Naveo bih Painu izjavu u kojoj se ocituje vaznost krscansko uvazavanje zivota u nauci i medicini i istakao opasnosti od autonomnog laboratorijskog odredjivanja granica nauke.Taj se novi kartezijanski sustav sa autonomnom relativnom izlaznom tockom javlja i u politici i u ekonomiji:
Sve je češće uvjerenje – ... – da znanstveno istraživanje nema drugih zakona osim onih koje ono želi priznati i da nema granica njegovim mogućnostima.
Moliti se za one koji se posvećuju medicinskome istraživanju i za zakonodavce, kako bi uvijek gajili duboko poštovanje prema ljudskome životu, od začetka do prirodne smrti – to je molitvena nakana Svetoga oca za mjesec studeni. Benedikt XVI. je obrani čovjeka i njegova dostojanstva posvetio veliki dio svoga učiteljstva. Nikada ne treba rabiti znanost protiv ljudskoga života i njegova dostojanstva, nego u njegovu službu – od početaka svoga pontifikata Benedikt XVI. ističe neupitnost toga načela. Obrana života nije katolički interes, nego služenje čovjeku. Ovdje ne zastupamo katoličke interese, nego blagodat čovjeka, Božjega stvorenje – ustvrdio je Papa 30. svibnja 2005. godine govoreći talijanskim biskupima.
Crkva nije neprijateljica znanosti, nego upozorava na etičke posljedice sadržane u znanstvenome i tehnološkome napretku, poglavito u medicinskome istraživanju – ustvrdio je Papa govoreći 23. prosinca 2005. godine britanskome veleposlaniku. Govoreći pak članovima Papinske akademije za život, Papa je 27. veljače podsjetio kako Bog ne čini razliku između djeteta začetoga u majčinskoj utrobi, rođenoga i odrasla čovjeka, jer u svakome vidi otisak svoje slike i prilike. Ne može se dakle bez ograničenja provoditi medicinsko istraživanje. Crkveno je učiteljstvo uvijek proglašavalo svetost i nepovrjedivost ljudskoga života, od začeća sve do prirodne smrti. Ovaj se moralni sud odnosi na početak života embrija, prije negoli se ugnijezdi u majčinsko krilo koje će ga tijekom devet mjeseci čuvati i hraniti sve do trenutka rađanja.
Ljudsko biće, Božji nacrt, nikada ne smije postati sredstvo. Papa se u nagovoru Zboru za katolički odgoj 1. travnja osvrnuo na antropološko pitanje. Uvijek valja upozoravati da ljudsko biće ne može biti žrtvovano uspjesima znanosti i tehnike, stoga je veoma važno takozvano antropološko pitanje koje mi, nasljednici humanističke tradicije utemeljene na kršćanskim vrednotama, moramo promatrati u svjetlu načelâ koja nadahnjuju našu civilizaciju. Papa se 6. studenoga 2006. godine na audijenciji Papinskoj akademiji za znanosti ponovno osvrnuo na pravu vrednotu znanstvenoga napretka. Čovjek se ne može u znanost i tehnologiju tako radikalno i bezuvjetno pouzdati da vjeruje kako znanstveni i tehnološki napredak mogu razjasniti sve i odgovoriti na sve egzistencijalne i duhovne potrebe. Znanost – rekao je Sveti Otac – ne može zamijeniti filozofiju i objavu iscrpno odgovarajući na čovjekova iskonska pitanja: o smislu života i smrti, o unutarnjim vrednotama, te samoj naravi napretka.
Papa se u govoru Diplomatskome zboru pri Svetoj Stolici 8. siječnja 2007. godine ponovno osvrnuo na znanstveno istraživanje ističući opasnosti povezane sa znanošću bez pravila. Ponekad se napadi na život – ustvrdio je Benedikt XVI. – vrše pod izlikom znanstvenoga istraživanja. Sve je češće uvjerenje – dodao je – da znanstveno istraživanje nema drugih zakona osim onih koje ono želi priznati i da nema granica njegovim mogućnostima. Papa je 29. listopada, govoreći katoličkim ljekarnicima, ponovno dignuo glas u obranu dostojanstva čovjeka, poglavito bolesnoga. Nijednu se osobu ne smije nepromišljeno rabiti kao predmet terapijskih pokusa. Traženje dobra za čovječanstvo ne smije štetiti liječenim osobama – zaključio je Papa.
Da , dobro je imati na umu:
Mora se ipak respektirati neodvojivi okvir i za nauku - dobro i zlo, jer ne postoji neutralni okvir:
Postanak 3,22
Zatim reče Bog: "Evo, čovjek postade kao jedan od nas - znajući dobro i zlo! Da ne bi sada pružio ruku, ubrao sa stabla života pa pojeo i živio navijeke!"
Sve je češće uvjerenje – ... – da znanstveno istraživanje nema drugih zakona osim onih koje ono želi priznati i da nema granica njegovim mogućnostima.
Moliti se za one koji se posvećuju medicinskome istraživanju i za zakonodavce, kako bi uvijek gajili duboko poštovanje prema ljudskome životu, od začetka do prirodne smrti – to je molitvena nakana Svetoga oca za mjesec studeni. Benedikt XVI. je obrani čovjeka i njegova dostojanstva posvetio veliki dio svoga učiteljstva. Nikada ne treba rabiti znanost protiv ljudskoga života i njegova dostojanstva, nego u njegovu službu – od početaka svoga pontifikata Benedikt XVI. ističe neupitnost toga načela. Obrana života nije katolički interes, nego služenje čovjeku. Ovdje ne zastupamo katoličke interese, nego blagodat čovjeka, Božjega stvorenje – ustvrdio je Papa 30. svibnja 2005. godine govoreći talijanskim biskupima.
Crkva nije neprijateljica znanosti, nego upozorava na etičke posljedice sadržane u znanstvenome i tehnološkome napretku, poglavito u medicinskome istraživanju – ustvrdio je Papa govoreći 23. prosinca 2005. godine britanskome veleposlaniku. Govoreći pak članovima Papinske akademije za život, Papa je 27. veljače podsjetio kako Bog ne čini razliku između djeteta začetoga u majčinskoj utrobi, rođenoga i odrasla čovjeka, jer u svakome vidi otisak svoje slike i prilike. Ne može se dakle bez ograničenja provoditi medicinsko istraživanje. Crkveno je učiteljstvo uvijek proglašavalo svetost i nepovrjedivost ljudskoga života, od začeća sve do prirodne smrti. Ovaj se moralni sud odnosi na početak života embrija, prije negoli se ugnijezdi u majčinsko krilo koje će ga tijekom devet mjeseci čuvati i hraniti sve do trenutka rađanja.
Ljudsko biće, Božji nacrt, nikada ne smije postati sredstvo. Papa se u nagovoru Zboru za katolički odgoj 1. travnja osvrnuo na antropološko pitanje. Uvijek valja upozoravati da ljudsko biće ne može biti žrtvovano uspjesima znanosti i tehnike, stoga je veoma važno takozvano antropološko pitanje koje mi, nasljednici humanističke tradicije utemeljene na kršćanskim vrednotama, moramo promatrati u svjetlu načelâ koja nadahnjuju našu civilizaciju. Papa se 6. studenoga 2006. godine na audijenciji Papinskoj akademiji za znanosti ponovno osvrnuo na pravu vrednotu znanstvenoga napretka. Čovjek se ne može u znanost i tehnologiju tako radikalno i bezuvjetno pouzdati da vjeruje kako znanstveni i tehnološki napredak mogu razjasniti sve i odgovoriti na sve egzistencijalne i duhovne potrebe. Znanost – rekao je Sveti Otac – ne može zamijeniti filozofiju i objavu iscrpno odgovarajući na čovjekova iskonska pitanja: o smislu života i smrti, o unutarnjim vrednotama, te samoj naravi napretka.
Papa se u govoru Diplomatskome zboru pri Svetoj Stolici 8. siječnja 2007. godine ponovno osvrnuo na znanstveno istraživanje ističući opasnosti povezane sa znanošću bez pravila. Ponekad se napadi na život – ustvrdio je Benedikt XVI. – vrše pod izlikom znanstvenoga istraživanja. Sve je češće uvjerenje – dodao je – da znanstveno istraživanje nema drugih zakona osim onih koje ono želi priznati i da nema granica njegovim mogućnostima. Papa je 29. listopada, govoreći katoličkim ljekarnicima, ponovno dignuo glas u obranu dostojanstva čovjeka, poglavito bolesnoga. Nijednu se osobu ne smije nepromišljeno rabiti kao predmet terapijskih pokusa. Traženje dobra za čovječanstvo ne smije štetiti liječenim osobama – zaključio je Papa.
Da , dobro je imati na umu:
Mora se ipak respektirati neodvojivi okvir i za nauku - dobro i zlo, jer ne postoji neutralni okvir:
Postanak 3,22
Zatim reče Bog: "Evo, čovjek postade kao jedan od nas - znajući dobro i zlo! Da ne bi sada pružio ruku, ubrao sa stabla života pa pojeo i živio navijeke!"
