Kršćanska Adventistička Crkva

Za jasnije razumijevanje događja koji su doveli do stvaranja Crkve adventista sedmoga dana potrebno je pogledati u povijest velikog buđenja u svijetu vezanog za drugi Kristov dolazak prije početka 18 stoljeća a od početka očekivanja drugog Kristovog dolaska u prvoj kršćanskoj crkvi..
Biblijska nada sa mnogim svojim stranicama ne kreće su u krugu, s jednim središtem, oko prvog ili drugog Kristovog dolaska; ona se krće u elipsi koja ima dva središta, oko oba dolaska, nerazdvojivih.Novozavjetni pisci su izrazili snađnu vjeru u potpuno ostvarenu nadu prigodom drugog dolaska, zahvaljujući otkupiteljskim dostignućima prvog Kristovog dolaska.U velikom sukobu između dobra i zla prvi je dolazak dan D - kada je izvojevana odlučna bitka; drugi će dan V biti- kada će se ostvariti konaćna pobjeda pravednih..
U vrijeme povijesnog nastanka crkve adventista sedmoga dana bilo je i drugih čekaoca drugog Kristovog dolaska, na pr. adventista prvog dana..Subota kao Biblijski sedmi dan, povezana je sa Otkrivenjem 14 glave u kojoj se poklanjanje Bogu - uvažavanje Njegovog autoriteta stvoritelja povezuje
sa svetkovanjem subote..držanjem Božjih zapovijesti..Kako je držanje Božjih zapovijesti, zakona deset Zapovijesti, jedna od značajki crkve Ostatka to se u povijesti crkve ASD pokazalo Božje vođenje Crkve kao pokreta koji objavljuje tri anđeoske poruke iz Otkrivenja 14 glave..No i druge Crkve svetkuju subotu kao dan od odmora..Većina učenja adventista sedmoga dana su manje više učenja i drugih kršćana, no, ono što je najznačajnije -adventističko- je učenje o predadventnom sudu tj učenje o Čišćenju nebeske svetinje vezanog za predadventni sud 1844 godine .Ta je godina bitna za sud zato što je Isus nakon uznesenja ušao u Nebesku Svetinju - u prvo odjeljenje i tamo obnašao službu sve do 1844 kada je prešao u drugo odjeljenje Nebeske svetinje gdje vrši svoju sadašnju službu Velikog dana pomirenja.Pogledaj Daniel glava 7-9 i dalje.Poslanica Hebrejima...

Temeljna vjerovanja kršćanske adventističke crkve:

1. Sveto pismo

Biblija ili Sveto pismo, Stari i Novi zavjet, pisana je Božja Riječ,
dana božanskim nadahnućem preko svetih Božjih ljudi koji su govorili i
pisali pod utjecajem Svetoga Duha. U svojoj Riječi Bog je povjerio
čovjeku znanje nužno za spasenje. Sveto pismo je nepogrešiva objava
Njegove volje. Ono je mjerilo karaktera, provjera iskustva,
autoritativna objava istine i vjerodostojni izvještaj o Božjem
djelovanju u povijesti. (2 Pet 1,20.21; 2 Tim 3,16.17; Ps 119,105; Izr
30,5.6; Iz 8,20; Iv 17,17; 1 Sol 2,13; Heb 4,12)

2. Sveto Trojstvo

Postoji jedan Bog: Otac, Sin i Sveti Duh, jedinstvo tri vječne
Osobe. Bog je besmrtan, svemoguć, sveznajuć, iznad svega i uvijek
nazočan. On je neograničen i izvan moći ljudske spoznaje; pa ipak
poznat po onome kako se sČm objavio. On je vječno dostojan da Ga
obožava, poštuje i da Mu služi sve što je stvoreno. (Pnz 6,4; Mt 28,19;
2 Kor 13,14; Ef 4,4-6; 1 Pt 1,2; 1 Tim 1,17; Otk 14,7)

3. Bog Otac

Bog vječni Otac je Stvoritelj, Izvor, Održavatelj i Vladar svega
što je stvorio. On je pravedan i svet, milostiv i milosrdan, spor na
srdžbu i obilan u nepokolebljivoj ljubavi i vjernosti. Osobine i moći
koje pokazuju Sin i Sveti Duh također su objave o Ocu. (Post 1,1; Otk
4,11; 1 Kor 15,28; Iv 3,16; 1 Iv 4,8; 1 Tim 1,17; Izl 34,6; Iv 14,9)

4. Bog Sin

Bog vječni Sin utjelovio se u Isusu Kristu. Kroz Njega je sve
stvoreno, otkriven Božji karakter, postignuto spasenje čovječanstva i
On će suditi svijetu. Vječni pravi Bog postao je i pravi čovjek Isus
Krist. Začet je po Svetom Duhu i rođen od blažene Djevice Marije. Živio
je i pretrpio kušnje kao ljudsko biće, ali je primjerom savršeno
pokazao Božju pravednost i ljubav. Svojim čudesima pokazao je Božju moć
i posvjedočio se kao obećani Mesija. Stradao je i dragovoljno umro na
križu za naše grijehe i umjesto nas, uskrsnuo je iz mrtvih i uznio se
da bi u nebeskom Svetištu služio za nas. On će ponovno doći u slavi
danapokon oslobodi svoj narod i obnovi Zemlju. (Iv 1,1-3.14; Kol
1,15-19; Iv 10,30; 14,9; Rim 6,23; 2 Kor 5,17-19; Iv 5,22; Lk 1,35; Fil
2,5-11; Heb 2,9-18; 1 Kor 15,3.4; Heb 8,1.2; Iv 14,1-3)

5. Bog Sveti Duh

Bog vječni Duh sudjelovao je s Ocem i sa Sinom u stvaranju,
utjelovljenju i otkupu. On je nadahnjivao pisce Svetoga pisma. On je
Kristov život ispunio silom. On privlači i osvjedočava ljude; one koji
se odazovu obnavlja i preobražava u Božje obličje. Poslan od Oca i Sina
da uvijek bude s Njegovom djecom, On daje Crkvi duhovne darove,
osposobljava je da svjedoči za Krista i uskladu sa Svetim pismom
upućuje u potpunu istinu. (Post 1,1.2; Lk 1,35; 4,18; Dj 10,38; 2 Pt
1,21; 2 Kor 3,18; Ef 4,11.12; Dj 1,8; Iv 14,16-18.26; 15,26.27;
16,7-13)

6. Stvaranje

Bog je Stvoritelj svega. U Svetom pismu otkrio je vjerodostojni
izvještaj o svojoj stvaralačkoj djelatnosti. Za šest dana Gospodin je
stvorio "nebo i zemlju" i sve živo na njoj i otpočinuo sedmog dana
prvoga tjedna. Tako je ustanovio subotu kao trajnu uspomenu na završeno
stvaralačko djelo. Prvi čovjek i žena stvoreni su po Božjem obličju kao
kruna stvaranja. Povjereno im je da upravljaju zemljom i da se o njoj
odgovorno staraju. Kad je stvaranje svijeta bilo završeno, sve je bilo
"veoma dobro", te je svjedočilo o Božjoj slavi. (Post 1.2; Izl 20,8-11;
Ps 19,1-6; 33,6.9; 104; Heb 11,3)

7. Ljudska priroda

Čovjek i žena stvoreni su na Božju sliku, s osobnošću, moći i
slobodom da misle i djeluju. Iako su bili stvoreni kao slobodna bića,
svatko je od njih bio nedjeljivo jedinstvo tijela, uma i duha; čiji su
život, dah i sve ostalo ovisili o Bogu. Kad naši praroditelji nisu
poslušali Boga, i kad su se htjeli osloboditi ove ovisnosti, pali su sa
svog uzvišenog položaja što su ga uživali pred Bogom. Izgubili su
savršeno Božje obličje i postali su podložni smrti. Njihovi potomci
dijele s njima ovu grešnu prirodu i njezine posljedice. Rađaju se sa
slabostima i sklonostima k zlu. No Bog je u Kristu pomirio svijet sa
sobom te svojim Duhom obnavlja u smrtnicima koji se kaju obličje
njihova Stvoritelja. Stvoreni Bogu na slavu pozvani su da ljube Njega i
jedan drugoga te da se brinu za sredinu u kojoj žive. (Post 1,26-28;
2,7; Ps 8,4-8; Dj 17,24-28; Post 3; Ps 51,5; Rim 5,12-17; 2 Kor
5,19,20; Ps 51,10; 1 Iv 4,7.8.11.20; Post 2,15)

8. Velika borba

Cijelo čovječanstvo uključeno je u veliku borbu između Krista i
Sotone u odnosu na Božji karakter, Njegov Zakon i Njegovu vlast u
svemiru. Ovaj je sukob započeo na Nebu kad je jedno stvoreno biće,
obdareno slobodom izbora, u želji za vlašću postalo Sotonom, Božjim
neprijateljem, i povelo u pobunu dio anđela. To je biće, Sotona,
unijelo duh pobune i u ovaj svijet kad je navelo Adama i Evu na grijeh.
Njihov grijeh uzrokovao je izopačivanje Božjega lika u čovjeku, nered u
stvorenom svijetu, i napokon njegovo konačno uništenje u sveopćem
potopu. Pred očima svega što je stvoreno ovaj svijet postao je
pozornicom sveopćeg sukoba u kojem će na kraju Bog ljubavi biti
opravdan. Da bi pomogao svom narodu u ovoj borbi, Krist šalje Svetog
Duha i vjerne anđele da ga vode, štite i podržavaju na putu spasenja.
(Otk 12,4-9; Iz 14,12-14; Ez 28,12-18; Post 3; Rim 1,19-32; 5,12-21;
8,19-22; Post 6-8; 2 Pt 3,6; 1 Kor 4,9; Heb 1,14)

9. Kristov život, smrt i uskrsnuće

Kroz Kristov život savršene poslušnosti Božjoj volji, kroz Njegovo
trpljenje, smrt i uskrsnuće Bog je čovjeku pribavio jedino sredstvo
očišćenja od grijeha. Tako oni koji vjerom prihvaćaju ovo očišćenje
mogu imati vječni život, a sve što je stvoreno može bolje razumjeti
beskrajnu i svetu Stvoriteljevu ljubav. Savršenoočišćenje pomiruje
pravednost Božjeg Zakona i milosrđe Njegova karaktera, jer ono ujedno
osuđuje naš grijeh pružajući nam oprost. Kristova smrt je zamjena za
našu smrt, ona pomiruje i preobražava. Kristovo uskrsnuće najavljuje
Božju pobjedu nad silama zla, a onima koji prihvaćaju očišćenje On
osigurava konačnu pobjedu nad grijehom i smrću. Kristova pobjeda nad
smrću proglašava Ga Gospodarom pred kojim će se pokloniti svako koljeno
na Nebu i na Zemlji. (Iv 3,16; Iz 53; 1 Pt 2,21.22; 1 Kor 15,3.4.20-22;
2 Kor 5,14.15.19-21; Rim 1,4; 3,25; 4,25; 8,3.4; 1 Iv 2,2: 4,10; Kol
2,15; Fil 2,6-11)

10. Iskustvo spasenja

Božja beskonačna ljubav i milost učinili su Krista, koji nije znao za
grijeh, grijehom radi nas, da bismo mi u Njemu mogli postati
pravednicima pred Bogom. Vođeni Svetim Duhom mi osjećamo potrebu za
pokajanjem, priznajemo svoju grešnost, kajemo se za svoje prijestupe i
izražavamo vjeru u Isusa kao Gospodina i Krista, našu Zamjenu i Uzor.
Ovu vjeru kojom prihvaćamo spasenje daje božanska sila kroz Riječ i dar
je Božje milosti. Kroz Krista smo opravdani, usvojeni kao Božji sinovi
i kćeri i oslobođeni vlasti grijeha. Duhom smo nanovo rođeni i
posvećeni. Duh obnavlja naš um, upisuje Božji Zakon ljubavi u naše srce
i daje nam silu da živimo svetim životom. Ostajući u Njemu postajemo
sudionicima božanske prirode i imamo sigurnost spasenja sada i na Sudu.
(2 Kor 5,17-21; Iv 3,16; Gal 1,4; 4,4-7; Tit 3,3-7; Iv 16,8; Gal
3,13.14; 1 Pt 2,21.22; Rim 10,17; Lk 17,5; Mk 9,23.24; Ef 2,5-10; Rim
3,21-26; Kol 1,13.14; Rim 8,14-17; Gal 3,26; Iv 3,3-8; 1 Pt 1,23; Rim
12,2; Heb 8,7-12; Ez 36,25-27; 2 Pt 1,3.4; Rim 8,1-4; 5,6-10)

11. Crkva

Crkva je zajednica vjernika koji prihvaćaju istinu da je Isus Krist
Spasitelj i Gospodin. Poput Božjeg naroda u starozavjetna vremena, i
Crkva je pozvana iz svijeta. Vjernici se sjedinjuju na bogoslužju, u
zajedništu, u proučavanju iz Božje Riječi, u Večeri Gospodnjoj, u
služenju svim ljudima i objavljivanju Evanđelja cijelom svijetu.
Autoritet Crkve proistječe iz Krista koji je utjelovljena Riječ, i iz
Pisma koje je napisana Riječ. Crkva je Božja obitelj; njeni vjernici,
koje je Bog usvojio kao svoju djecu, žive na temelju novoga zavjeta.
Crkva je Kristovo Tijelo, zajednica vjernika čija je Glava s‰m Krist.
Crkva je nevjesta za koju je Isus umro da bi je mogao očistiti i
posvetiti. Prigodom Njegova povratka u slavi On će izvesti pred sebe
vjerne svih vjekova otkupljene Njegovom krvlju, "bez ljage i bore",
slavnu Crkvu, "svetu i bez mane". (Post 12,3; Dj 7,38; Ef 4,11-15;
3,8-11; Mt 28,19-20; 16,13-20; 18,18; Ef 2,19-22; 1,22.23; 5,23-27; Kol
1,17.18

12. Ostatak i njegova zadaća

Sveopću Crkvu tvore svi koji istinski vjeruju u Krista, ali u
posljednjim danima, u razdoblju široko rasprostranjenog otpada, pozvan
je Ostatak da vrši Božje zapovijedi i čuva vjeru Isusovu. Ovaj Ostatak
najavljuje dolazak vremena Suda, objavljuje spasenje kroz Krista i
navješćuje približavanje Njegova drugog dolaska. Ovo naviještanje
prikazano je simbolom trojice anđela u Otkrivenju 14; ono se zbiva u
isto vrijeme kad i djelo Suda na Nebu, te na Zemlji izaziva kajanje i
reformu. Svaki je vjernik pozvan da surađuje u ovom objavljivanju po
cijelom svijetu. (Otk 12,17; 14,6-12; 18,1-4; 2 Kor 5,10, Jd 3,14; 1 Pt
1,16-19; 2 Pt 3,10-14; Otk 21,1-14)

13. Jedinstvo Kristova Tijela

Crkva je jedno Tijelo s mnogo udova koji su pozvani iz svakog
naroda, plemena, jezika i puka. U Kristu smo svi "novo stvorenje";
razlike u rasi, kulturi, obrazovanju, nacionalnosti, pa razlike između
velikih i malih, bogatih i siromašnih, muškog i ženskog - ne smiju nas
dijeliti. Svi smo jednaki u Kristu koji nas je istim Duhom povezao u
zajedništvo sa sobom i međusobno; trebamo služiti bez pristranosti i
ustezanja. Kroz Kristovu objavu u Pismu sudionici smo iste nade i
vjere, i nastojimo svjedočiti svima. Ovo jedinstvo ima svoj izvor u
jedinstvu Trojednog Boga koji nas je prihvatio kao svoju djecu. (Rim
12,4.5; 1 Kor 12,12-14; Mt 28,19.20; Ps 133,1; 2 Kor 5,16.17; Dj
17,26.27; Gal 3,27.29; Kol 3,10-15; Ef 4,14-16; 4,1-6; Iv 17,20-23)

14. Krštenje

Krštenjem priznajemo svoju vjeru u smrt i uskrsnuće Isusa Krista, i
svjedočimo o svojoj smrti grijehu te o odluci da živimo novim životom.
Tako mi priznajemo Krista kao Spasitelja i Gospodara, postajemo
Njegovim narodom i vjernicima Njegove Crkve. Krštenje je simbol naše
zajednice s Kristom, oprosta naših grijeha i našeg primanja Svetoga
Duha. Ono se obavlja uronjavanjem u vodu i uvjetovano je priznanjem
vjere u Isusa i dokazima pokajanja za grijehe. Njemu prethodi
poučavanje iz Pisma i prihvaćanje njegova nauka. (Rim 6,1-6; Kol
2,12.13; Dj 16,30-33; 22,16; 2,38; Mt 28,19-20)

15. Gospodnja večera

Gospodnja večera je čin uzimanja udjela u simbolima Kristova tijela
i krvi kao izraz vjere u Njega, našega Spasitelja i Gospodara. Svojom
nazočnošću u ovom zajedništvu Krist se zbližava sa svojim narodom i
jača ga. Uzimanjem udjela u Gospodnjoj večeri mi s radošću objavljujemo
"smrt Gospodnju dok On ne dođe". Priprema za Večeru uključuje
preispitivanje, pokajanje i priznanje. Učitelj je naredio da služba
pranja nogu treba označiti obnovljeno čišćenje, izraziti spremnost na
uzajamno služenje u duhu Kristove poniznosti i sjediniti naša srca u
ljubavi. Udio u ovom zajedništvu otvoren je za sve kršćane koji
vjeruju. (1 Kor 10,16.17; 11,23-30; Mt 26,17-30; Otk 3,20; Iv 6,48-63;
13,1-17)

16. Duhovni darovi i službe

Bog svim vjernicima svoje Crkve u sva vremena poklanja duhovne
darove koje svatko treba upotrijebiti u dragovoljnoj službi iz ljubavi
na opću dobrobit Crkve i ljudskog roda. Darovi Svetoga Duha, koje On
dodjeljuje svakom vjerniku po svojoj volji, obuhvaćaju sve sposobnosti
i službe koje su potrebne Crkvi radi izvršenja zadaće koju joj je Bog
povjerio. Prema Bibliji ovi su darovi vjera, liječenje, proroštvo,
propovijedanje, učenje, upravljanje, mirenje, tješenje, samoprijegorna
služba, i ljubav za pomaganje i hrabrenje ljudi. Neke vjernike je Bog
pozvao i obdario ih Duhom za službe kao što su pastoralna, evanđeoska,
apostolska, i za službu poučavanja koja je naročito potrebna pri
osposobljavanju vjernika za služenje, za izgradnju Crkve, za duhovnu
zrelost i za unapređivanje jedinstva u vjeri i spoznavanju Boga. Kad
vjernici koriste ove duhovne darove kao izraz Božje milosti, Crkva je
zaštićena od razornih utjecaja lažnih nauka, ona raste pod Božjim
okriljem i izgrađuje se u vjeri i ljubavi. (Rim 12,4-8; 1 Kor
12,9-11.27.28; Ef 4,8.11-16; Dj 6,1-7; 1 Tim 2,1-3; 1 Pt 4,10.11)

17. Dar proroštva

Jedan od darova Svetoga Duha jest proroštvo. Ovaj dar je jedan od
znakova raspoznavanja Crkve Ostatka i očitovao se u službi Gospodnje
vjesnice Ellen G. White. Njezini spisi trajan su i vjerodostojan izvor
istine koja Crkvi pruža utjehu, upute, usmjerava je i navodi na
popravljanje. Oni također jasno otkrivaju kako je Biblija mjerilo
svakog učenja i svakog iskustva. (Jl 2,28.29; Dj 2,14-21; Heb 1,1-3;
Otk 12,17; 19,10)

18. Božji Zakon

Velika načela Božjeg Zakona sadržana su u Deset zapovijedi i
potvrđena u Kristovu životu. Ona izražavaju Božju ljubav, i obvezuju
sve ljude u svim vremenima. Ovi su propisi temelj Božjeg saveza s
Njegovim narodom i mjerilo na Božjem Sudu. Posredovanjem Svetog Duha
oni ukazuju na grijeh i izazivaju potrebu za Spasiteljem. Spasenje je u
cijelosti po milosti, a ne po djelima, ali je plod spasenja poslušnost
Zapovijedima. Poslušnost razvija kršćanski karakter i daje osjećaj
zadovoljstva. Ona je dokaz naše ljubavi prema Gospodinu i naše brige za
bližnje. Poslušnost vjerom otkriva Kristovu silu koja preobražava život
i time snažno svjedoči za Krista. (Izl 20,1.17; Ps 40,7.8; Mt 22,36-40;
Pnz 28,1-14; Mt 5,17-20; Heb 8,8-10; Iv 16,7-10; Ef 2,8-10; 1 Iv 5,3;
Rim 8,3.4; Ps 19,7-14)

19. Subota - dan odmora

Stvoritelj je nakon šest dana stvaranja počinuo sedmoga dana i
ustanovio subotu za sve ljude, kao uspomenu na Stvaranje. Četvrta
zapovijed Božjeg nepromjenjivog Zakona zahtijeva poštovanje sedmog
dana, subote, kao dana odmora, bogoslužja i služenja u skladu s učenjem
i djelom Isusa, Gospodara subote. Subota je dan radosne zajednice s
Bogom i bližnjima, simbol otkupa u Kristu, znak našeg posvećenja i
vjernosti, vizija naše vječne budućnosti u Božjem kraljevstvu. Subota
je Božji trajni znak Njegovog vječnog zavjeta s Njegovim narodom.
Radosnim svetkovanjem ovog dana, od zalaska do zalaska sunca,
proslavljamo Božje stvaralačko i otkupiteljsko djelo. (Post 2,1-3; Izl
20,8-11; Lk 4,16; Iz 56,5.6; 58,13.14; Mt 12,1-12; Izl 31,13-17; Ez
20,12.20; Pnz 5,12-15; Heb 4,1-11; Lev 23,32; Mk 1,32)

20. Upraviteljska služba

Mi smo upravitelji kojima je Bog povjerio vrijeme i prilike,
sposobnosti i imovinu, blagoslove zemlje i njena dobra. Njemu smo
odgovorni za pravilno korištenje povjerenih vrijednosti. Mi priznajemo
Boga kao Vlasnika svojom vjernom službom Njemu i našim bližnjima, i
davanjem desetine i darova za objavljivanje Evanđelja i napredak
Njegove Crkve. Upraviteljska služba je prednost koju nam je Bog dao da
bismo razvijali ljubav i pobjedu nad sebičnošću i lakomošću. Upravitelj
se raduje blagoslovima koje drugi primaju zbog njegove vjernosti. (Post
1,26-28; 2,15; 1 Ljet 29,14; Hag 1,3-11; Mal 3,8-12; 1 Kor 9,9-14; Mt
23,23; Rim 15,26.27)

21. Kršćansko vladanje

Mi smo pozvani da budemo pobožan narod koji misli, osjeća i djeluje
u skladu s nebeskim načelima. Da bi Sveti Duh mogao u nama obnoviti
karakter našega Gospodina, mi prihvaćamo samo ono što će u našem životu
proizvesti moralnu čistoću, zdravlje i radost po uzoru na Krista. To
znači da naš odmor i rekreacija trebaju odgovarati najvišim mjerilima
kršćanskog ukusa i ljepote. Iako priznajemo razlike u kulturi, naša
odjeća treba biti jednostavna, skromna i skladna, dolična onima čija se
prava ljepota ne sastoji u izvanjskom ukrašavanju nego u neprolaznim
ukrasima plemenitog i tihog duha. To također znači da se trebamo
razumno starati o svome tijelu, budući da je ono hram Svetoga Duha.
Pored dovoljno kretanja i odmora, trebamo usvojiti zdravu prehranu i
uzdržavatise od hrane koju Pismo proglašava nečistom. Budući da su
alkoholna pića, duhan i neodgovorna uporaba lijekova i opijata štetni
za naše tijelo, trebamo se uzdržavati i od njih. Umjesto toga trebamo
se uključiti u sve što naše misli i tijelo dovodi u sklad s Kristom. On
želi da budemo zdravi, radosni i čestiti. (Rim 12,1.2; 1 Iv 2,6; Ef
5,1-21; Fil 4,8; 2 Kor 10,5; 6,14-7,1; 1 Pt 3,1-4; 1 Kor 6,19.20;
10,31; Lev 11,1-47; 3 Iv 2)

22. Brak i obitelj

Bog je stvorio brak u Edenu, a Isus ga je potvrdio kao doživotnu
zajednicu između čovjeka i žene u ljubavi. Za kršćanina brak je zavjet
kojim se obećao Bogu i svom bračnom drugu. U tu zajednicu trebaju
ulaziti samo oni koji dijele zajedničku vjeru. Uzajamna ljubav,
poštovanje i odgovornost temelji su ovog odnosa koji treba odražavati
ljubav, svetost, bliskost i trajnost odnosa između Krista i Njegove
Crkve. Što se tiče rastave, Isus je učio da onaj koji napušta svog
bračnog druga, osim za preljub, i stupa u brak s drugim - čini preljub.
Iako odnosi u obitelji katkad nisu idealni, supružnici, koji se potpuno
posvete jedno drugome u Kristu, mogu postići zajedništvo u ljubavi kroz
vodstvo Svetoga Duha i uz pomoć Crkve. Bog blagoslivlja obitelj i želi
da njeni članovi pomažu jedan drugome u kršćanskom sazrijevanju.
Roditelji trebaju odgajati svoju djecu da ljube i slušaju Boga. Svojim
primjerom i riječima trebaju ih osvjedočiti kako Krist poučava s
ljubavlju, nježno i pažljivo, jer želi da ona postanu udovi Njegova
tijela, članovi Božje obitelji. Jedna od posljednjih Božjih evanđeoskih
poruka svijetu jest poziv na zbližavanje u obitelji. (Post 2,18-25; Mt
19,3-9; Iv 2,1-11; 2 Kor 6,14; Ef 5,21-23; Mt 5,31.32; Mk 10,11.12; Lk
16,18; 1 Kor 7,10,11; Izl 20,12; Ef 6,1-4; Pnz 6,5-9; Izr 22,6; Mal
4,5.6)

23. Kristova služba u nebeskom Svetištu

Na Nebu postoji Svetište koje je postavio Gospodin a ne čovjek. U
njemu Krist služi za nas, stavljajući vjernicima na raspolaganje
zasluge svoje žrtve pomirnice koju je prinio na križu jedanput za sve.
Naš Veliki svećenik ustoličen je prigodom svoga uzašašća, kad je i
otpočeo svoje posredovanje. Godine 1844., na kraju proročkog razdoblja
od 2300 dana, započeo je drugo i posljednje razdoblje svoje službe
pomirnice. To je djelo Istražnog suda čija je svrha konačno uklanjanje
grijeha, a ispunjenje je simboličke službe u negdašnjem hebrejskom
Svetištu na Dan pomirenja. U toj simboličkoj službi Svetište se čistilo
krvlju životinjskih žrtava, dok se na Nebu čišćenje obavlja Isusovom
krvlju i Njegovom savršenom žrtvom. Istražni sud otkriva nebeskim
bićima tko je između mrtvih zaspao vjeran Kristu i tko je, prema tome,
u Njemu dostojan ustati iz groba o prvom uskrsnuću. Ovaj Sud također
otkriva tko između živih živi u Kristu, vrši Božje zapovijedi i čuva
vjeru Isusovu te je tako u Njemu spreman za preobraženje i ulazak u
Njegovo vječno kraljevstvo. On dokazuje Božju pravednost u spašavanju
onih koji vjeruju u Isusa i objavljuje da će oni koji su ostali vjerni
Bogu ući u Njegovo kraljevstvo. Završetak ove Isusove službe označit će
kraj vremena milosti za ljudski rod, neposredno prije Njegova drugog
dolaska. (Heb 8,1-5; 4,14-16; 9,11-28; 10,19-22; 1,3; 2,16.17; Dn
7,9-27; 8,13.14; 9,24-27; Br 14,34; Ez 4,6; Lev 16; Otk 14,6.7; 20,12;
14,12; 22,12)

24. Kristov drugi dolazak

Drugi Kristov dolazak blažena je nada Crkve i veličanstveni vrhunac
Evanđelja. Spasiteljev dolazak će biti doslovan, osoban i vidljiv na
cijelom svijetu. Kad se On vrati, uskrsnut će svi pravednici i zajedno
sa živim pravednicima bit će preobraženi i uzeti na Nebo, dok će
nepravednici pomrijeti. Skoro potpuno ispunjenje većine proročkih
objava, zajedno sa sadašnjim stanjem svijeta, ukazuje da je Kristov
dolazak blizu. Vrijeme Njegova dolaska nije otkriveno, pa smo stoga
pozvani da budemo uvijek pripravni. (Tit 2,13; Heb 9,28; Iv 14,1-3; Dj
1,9-11; Mt 24,14; Otk 1,7; Mt 26,43-44; 1 Sol 4,13-18; 1 Kor 15,51-54;
2 Sol 1,7-10; 2,8; Otk 14,14-20; 19,11-21; Mt 24; Mk 13; Lk 21; 2 Tim
3,1-5; 1 Sol 5,1-6)

25. Smrt i uskrsnuće

Plaća grijeha je smrt. Međutim, Bog, koji je jedini besmrtan, dat
će vječni život onima što ih je otkupio. Do toga dana smrt je besvjesno
stanje svih ljudi. Kad se javi Krist, koji je naš Život, uskrsli
pravednici i živi pravednici bit će proslavljeni i uzeti u susret svome
Gospodinu. Drugo uskrsnuće, uskrsnuće nepravednika, dogodit će se
tisuću godina kasnije. (Rim 6,23; 1 Tim 6,15.16; Prop 9,5.6; Ps
146,3.4; Iv 11,11-14; Kol 3,4; 1 Kor 15,51-54; 1 Sol 4,13-17; Iv
5,28.29; Otk 20,1-10)

26. Tisućgodišnjica i kraj grijeha

Milenij je tisućgodišnja Kristova vladavina sa spašenim
pravednicima na Nebu, između prvog i drugog uskrsnuća. U to vrijeme
sudit će se mrtvim nepravednicima; zemlja će biti potpuno pusta, bez
živih ljudskih stanovnika. Na njoj će biti zatočeni Sotona i njegovi
demoni. Na kraju tog razdoblja Krist će sa svojim spašenim pravednicima
i Svetim gradom sići s Neba na Zemlju. Mrtvi nepravednici će uskrsnuti
i zajedno sa Sotonom i njegovim anđelima okružiti Grad, ali će ih oganj
od Boga uništiti i očistiti Zemlju. Tako će svemir zauvijek biti
oslobođen grijeha i grešnika. (Otk 20; 1 Kor 6,2.3; Jer 4,23-26; Otk
21,1-5; Mal 4,1; Ez 28,18.19)

27. Nova zemlja

Na Novoj zemlji, na kojoj vlada pravednost, Bog će otkupljenima
pripremiti vječni dom i savršene okolnosti za vječni život, ljubav,
radost i učenje u Njegovoj nazočnosti. Ondje će boraviti sam Bog sa
svojim narodom, a patnje i smrti više neće biti. Velika borba bit će
završena i grijeha više neće biti. Sve živo i neživo objavljivat će da
je Bog ljubav, i On će vladati zauvijek. Amen. (2 Pet 3,13; Iz 35;
65,17-25; Mt 5,5; Otk 21,1-7; 22,1-5; 11,15)

evo jedan link adventističke crkve, ima i forum,

www.adventisti.info

Može li netko prokomentirati slijedeće tekstove:

http://groups.google.hr/group/hr.soc.religija.krscanstvo/browse_thread/thread/639e1e43564157e6/1473c81ff1896ed9?lnk=st&q=&rnum=5&hl=hr#1473c81ff1896ed9

http://groups.google.hr/group/hr.soc.religija.krscanstvo/browse_thread/thread/eb4be9ae57d27447/6e9aed1f5bec66df?lnk=st&q=&rnum=4&hl=hr#6e9aed1f5bec66df

Mali princ je napisao/la:

Može li netko prokomentirati slijedeće tekstove:

http://groups.google.hr/group/hr.soc.religija.krscanstvo/browse_thread/thread/639e1e43564157e6/1473c81ff1896ed9?lnk=st&q=&rnum=5&hl=hr#1473c81ff1896ed9

[url=http://groups.google.hr/group/hr.soc.religija.krscanstvo/browse_thread/thread/eb4be9ae57d27447/6e9aed1f5bec66df?lnk=st&q=&rnum=4&hl=hr#6e9aed1f5bec66df

http://groups.google.hr/group/hr.soc.religija.krscanstvo/browse_thread/thread/eb4be9ae57d27447/6e9aed1f5bec66df?lnk=st&q=&rnum=4&hl=hr#6e9aed1f5bec66df[/quote[/url]]
Ovo nije naučni rad ali ima istine pomješane sa lažima.Nebeska se Svetinja čas priznaje čas ismijava .Mislim da je dosta koristan tekst za preispitivanje ...Kao što se Kristova nebeska služba nastoji zasjeniti od strane malog roga , tako se i uloga Crkve ostatka nastoji zasjeniti i omalovažiti ovakvim radovima..Na primjer izraz redigirani tekst Danielove knjige.Što je to originalni tekst i gdje je , koji su razlozi za redigiranje...
pozdrav malom princu.
Nalazio sam dosta takvih tekstova..

dakle svatko tko miješa istinu i laž njega nadahnjuje "mali rog" koji želi zasjeniti Krista.
Čita li ovo Jevrejin pitam se?

Imam osjećaj kao što hrki voli Vassulu, da i ti voliš Jevrejina....da jedva čekate doći na forum zbog ovih osoba...

Pa čuj osjećaj može i prevariti, i to najčešće.
No zanimljivo je da se svi razbacujemo nekim velikim zaključcima a ne primjenjujemo u osobnom životu takve zaključke.
Ukoliko gore izrečena, moja konstatacija pomogne Jevrejinu ondaje dobro.
Isto tako primjećujem veliku sličnost između razmišljanja Jevrejina i Hrkija samo su im predznaci različiti.
Takav je moj osjećaj.

Ha ha ha ha, ovo je dobro!


Da nema tebe Izrail, stvarno bi bilo dosadno.

Ma, volim te covece, kako to ne shvatas!

Manje je bitno tko koga voli bitno je biti opredjeljen za Istinu.
A Isus krist je Put Istina i Život.
Tako da ne relativiziraj svoje miješanje istine i laži.

Znas sta, a tebe jedva cekam da ponovo dodjes.

<BLOCKQUOTE>
<BLOCKQUOTE>

Mucenik je napisao/la:

Znas sta, a tebe jedva cekam da ponovo dodjes.

Kako poznam adventiste, ovo nije stil njihova govora, ovo mislim da je prije sramocenje adventista, nego da je netko pripadnik adventista.A koje si ti crkve clan?
A katolici poznaju drugacije adventiste.Sto se vidi i iz prijasnjih postova u kojima stoje jasni stavovi adventista i u medjuljudskim odnosima.</BLOCKQUOTE></BLOCKQUOTE>

Cuo sam da jucer i danas da adventisti u zagrebu imaju dobra predavanja o kreacionizmu, kazu da je neki poznati znanstvenik iz crne gore koji pobija evolucionizam.

pa, mozda i dodjem i vidim.

apostol je napisao/la:

<BLOCKQUOTE>

<BLOCKQUOTE>

Mucenik je napisao/la:

Znas sta, a tebe jedva cekam da ponovo dodjes.

Kako poznam adventiste, ovo nije stil njihova govora, ovo mislim da je prije sramocenje adventista, nego da je netko pripadnik adventista.A koje si ti crkve clan?
A katolici poznaju drugacije adventiste.Sto se vidi i iz prijasnjih postova u kojima stoje jasni stavovi adventista i u medjuljudskim odnosima.</BLOCKQUOTE></BLOCKQUOTE>

Da ja sam adventista. Ali ne nadljud, ili superadventista. Ja sam obican covek.

A sta ti, uopste mislis, zasto sam ja napisao te reci*? A?

Ko zna, ko to zna sta ce biti?

O da, sada sam se setio.

Lepo od tebe sto adventiste vidis kao andjele.