Biblijska arheologija

Ovdje možete pisati o svemu onome što je vezano uz biblijsku arheologiju, za početak jedna reklama....


Pozivamo Vas na niz predavanja

ZADIVLJUJUĆA OTKRIĆA U BIBLIJSKIM ZEMLJAMA

Kendall K. Down, arheolog
10. - 25. veljače 2007.
svake subote, nedjelje,
utorka i petka u 19 sati
Velika dvorana Kršćanske
adventističke crkve
Prilaz Gjure Deželića 77, Zagreb
Dobro došli

Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana 15. srpnja 1799. pokraj gradića Rosette (danas Rashid), smještenog u delti Nila 40-tak milja od Aleksandrije.

Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Oštroumni francuski časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u Kairo, gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.


Važnost kamena [uredi]
Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malen značaj, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisanih nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini je 32 linije demotskog pisma a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su naučnici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.


Dio kamena ispisan hijeroglifimaMeđutim, godine 1808 briljantni mladi francuski naučnik i lingvist Jean-François Champollion (u dobi od 18 godina!) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom! Bila je to prava pomisao, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati! Četrnaest godina kasnije (1822.) Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U 1824. godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.

Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma! Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti antičkog Egipta i rađanje nove znanstvene discipline - egiptologije.

Evo iz interneta ali na zalost samo na Engleskom:

The Merneptah Stele (also known as the Israel Stele or Victory Stele of Merneptah) is the reverse of a large granite stele originally erected by the Ancient Egyptian king Amenhotep III, but later inscribed by Merneptah who ruled Egypt from 1213 to 1203 BC. The black granite stela primarily commemorates a victory in a campaign against the Libu and Meshwesh Libyans and their Sea People allies, but its final two lines refer to a prior military campaign in Canaan in which Merneptah states that he defeated Ashkelon, Gezer, Yanoam and Israel among others.[1] The stela was discovered in the first court of Merneptah's mortuary temple at Thebes by Flinders Petrie in 1896.[2] Petrie remarked "This stele will be better known in the world than anything else I have found" [3]and is now in the collection of the Egyptian Museum at Cairo; a fragmentary copy of the stela was also found at Karnak.[4] It stands some ten feet tall, and its text is mainly a prose report with a poetic finish, mirroring other Egyptian New Kingdom stelae of the time. The stela is dated to Year 5, 3rd month of Shemu (summer), day 3 (c.1209/1208 BC), and begins with a laudatory recital of Merneptah's achievements in battle.

The stela has gained much notoriety and fame for being the only Egyptian document generally accepted as mentioning "Isrir" or "Israel". It is also, by far, the earliest known attestation of Israel. For this reason, many scholars refer to it as the "Israel stele". This title is somewhat erroneous as the stela is clearly not about Israel—it mentions it only in passing. There is only one line about Israel—"Israel is wasted, bare of seed" or "Israel lies waste, its seed no longer exists"—and very little about the region of Canaan. Israel is simply grouped together 3 other defeated states in Canaan (Gezer, Yanoam and Ashkelon) in the stela. Merneptah inserts just a single stanza to the Canaanite campaigns but multiple stanzas to his defeat of the Libyans. The line referring to Merneptah's Canaanite campaign reads: Canaan is captive with all woe. Ashkelon is conquered, Gezer seized, Yanoam made nonexistent; Israel is wasted, bare of seed.[1]

Pročitao sam mnoge knjige i bio na predavanjima iz biblijske arheologije i potpuno sam siguran da arheologija potpuno potvrđuje vjerodostojnost i autoritet Biblijskog teksta.
Stoga nema dvojbe za sumnivce koji vele da je Text nešto izmijenjen u odnosu na original. Ne može niti biti kada je sve to Bog vodio od početka do kraja!

Slazem se sa tobom Darko!
Biblija kaze da ce u zadnje vreme i kamenje progovoriti.
I to danas vidimo.
Ima toliko dokaza.

Cijenjeni,

zanima me kako vi kao kršćani
1) reagirate, što poduzimate i što mislite kad saznate da arheološki stručnjaci (profesionalci) pronađu nešto što se kosi s biblijskim "izvješćima"? Da li to saznanje u vama stvara
2) negodovanje, tj. poljuljava vjeru pa težite izolaciji (bacate TV u smeće, znanstvene knjige spaljujete, prelazite s modernih tehnoloških pomagala na primitivna poput Amiša u SAD-u, ali idalje pušite cigarete), ili vas to
3) izaziva na još predanije istraživanje Sv. pisma i preispitivanje, odn. stvara u vama još veću glad za istinom: jednostavno želite se uhvatiti u koštac s problemom?

Primjera radi, da budem jasniji, navodim kanonsku knjigu Jona 3,3b:
"Niniva bijaše grad velik do Boga - tri dana hoda".

Jeste li znali da dan hoda u biblijsko vrijeme je značilo: put što ga je pjesak prevalio za 7 sati. Dakle, Niniva je bio grad od oko 30 km. Da li je baš bio toliki ili nije? Ako nije kako to objasniti?

Hvala na sudjelovanju.
Svako dobro.
Ćubela:lol:

Pa evo da ja pozdravim teologa Cubelu i probam odgovoriti na njegova pitanja.
Ne ljutim se na istraživače i te tzv znanstvenike puno je primjera da su znanstvenici nešto otkrili i mislili za to da je istina pa bi neki drugi dokazao drugačije.
Dakle imam u vidu slikovitost i raznolikost izričaja u Bibliji pa ju ne uzimam zdravo za gotovo bez prigodnog tumačenja.
U tumačenju se pouzdajem u učiteljstvo Crkve i uglavnom se znanost i Biblija nadopunjuju potpuno. A ono malo neslaganja najčešće nije ni bitno za Riječ koju nam Gospodin daje po Bibliji.
Pozdrav.

Bumo i mi imali predavanja od mr. Obradovicha, drugi petak!
Tri dana: Egipat, Vavilon, Kumran!
Klasika, ali vrijedi opet pogledati!
Makar za prijatelje kojima se nadamo!

Video: "Apocalypto" Consultant Excavates Maya Temple






Before he became Mel Gibson's lead consultant on the movie Apocalypto, Maya expert Richard Hansen spent decades exploring the ancient civilization

fantastika ili nešto drugo:
http://www.ivantic.net/Dejvid%20Ajk%20i%20zavere/NajvecaTajna%20Dejvid%20Ajk.pdf