene poruke koju smo primili. Pomozimo im u njihovim problemima — ili, bolje rečeno, češimo ih tamo gdje ih svrbi. Zar ne bi bilo lijepo kad bismo u društvu bili poznati kao crkva koja pomaže?

Pa kako pomažemo? Znamo li dovoljno da bismo bili od koristi svojoj društvenoj zajednici u rješavanju ovih teških problema? Ima li još nešto što bi se moglo učiniti? Naravno, s time ne možemo računati.

Počnimo s najtežim problemima koji nam često izgledaju nerješivi: s uporabom droga i nasiljem u školama. Što bi bilo kad bi naša crkva postala poznata kao organizacija koja utječe na smanjenje uporabe droga i nasilja u školama? Ne samo u adventističkim, već i u građanskim školama.

POVEZANOST U SKOLI

Znanstvenici sa Sveučilišta Minnesota ispitivali su vrijednost osjećaja učenika vezanih uz školu. Kad su se osjećali vezanima uz školu, učenici su njegovali prisne odnose sa svojim odgajateljima i bili uključeni u školske aktivnosti. Mogli bismo reći da su školu smatrali zgodnim mjestom u koje bi rado odlazili svakog dana, zato što su ih ljudi u školi cijenili kao osobe. Istraživači su izvijestili da su učenici koji se osjećaju vezani uz školu:

* bili manje skloni nasilničkim postupcima;

* bili zaštićeni od uporabe cigareta, alkohola i marihuane;

* odgađali stjecanje prvog spolnog iskustva;

* dosljedno povezivali vezanost uz školu s boljim zdravljem i zdravijim ponašanjem.

Sve ovo dogodilo se zato što je u školi bilo onih koji su bili spremni uspostaviti prijateljstvo s njima i stvoriti sredinu koja se skrbi. Nalikuje li to na kršćansku ljubav? Nama tako izgleda.

Drugo istraživanje pokazalo je vrijednost “vezivanja” učenika uz školu. Ono je pokazalo da se škole koje promiču društveno, suradničko ponašanje i kulturu učenja nalaze u vrhu škola koje sprečavaju nasilje. Kako se uspostavlja ova veza? Time što se one koji su voljni razvijati prisnost s učenicima pozivaju da pomažu u školama.

Drugi istraživači izvješćuju da su učenici koji su osjećali da je njihova škola funkcionalna, topla, brižna zajednica:

* više uživali u školi;

* bili više motivirani za učenje;

* rjeđe izostajali iz škole;

* manje pribjegavali agresivnom ponašanju;

* imali bolje ocjene;

* manje posezali za drogom;

* manje sudjelovali u delinkventnom ponašanju.

Važnost mentorstva

Predmet koji je u novije vrijeme izazvao veliku pozornost jest mentorstvo. Mentor je osoba koja je voljna razviti prisan odnos i biti nekome na raspolaganju. Ovo bez sumnje sprečava opasno ponašanje među mladima. Neke su mjerene vrijednosti u mentorstvu dokazane u više različitih studija.

Američko ministarstvo pravde izvijestilo je o istraživanju kojim se htjela odrediti vrijednost mentorskih odnosa. Njihovi nalazi pokazuju da je mladež s mentorom bila:

* 46 posto manje sklona kušati droge (70 posto ako su pripadali manjinskoj etničkoj skupini);

* 27 posto manje sklona kušati alkohol;

* 53 posto manje sklona nekoga udariti;

* 37 posto manje sklona izostajati s nastave;

* mnogo aktivnija u pisanju i učenju domaćih zadaća;

* spremnija uspostaviti prisne odnose sa svojim obiteljima.

Iz ovoga vidimo da su mladi, ako drugi vode brigu o njima, zdraviji i manje skloni rizičnom ponašanju. Možda bi vjernici naše crkve u svojem gradu trebali biti aktivisti koji prednjače u mobiliziranju odraslih da stvore osjećaj zajedništva i veze u školama. Kakva nova misao: adventistički aktivist!

Katkad je teško zaraziti se vizijom. Zašto ne bismo kao crkvena skupina u svojim područjima postali zajednica vjere koja pomaže drugima? Zašto se ne povežemo s udrugama koje imaju ciljeve slične našima? Zašto u crkvu ne bismo pozvali skupinu kao što su Bokci da održi prezentaciju? Ili skupine kao što su Majke, koje se bore protiv vožnje u pijanom stanju? Zašto se ne povezati sa skupinama koje pružaju sklonište beskućnicima, potlačenima ili žrtvama nasilja? Iz ovih veza možemo razviti svoje zdravstveno usmjerene programe. Ovdje zdravlje shvaćamo u njegovom širokom adventističkom cjelovitom značenju.

Društvena potpora

Postoji mnogo dokaza da prisni odnosi čine ljude zdravijima i u područjima izvan “rizičnog ponašanja”. Oni potječu od vrlo opsežnog istraživanja o društvenoj potpori. Društvenu potporu možemo definirati kao stupanj u kojem se društvene potrebe pojedinca zadovoljavaju povezivanjem s drugima.

Evo nekih rezultata istraživanja koji pokazuju vrijednosti društvene potpore:

* Studenti na koledžima koji uživaju veliku razinu društvene potpore pokazuju značajno nižu razinu stresa.

* Velike društvene mreže povezane su s manje hospitalizacija.

* Dosljedan uzorak istraživanja pokazao je važnost društvene potpore i duhovnosti koja potiče starije na stalnu aktivnost koja promiče zdravlje.

* Prijateljstvo s odraslom osobom, ili s vršnjakom koji pruža potporu, može ublažiti iskustvo fizičkog zlostavljanja u djetinjstvu.

* Nedovoljna društvena potpora povezana je s većom smrtnošću tijekom oporavka od srčanog udara.

* Kad su se studentice hispanskog podrijetla uvjerile da im je sredina na fakultetu prijateljski naklonjena i kad su od prijatelja dobile društvenu potporu, rjeđe su napuštale studij.

* Pacijentice s rakom dojke i pacijenti s rakom kože opasnim po život (melanomom) živjeli su duže kad su imali društvenu potporu.

* Kronično bolesne žene bile su uz društvenu potporu (ljubav drugih) manje depresivne.

* Društvena potpora povezana je s boljim ocjenama na ispitima na fakultetu.

* Zlostavljane adolescentne majke koje su imale društvenu potporu rodile su težu djecu u usporedbi s onima koje nisu imale tu potporu.

* Nedostatak društvene potpore povezan je s problemom ponašanja (uporabom droga i alkohola te delinkvencijom) među mladima. Snažna društvena potpora to ponašanje znatno smanjuje.

* Društvena potpora je često manje prisutna u životu mladih koji su u opasnosti da prekinu školovanje.

* Učenici koji izvješćuju o nikakvoj ili maloj potpori češće izostaju iz škole, provode manje vremena u učenju, pokazuju manje društvenog (pozitivnog) ponašanja i pokazuju slabiju sposobnost za svladavanje školskih problema. Oni s nezadovoljavajućom potporom u obitelji manje otkrivaju svoje osjećaje odraslim članovima obitelji s kojima žive; oni svjedoče kako njihovi odrasli skrbnici pokazuju manje zanimanja za njihovo školovanje i slabije prate školske aktivnosti.

* Društvena potpora povezana je s uspješnim izborom zvanja među onima koji su doživjeli ozljedu mozga.

* Potpora članova obitelji, prijatelja i djetetova oca jača želju majki tinejdžerica da nastave školovanje i steknu zvanje.

Društvena potpora, ili ljubav, daje zdravlje. Da bi društvena potpora bila djelotvorna, mora biti utemeljena na emotivnoj povezanosti. Iskreni, pošteni odnosi rezultiraju dobrim zdravljem.

Skrbnički odnosi u okviru Adventističke crkve

Koliko često vi i vjernici vaše mjesne crkve pokazujete skrb za druge u svojoj društvenoj zajednici? Koliko često osiguravate skrb za druge u svojoj crkvi? Znate li ime svake mlade osobe u svojoj crkvi i onih koji žive u vašem neposrednom susjedstvu? Oslovljavate li ih imenom? Pokazujete li iskreno zanimanje za njihov život? Stvarate li osjećaj zajedništva u svojoj crkvi? Treba li netko iz odbora za imenovanje moliti vjernike da se prime službe u odjelima školske djece, tinejdžera i drugih odjela mladih u vašoj crkvi? Ako je tako, razmislite o tome da ukinete subotnju školu za odrasle na jedan cijeli mjesec i tražite da svi vjernici pođu u dječje odjele. Možda u budućnosti nećete imati potrebu za organiziranjem subotnje škole za odrasle. Možda ćete, samo možda, u svojoj crkvi stvoriti tako snažan osjećaj zajedništva da kad mladi završe srednju školu ili fakultet, neće istodobno završiti i s crkvom.

Prepreke ovakvim pozitivnim odnosima ukorijenjene su u našoj usmjerenosti na sebe. Naše prirodne sklonosti su u bîti samorazarajuće. Katkad pamtimo uvrede i nismo spremni oprostiti i, poput Kristovih učenika, borimo se za čast. Ali pomaganjem drugima, na neobjašnjiv način možemo zadovoljiti svoje najskrovitije potrebe. Neurotici su izvan svake sumnje egocentrični. Onoliko koliko pomažemo drugima, toliko pomažemo samima sebi. To nije nešto što možemo kupiti niti nešto što možemo prenijeti na drugoga. Da bismo bili osoba koja voli, moramo voljeti sebe. Odbijamo li prigode da volimo, pomalo ćemo se u sebi sasušiti.

Evo ispita kakvoće vaših odnosa s drugima. Ljudi koji znaju da ih volite, potražit će vas u mnoštvu. Zašto? Jer traže nešto više od topline i sreće koju osjećaju kad su u vašoj blizini — to što su s vama pomaže im da se dobro osjećaju.

Kako se odnosite prema mališanima u svojoj crkvi ili društvenoj zajednici, vidjet će se po tome hoće li vam doslovno pritrčati kad vas ugledaju. Zašto? Žele nešto više od te stvarno brižne osobe koja im služi kao izvor sreće. Jeste li kad prolazili trgovinom, a neko vam je dijete pritrčalo i zgrabilo vas za nogu? To je nešto posebno. Pomoći će vam da se zdravije osjećate.

Riječju, suvremena adventistička zdravstvena vijest je LJUBAV, vitamin LJ. Kad razvijete poznanstvo s drugima u svojoj društvenoj zajednici, mjesnoj crkvi ili građanskoj školi, imat ćete prigodu stvoriti veze koje će pridonijeti boljem zdravlju.

Pokušajte ovo: umjesto da ljudima govorite što bi trebali prihvatiti (vegetarijansku prehranu, tjelesno vježbanje i drugo), razvijte s njima prisno poznanstvo i dajte im ono što im treba — vitamin LJ. Pomozite im u njihovim potrebama. Kad uspostavite takvo poznanstvo i razvijete povjerenje, imat ćete im prigodu iznijeti ono što će im život učiniti sretnijim i zdravijim — tradicionalnu adventističku zdravstvenu vijest.

Ne budemo li slijedili načelo iz Mateja 22,37-40 (“Ljubi Gospodina Boga svim srcem svojim… a bližnjega kao samoga sebe”), mi ćemo biti bespomoćni i kao narod i kao društvo. Bog je jasno rekao da, želimo li biti uspješni u promicanju naše vijesti o zdravlju, moramo biti “zajednica”, “obitelj” okružena ljubavlju. Rekao je da će naša snaga biti isto toliko neograničena kao naša sposobnost da volimo.

Činjenica je da su svim ljudima potrebni ljubav i prihvaćanje. Isto je tako činjenica da će, ako to ne mogu dobiti u vlastitoj obitelji, to potražiti drugdje i uzeti tamo gdje nađu. Nije li to zanimljivo? Zvuči poznato.

Dakle, sve počinje s ljubavlju.

Svakako, to je novi pogled na našu poruku o zdravlju.

Allan Handysides, Gari Hopkins i Tom Amato

http://adventisti.hr/adventisticka-poruka-o-zdravlju/

Da li je istina
da Adventisti vjeruju da je Isus = Mihael?

student.stalni je napisao/la:

Da li je istina
da Adventisti vjeruju da je Isus = Mihael?

Da.

καιros je napisao/la:

student.stalni je napisao/la:

Da li je istina
da Adventisti vjeruju da je Isus = Mihael?

Da.

Da li je anđeo duhovno biće, ili tjelesno?

student.stalni je napisao/la:

καιros je napisao/la:

student.stalni je napisao/la:

Da li je istina
da Adventisti vjeruju da je Isus = Mihael?

Da.

Da li je anđeo duhovno biće, ili tjelesno?

Reci mi oni ljudi koje je ugostio Abraham, tko su oni bili - andjeli ili ljudi (ne zabaoravi da je jedan od njih bio Bog, tj. Isus - jer se on uvijek javljao ljudima u SZ a ne Bog Otac).