Kršćanski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kršćanski ForumLogin

PREŠLI SMO NA https://krscanski.chat/


Tolerancija

power_settings_newLogin to reply
+5
Feba
stranac
Slobodna
jakob
amos
9 posters

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
amos je napisao/la:
abraham je napisao/la:
Amos:
Tako da ako tolerancija zabranjuje da se iznose Hristovi stavovi, onda ona jeste antihristova


Navedi , molim, primjer zabrane propovjdanja evanđelja na osnovi tolerancije..Tolerancija ne zabranjuje drugima biti drugačiji tj. da Amos propovijeda i živi sveti život muslimanu..Dijalog i tolerancija ne smiju biti zamjenjeni obaranjem druge vjere i zamjenjene pravovjernom vlašću, na primjer, kalvinisti su tumačili da je država podređena Božjem suverenitetu pa je dužost vjernika da u bezobzirnoj borbi obore vladavine druge vjere..Svijest kalvinista o izabranju tj. predestinaciji bila je podsticaj da se drži da Bog hoće da neki budu odbačeni..Taj nauk o dvostrukoj predestinaciji odbacuje toleranciju..Taj kalvinistički stav podjaruje netrpeljivost.Katolička je crkva za Calvina đavolje djelo koje se mora uništiti..Pogledaj Hugentske ratove pa prosudi - ima li netko pravo ubijati iz razloga zamišljene ispravnosti?S druge strane, zar nije bilo bolje izbječi pokolj u bartolomejskoj noći ...
Kako da ne kada je u pitanju Homoseksualizam.Teraju crkve u Svedskoj da vencavaju homoseksualce, i zato sto je govorio da je homoseksualizam greh jedan pastor je zaglavio u zatvor.Zbog netolerancije.Govorim o netolerancnom gazenju hriscanskuh vrednosti pod parolom tolerancije.Inaravno da ne postoji nijedan verski razlog za ubistvo niti teranje nekog da primi veru, ali verbalno je dozvoljeno, verbalno nemozes da nateras vec samo da obavestis.Zalazem se za isto pravo da Hriscani kazu sve sta je njihova vera pa taman to i zasmetalo nekom.Cudim se sto uopste ima Hriscana kojima to smeta.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
[quote="amos"][quote="amos"][quote="amos"]
abraham je napisao/la:
Amos:
Tako da ako tolerancija zabranjuje da se iznose Hristovi stavovi, onda ona jeste antihristova


Navedi , molim, primjer zabrane propovjdanja evanđelja na osnovi tolerancije..Tolerancija ne zabranjuje drugima biti drugačiji tj. da Amos propovijeda i živi sveti život muslimanu..Dijalog i tolerancija ne smiju biti zamjenjeni obaranjem druge vjere i zamjenjene pravovjernom vlašću, na primjer, kalvinisti su tumačili da je država podređena Božjem suverenitetu pa je dužost vjernika da u bezobzirnoj borbi obore vladavine druge vjere..Svijest kalvinista o izabranju tj. predestinaciji bila je podsticaj da se drži da Bog hoće da neki budu odbačeni..Taj nauk o dvostrukoj predestinaciji odbacuje toleranciju..Taj kalvinistički stav podjaruje netrpeljivost.Katolička je crkva za Calvina đavolje djelo koje se mora uništiti..Pogledaj Hugentske ratove pa prosudi - ima li netko pravo ubijati iz razloga zamišljene ispravnosti?S druge strane, zar nije bilo bolje izbječi pokolj u bartolomejskoj noći ...
Kako da ne kada je u pitanju Homoseksualizam.Teraju crkve u Svedskoj da vencavaju homoseksualce, i zato sto je govorio da je homoseksualizam greh jedan pastor je zaglavio u zatvor.Zbog netolerancije.Govorim o netolerancnom gazenju hriscanskuh vrednosti pod parolom tolerancije.Inaravno da ne postoji nijedan verski razlog za ubistvo niti teranje nekog da primi veru, ali verbalno je dozvoljeno, verbalno nemozes da nateras vec samo da obavestis.Zalazem se za isto pravo da Hriscani kazu sve sta je njihova vera pa taman to i zasmetalo nekom.Cudim se sto uopste ima Hriscana kojima to smeta.I jos uvek se secam govora pape Benedikta kada je postao papa,vrlo tolerantno nema sta,ali izmedju Hriscana treba da vlada ljubav, a ona je po svom svojstvu drugacija od tolerancije.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
abraham je napisao/la:
Kako homići primaju evanđelje, imaš li iskustva?

Kao i svi drugi, i naravno da imam,mozes procitati o tome na temi homoseksualizam.
Kroz priznanje, pokajanje, obracenje i nanovorodjenje.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
amos je napisao/la:
abraham je napisao/la:
Kako homići primaju evanđelje, imaš li iskustva?

Kao i svi drugi, i naravno da imam,mozes procitati o tome na temi homoseksualizam.
Kroz priznanje, pokajanje, obracenje i nanovorodjenje.


Što to znači - kao i svi drugi, jer ima i drugih koji su drugi i drugačiji..
Zato Pavao:
6 Čudim se da od Onoga koji vas pozva na milost Kristovu tako brzo prelazite na neko drugo evanđelje, 7 koje uostalom i ne postoji. Postoje samo neki koji vas zbunjuju i hoće prevratiti evanđelje Kristovo. 8 Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! 9 Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet.
10 Doista, nastojim li ovo pridobiti ljude ili Boga? Ili idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga.
11 Obznanjujem vam, braćo: evanđelje koje sam navješćivao nije od ljudi, 12 niti ga ja od kojeg čovjeka primih ili naučih, nego objavom Isusa Krista.
13 Ta čuli ste za moje negdašnje ponašanje u židovstvu: preko svake sam mjere progonio i pustošio Crkvu Božju 14 te sam u židovstvu, prerevno odan otačkim predajama, nadmašio mnoge vršnjake u svojem narodu. 15 Ali kad se Onomu koji me odvoji već od majčine utrobe i pozva milošću svojom, svidjelo 16 otkriti mi Sina svoga da ga navješćujem među poganima, odmah, ne posavjetovah se s tijelom i krvlju 17 i ne uziđoh u Jeruzalem k onima koji bijahu apostoli prije mene, nego odoh u Arabiju pa se opet vratih u Damask.
18 Onda nakon tri godine uziđoh u Jeruzalem potražiti Kefu i ostadoh kod njega petnaest dana. 19 Od apostola ne vidjeh nikoga drugog osim Jakova, brata Gospodinova. 20 Što vam pišem, Bog mi je svjedok, ne lažem. 21 Zatim dođoh u krajeve sirijske i cilicijske. 22 Osobno pak bijah nepoznat Kristovim crkvama u Judeji. 23 One su samo čule: Negdašnji naš progonitelj sada navješćuje vjeru koju je nekoć pustošio 24 i slavile su Boga zbog mene."

Kako tumačiš ovo gore a kako ovo:
Općenito se čuje o bludnosti među vama, i to takvoj bludnosti kakve nema ni među poganima: da netko ima očevu ženu. 2 I vi mi se uznijeli, mjesto da žalujete pa da se iskorijeni iz vaše sredine onaj koji takvo djelo počini.
3 A ja, i nenazočan tijelom, ali nazočan duhom, već sam presudio kao nazočan onoga koji je takvo što počinio. 4 Pošto se u ime Gospodina našega Isusa Krista okupite vi i moj duh, snagom Gospodina našega Isusa, 5 neka se takav preda Sotoni na propast tijela da bi se spasio duh u Dan Gospodina Isusa.
kažeš
I jos uvek se secam govora pape Benedikta kada je postao papa,vrlo tolerantno nema sta,ali izmedju Hriscana treba da vlada ljubav, a ona je po svom svojstvu drugacija od tolerancije

Hoćeš reći - papa Benedikt se zalaže za toleranciju ali ne za ljubav?

Evo što on kaže:
"Naše osobno spasenje i spasenje svijeta ovisi o našoj slobodnoj odluci da prihvatimo Božju pravednost i ljubav – rekao je papa Benedikt XVI., susrećući se 22. studenog, u Dvorani Pavla VI., s više od 3000 vjernika iz talijanske nadbiskupije Amalfi – Cava de' Tirreni, koji su došli na hodočašće u Rim noseći relikvije svojega zaštitnika svetoga Andrije, koje se još od IV. stoljeća čuvaju u kripti katedrale u Amalfiju. Uoči svetkovine Krista Kralja, Sveti je Otac potaknuo na upravljanje pogleda prema Isusu, Gospodaru svemira, našoj nadi, i dobrome Pastiru koji je spreman brinuti se o svojim izgubljenim ovcama, te ih okupiti kako bi ih odveo na pašu, a potom odmorio na sigurnome. On strpljivo traži izgubljenu ovcu i liječi onu bolesnu. Samo u Njemu možemo pronaći onaj mir koji je on, po cijenu svoje krvi, postigao za nas, preuzimajući na sebe grijehe svijeta i zadobivajući za nas pomirenje – napomenuo je Sveti Otac.
Krist je dobar i milosrdan Pastir, ali i pravedan Sudac koji će na konačnom sudu odvojiti dobre od zlih. Ali, odlučno je mjerilo suda. To je mjerilo ljubav, konkretna ljubav prema bližnjemu, posebice prema 'malenima', prema osobama koje su u posebnim teškoćama: prema gladnima, žednima, strancima, golima, bolesnima, zatvorenicima. Kralj svima svečano objavljuje da ono što su učinili, ili nisu učinili za njih, učinili su ili nisu učinili Njemu. Odnosno, Krist se poistovjećuje sa svojom najmanjom braćom, a konačni će sud biti obračun onoga što se već dogodilo u zemaljskome životu. To Boga zanima. Njemu nije važno povijesno kraljevanje – pojasnio je Papa – nego On želi kraljevati u srcima ljudi, a od tamo i u svijetu. On je kralj cijeloga svemira, ali kritična točka, područje na kojemu je njegovo kraljevstvo u opasnosti jest naše srce, jer tamo se Bog susreće s našom slobodom.
Mi, samo mi, možemo Mu onemogućiti kraljevati nad nama, stoga možemo postaviti prepreku u njegovu kraljevanju nad svijetom: nad obitelji, društvom, poviješću. Mi, muškarci i žene, imamo mogućnost izabrati s kim želimo sklopiti savez: s Kristom i njegovim anđelima, ili s đavlom i njegovim sinovima – rekli bismo koristeći jezik Evanđelja. Na nama je da odlučimo hoćemo li prakticirati pravednost ili nepravdu, hoćemo li prihvatiti ljubav i praštanje ili osvetu i ubojnu mržnju. Od toga ovisi naše osobno spasenje, ali i spasenje svijeta – naglasio je Sveti Otac. Eto zbog čega nas Isus želi pridružiti svojemu kraljevanju; eto zbog čega nas poziva na suradnju u dolasku njegova Kraljevstva ljubavi, pravednosti i mira. Na nama je da mu odgovorimo, ali ne riječima, nego djelima – napomenuo je Sveti Otac te na koncu dodao kako izabirući put djelotvorne ljubavi, omogućujemo Isusu proširiti svoju vlast u vremenu i prostoru." http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=247040
Nije li tako?


Zadnja promjena: abraham; sub 22 stu 2008, 21:17; ukupno mijenjano 1 put.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
amos je napisao/la:
abraham je napisao/la:
Kako homići primaju evanđelje, imaš li iskustva?

Kao i svi drugi, i naravno da imam,mozes procitati o tome na temi homoseksualizam.
Kroz priznanje, pokajanje, obracenje i nanovorodjenje.

Ali ne pod silom ljuidskom nego pod silom Duha Svetoga i velkom ljubavlju Krista.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
Dina je napisao/la:
amos je napisao/la:
abraham je napisao/la:
Kako homići primaju evanđelje, imaš li iskustva?

Kao i svi drugi, i naravno da imam,mozes procitati o tome na temi homoseksualizam.
Kroz priznanje, pokajanje, obracenje i nanovorodjenje.

Ali ne pod silom ljuidskom nego pod silom Duha Svetoga i velkom ljubavlju Krista.
Amen

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
abraham je napisao/la:
amos je napisao/la:
abraham je napisao/la:
Kako homići primaju evanđelje, imaš li iskustva?

Kao i svi drugi, i naravno da imam,mozes procitati o tome na temi homoseksualizam.
Kroz priznanje, pokajanje, obracenje i nanovorodjenje.


Što to znači - kao i svi drugi, jer ima i drugih koji su drugi i drugačiji..
Zato Pavao:
6 Čudim se da od Onoga koji vas pozva na milost Kristovu tako brzo prelazite na neko drugo evanđelje, 7 koje uostalom i ne postoji. Postoje samo neki koji vas zbunjuju i hoće prevratiti evanđelje Kristovo. 8 Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! 9 Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet.
10 Doista, nastojim li ovo pridobiti ljude ili Boga? Ili idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga.
11 Obznanjujem vam, braćo: evanđelje koje sam navješćivao nije od ljudi, 12 niti ga ja od kojeg čovjeka primih ili naučih, nego objavom Isusa Krista.
13 Ta čuli ste za moje negdašnje ponašanje u židovstvu: preko svake sam mjere progonio i pustošio Crkvu Božju 14 te sam u židovstvu, prerevno odan otačkim predajama, nadmašio mnoge vršnjake u svojem narodu. 15 Ali kad se Onomu koji me odvoji već od majčine utrobe i pozva milošću svojom, svidjelo 16 otkriti mi Sina svoga da ga navješćujem među poganima, odmah, ne posavjetovah se s tijelom i krvlju 17 i ne uziđoh u Jeruzalem k onima koji bijahu apostoli prije mene, nego odoh u Arabiju pa se opet vratih u Damask.
18 Onda nakon tri godine uziđoh u Jeruzalem potražiti Kefu i ostadoh kod njega petnaest dana. 19 Od apostola ne vidjeh nikoga drugog osim Jakova, brata Gospodinova. 20 Što vam pišem, Bog mi je svjedok, ne lažem. 21 Zatim dođoh u krajeve sirijske i cilicijske. 22 Osobno pak bijah nepoznat Kristovim crkvama u Judeji. 23 One su samo čule: Negdašnji naš progonitelj sada navješćuje vjeru koju je nekoć pustošio 24 i slavile su Boga zbog mene."

Kako tumačiš ovo gore a kako ovo:
Općenito se čuje o bludnosti među vama, i to takvoj bludnosti kakve nema ni među poganima: da netko ima očevu ženu. 2 I vi mi se uznijeli, mjesto da žalujete pa da se iskorijeni iz vaše sredine onaj koji takvo djelo počini.
3 A ja, i nenazočan tijelom, ali nazočan duhom, već sam presudio kao nazočan onoga koji je takvo što počinio. 4 Pošto se u ime Gospodina našega Isusa Krista okupite vi i moj duh, snagom Gospodina našega Isusa, 5 neka se takav preda Sotoni na propast tijela da bi se spasio duh u Dan Gospodina Isusa.
kažeš
I jos uvek se secam govora pape Benedikta kada je postao papa,vrlo tolerantno nema sta,ali izmedju Hriscana treba da vlada ljubav, a ona je po svom svojstvu drugacija od tolerancije

Hoćeš reći - papa Benedikt se zalaže za toleranciju ali ne za ljubav?

Evo što on kaže:
"Naše osobno spasenje i spasenje svijeta ovisi o našoj slobodnoj odluci da prihvatimo Božju pravednost i ljubav – rekao je papa Benedikt XVI., susrećući se 22. studenog, u Dvorani Pavla VI., s više od 3000 vjernika iz talijanske nadbiskupije Amalfi – Cava de' Tirreni, koji su došli na hodočašće u Rim noseći relikvije svojega zaštitnika svetoga Andrije, koje se još od IV. stoljeća čuvaju u kripti katedrale u Amalfiju. Uoči svetkovine Krista Kralja, Sveti je Otac potaknuo na upravljanje pogleda prema Isusu, Gospodaru svemira, našoj nadi, i dobrome Pastiru koji je spreman brinuti se o svojim izgubljenim ovcama, te ih okupiti kako bi ih odveo na pašu, a potom odmorio na sigurnome. On strpljivo traži izgubljenu ovcu i liječi onu bolesnu. Samo u Njemu možemo pronaći onaj mir koji je on, po cijenu svoje krvi, postigao za nas, preuzimajući na sebe grijehe svijeta i zadobivajući za nas pomirenje – napomenuo je Sveti Otac.
Krist je dobar i milosrdan Pastir, ali i pravedan Sudac koji će na konačnom sudu odvojiti dobre od zlih. Ali, odlučno je mjerilo suda. To je mjerilo ljubav, konkretna ljubav prema bližnjemu, posebice prema 'malenima', prema osobama koje su u posebnim teškoćama: prema gladnima, žednima, strancima, golima, bolesnima, zatvorenicima. Kralj svima svečano objavljuje da ono što su učinili, ili nisu učinili za njih, učinili su ili nisu učinili Njemu. Odnosno, Krist se poistovjećuje sa svojom najmanjom braćom, a konačni će sud biti obračun onoga što se već dogodilo u zemaljskome životu. To Boga zanima. Njemu nije važno povijesno kraljevanje – pojasnio je Papa – nego On želi kraljevati u srcima ljudi, a od tamo i u svijetu. On je kralj cijeloga svemira, ali kritična točka, područje na kojemu je njegovo kraljevstvo u opasnosti jest naše srce, jer tamo se Bog susreće s našom slobodom.
Mi, samo mi, možemo Mu onemogućiti kraljevati nad nama, stoga možemo postaviti prepreku u njegovu kraljevanju nad svijetom: nad obitelji, društvom, poviješću. Mi, muškarci i žene, imamo mogućnost izabrati s kim želimo sklopiti savez: s Kristom i njegovim anđelima, ili s đavlom i njegovim sinovima – rekli bismo koristeći jezik Evanđelja. Na nama je da odlučimo hoćemo li prakticirati pravednost ili nepravdu, hoćemo li prihvatiti ljubav i praštanje ili osvetu i ubojnu mržnju. Od toga ovisi naše osobno spasenje, ali i spasenje svijeta – naglasio je Sveti Otac. Eto zbog čega nas Isus želi pridružiti svojemu kraljevanju; eto zbog čega nas poziva na suradnju u dolasku njegova Kraljevstva ljubavi, pravednosti i mira. Na nama je da mu odgovorimo, ali ne riječima, nego djelima – napomenuo je Sveti Otac te na koncu dodao kako izabirući put djelotvorne ljubavi, omogućujemo Isusu proširiti svoju vlast u vremenu i prostoru." http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=247040
Nije li tako?
Mislim na govor zbog  kojeg su se naljutili muslimani , pa sada to nekako se trude da ispeglaju.Ja delim ljude na verne i neverne, stoga kada akzem drugi mislim na one koji su neverni a nisu homoseksualci, nego su heteroseksualci ali u nista manjoj potrebi za oprostom, odnosno priznajem, pokajanjem, obracenjem i nanovorodjenjem.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
6 Čudim se da od Onoga koji vas pozva na milost Kristovu tako brzo prelazite na neko drugo evanđelje, 7 koje uostalom i ne postoji. Postoje samo neki koji vas zbunjuju i hoće prevratiti evanđelje Kristovo. 8 Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! 9 Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet.
10 Doista, nastojim li ovo pridobiti ljude ili Boga? Ili idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga.
11 Obznanjujem vam, braćo: evanđelje koje sam navješćivao nije od ljudi, 12 niti ga ja od kojeg čovjeka primih ili naučih, nego objavom Isusa Krista.
13 Ta čuli ste za moje negdašnje ponašanje u židovstvu: preko svake sam mjere progonio i pustošio Crkvu Božju 14 te sam u židovstvu, prerevno odan otačkim predajama, nadmašio mnoge vršnjake u svojem narodu. 15 Ali kad se Onomu koji me odvoji već od majčine utrobe i pozva milošću svojom, svidjelo 16 otkriti mi Sina svoga da ga navješćujem među poganima, odmah, ne posavjetovah se s tijelom i krvlju 17 i ne uziđoh u Jeruzalem k onima koji bijahu apostoli prije mene, nego odoh u Arabiju pa se opet vratih u Damask.
18 Onda nakon tri godine uziđoh u Jeruzalem potražiti Kefu i ostadoh kod njega petnaest dana. 19 Od apostola ne vidjeh nikoga drugog osim Jakova, brata Gospodinova. 20 Što vam pišem, Bog mi je svjedok, ne lažem. 21 Zatim dođoh u krajeve sirijske i cilicijske. 22 Osobno pak bijah nepoznat Kristovim crkvama u Judeji. 23 One su samo čule: Negdašnji naš progonitelj sada navješćuje vjeru koju je nekoć pustošio 24 i slavile su Boga zbog mene."

Bas kao sto pise, sta ima tu da se tumaci.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
Jedan primjer za razmisliti o svagdašnjoj ljubavi i toleranciji:
Nitko mu nije želio pomoći Piše: Danijel Tuškan/EPEHA
Foto: Danijel Tuškan
Tolerancija - Page 2 Filipovic1
Udomiteljica: Kada sam u Hitnu pomoć došla moliti da dođu po njega, da se ne dogodi nešto strašnije, rekli su: ‘Zar baš danas, pa subota je!’


SLUNJ - Ivan Filipović Ico (22), koji je u petak pokraj rijeke Slunjčice akitvirao bombu i glavom legao na nju, i danas bi vjerojatno bio živ da su mjerodavne službe u Slunju - Dom zdravlja, Centar za socijalnu skrb ili policija, na vrijeme intervenirale te očito bolesnog mladića smjestile u zdravstvenu ustanovu.

- Čak su i slučajni prolaznici, koji Icu nisu poznavali tako dobro, posljednjih desetak dana zapažali da mu je loše i pitali se zašto netko nešto ne poduzme. Ico je danima šetao Slunjem bez cilja, klečao pred crkvom, razgovarao s Bogom, tvrdio da se oni gore ljute na njega...

Danima šetao bez cilja, klečao pred mjesnom crkvom, sjedio na kiši i plakao na ulici
Svi došli nakon suicida
Sjedio je na kiši i plakao na ulici. Taj je dečko iz dana u dan bio sve bliže očajnom činu kojim si je na kraju skončao muke. Osobno sam u Centru za socijalnu skrb upozorila da se nešto žurno mora poduzeti, a znam da je to u nekoliko navrata činio i Josip Požega, u čijoj je obitelji Ico bio udomljen do punoljetnosti. No, nažalost, nitko ništa nije učinio dok u petak oko podnevna nije odjeknula eksplozija bombe. Onda su došli i policija, i liječnici i socijalni radnici - ogorčeno nam je ispričala sugovornica koja je željela ostati anonimna.

Ico je rođeni brat Maje Paole Sestrić, stanarke prošlogodišnjeg serijala “Big Brother”, a zajedno sa svojim sestrama i braćom u Slunj je stigao kao jednogodišnji Ešef Čufurović. Tolerancija - Page 2 Samoubojstvo_slunj-Tuskan-Ondašnji Centar za socijalni rad male je Čufuroviće raspodijelio u udomiteljske obitelji te se mališan iz Velike Kladuše skrasio kod Ane i Josipa Požega, koji su ga, kako kažu, prihvatili kao svoje dijete.

Dijagnosticiran poremećaj
- Htjeli smo mu život učiniti ljepšim, postao je dio naše obitelji. Uvijek je bio živahno i svojeglavo dijete, ali bio je dobar u duši. Nikada nikome nije učinio ništa nažao. Kako su godine odmicale, tako je postajalo sve jasnije da ima zdravstvenih problema. Bez obzira na sve, i kad je navršio 18 godina, i dalje smo se brinuli za njega jer smo ga smatrali svojim - kroz suze se prisjetila Ana Požega.

U međuvremenu promijenio je ime i prezime te od APN-a na korištenje dobio garsonijeru i 800 kuna mjesečne pomoći. No čini se da ga trulost njegova obiteljskog stabla nije prestala proganjati još od najranijeg djetinjstva. Anonimna čitateljica tvrdi da je Icu mučilo to što godinama nije mogao dobiti domovnicu i što su ga neki ismijavali zbog njegova podrijetla. Bolest je kulminirala prošle godine, u vrijeme kad je svaki dan na televizoru gledao sestru Maju Paolu i kad je doznao da mu je umro otac.

- To je bilo prvi put da mu se pogoršalo psihičko stanje. Imao je nekakve vizije, halucinirao je o onima gore i nesuvislo govorio tvrdeći da komunicira s Bogom. Bio je potpuno izgubljen.
Psihička bolest kulminirala prošle godine kada je počeo imati vizije i halucinacije.

I tada su mjerodavne službe sve znale, ali kao da nikoga nije bilo briga. Kada sam u Hitnu pomoć došla moliti da dođu po njega da se ne dogodi nešto strašnije, rekli su mi: “Zar baš danas, pa subota je!?” - ispričala nam je gospođa Požega.

Tada, kao i još jednom poslije, Ico je samo zahvaljujući Požegama završio na Odjelu psihijatrije karlovačke Opće bolnice gdje mu je dijagnosticiran poremećaj. Nakon tri tjedna hospitalizacije mladi je Ivan iz bolnice izašao gotovo bez simptoma bolesti. Obitelj Požega borila se s vjetrenjačama sustava te ga, iako nisu bili obvezni, dva puta uspješno zdravstveno zbrinula. Bolest se vratila, ali treći put za to nitko nije imao sluha.

Upozoravao službe
- Upozoravao sam ih sve. Vidio sam da to ne ide u dobrom smjeru. Ne znam što sam još trebao učiniti - očajan je Josip Požega, kojemu su to, kako kaže, najteži trenuci u životu. Čitateljica koja nam se javila tvrdi da su i u Domu zdravlja Slunj, kao i u Centru za socijalnu skrb i policiji, tvrdili da u njegovu slučaju nitko od njih nije mjerodavan. Da stvar bude gora, na česte zamolbe Centru za socijalnu skrb da nešto poduzme odgovarano je: “Što biste vi još htjeli? Neka bude sretan što je dobio stan i novčanu pomoć. Što mu još treba?”. U kafiću u središtu Slunja gosti su dan poslije Icina samoubojstva govorili samo o njemu. I to sa žaljenjem i kao o dečku iz susjedstva “koji nije bio ničiji, a sada je Božji”. I s pravom su zaključili da je puka sreća što bombu nije aktivirao u birtiji ili crkvi, već je život skončao ne ugrožavajući druge.

Hoće li ga itko iz prozvanih službi imati na duši, danas nismo uspjeli doznati jer se uredi otvaraju tek u ponedjeljak, istog dana kada se na mjesnom groblju obitelj Požega i prijatelji budu posljednji put opraštali od Ice.
-------------
Glede papina citata za koji kažeš da ga peglaju Ti ga pročitaj i nađi mjesto koje je citirao te pogledaj zajedničke izjave obje strane...
-----
Pitao sam za Tvoje razumijevanje gornjih stihova jer su oni uzimani kao uvodni citati u inkvizicijskim akcijama..

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
Općenito se čuje o bludnosti među vama, i to takvoj bludnosti kakve nema ni među poganima: da netko ima očevu ženu. 2 I vi mi se uznijeli, mjesto da žalujete pa da se iskorijeni iz vaše sredine onaj koji takvo djelo počini.
3 A ja, i nenazočan tijelom, ali nazočan duhom, već sam presudio kao nazočan onoga koji je takvo što počinio. 4 Pošto se u ime Gospodina našega Isusa Krista okupite vi i moj duh, snagom Gospodina našega Isusa, 5 neka se takav preda Sotoni na propast tijela da bi se spasio duh u Dan Gospodina Isusa.
kažeš

Eskomunikacija radi ispravke je bila mera discipline i jeste mera discipline koju sprovodi crkva.Naravno u drugoj poslanici Korincanima pise da treba primiti nazad onoga koji se pokajao, jer znamo koje su sotonine namere.
Blud je greh protiv tela koje je hram Duha i samim tim nije mogucan u crkvi, stoga se taj odstaranjuje dok se ne ispravi, pa i posle ispravke dok svojim zivotom ne pokaze da se zaista ispravio.I sa tim imam licnog iskustva.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
Idemo dalje , u suvremenost protiv poganizacije putem evandjelja :

U Berlinu je službeno obilježavanje 60. obljetnice svršetka II. svjetskog rata 8. svibnja započelo svečanim ekumenskim bogoslužjem. Predsjednik njemačkog episkopata kardinal Karl Lehmann istaknuo je kako je 8. svibnja 1945. sasvim sigurno dan oslobođenja, ali također dan kada su započele patnje velikog broja ljudi. Povijest je, naime, privilegirala uglavnom zapadne Nijemce, dok su ljudi na istoku zemlje ostavljeni snositi teško breme katastrofe. Predsjednik vijeća Evangeličke crkve u Njemačkoj biskup Wolfgang Huber istaknuo je, pak, kako se Nijemci nisu vlastitim snagama oslobodili nacističkog režima. Zahvalio je savezničkim snagama na odlučnosti kojom su im pomogli, unatoč činjenici da "osloboditelji nisu ni u kojem slučaju bili i spasitelji, već ljudi koji su bili sposobni činiti i zlo". Na službi u katoličkoj katedrali nazočni su bili i brojni gosti iz europskih Crkvi, među njima veliki nadbiskup Lavova kardinal Lubomyr Husar, predstavnici poljskog i francuskog episkopata, anglikanske, srpskopravoslavne i ruskopravoslavne Crkve, te predsjednik Horst Koehler i kancelar Gerhard Schroeder.
U Muenchenu se kardinal Friedrich Wetter osvrnuo na nacističku propagandu i pozvao građane da ni danas ne ostanu slijepi za vrednote koje su Božji dar - prije svega vrijednost života od njegova začeća do naravne smrti. Upozorio je da je rastući broj mladih ljudi koji ne žele djecu povezan s omalovažavanjem braka i obitelji. Na međunarodnoj svečanosti u povodu oslobođenja koncentracijskog logora Mauthausen u Austriji kardinal Christoph Schoenborn molio je Boga da se nikada ne vrati zlo koje je na tom mjestu okončano prije 60 godina. Sedam su godina na tom dijelu "pakla na zemlji" mučeni i ubijani ljudi iz cijele Europe, Židovi i kršćani, Sinti i Romi, Jehovini svjedoci i homoseksualci, invalidi i politički zatvorenici. Austrijanci su bili i mučitelji i žrtve, i s tom tugom i tom sramotom moramo se suočiti kako se ne bi nikada ponovilo, poručio je bečki nadbiskup. Na svečanosti se okupilo 20.000 ljudi iz gotovo 40 država, hrvatsko je izaslanstvo predvodio potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović.
U nekadašnjem logoru Le Coudray nedaleko Chartresa položen je kamen temeljac Europskog doma susreta "Franz Stock". Projekt koji promiču francuski predsjednik Jacques Chirac i nekadašnji njemački kancelar Helmut Kohl nazvan je po zatvorskom dušobrižniku koji je u tijeku njemačke okupacije skrbio za više od 2000 pripadnika francuskog pokreta otpora, Židova i njemačkih vojnika u pariškim zatvorima, ostajući s njima do trenutka pogubljenja.
Prigodom obilježavanja 60. godišnjice kraja II. svjetskog rata u Europskom je Parlamentu danas, nakon uvodnog govora predsjednika Josepa Borrella, izveden glazbeni interludij Johanna Sebastiana Bacha, u spomen na žrtve tog krvavog svjetskog sukoba. Na današnji dan, kada se slavi također Dan Europe, prije 55 godina, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schumann iznio je prijedlog o Europi koja je sposobna zajamčiti mir. Ideja o europskoj suradnji, koja je postupno postala integracija, nastala je nakon trauma II. svjetskog rata, jer se smatralo da mir i stabilnost mogu najbolje zajamčiti sjedinjenost i međuovisnost. Jedno od značajnih razdoblja Europske unije predstavlja njezino proširenje na druge europske zemlje. Ima se osjećaj da je Europa poput pokretača procesa mirnog suživota među narodima, utemeljenog na vrednotama kojih se ne može odreći, na ustanovama s dubokim demokratskim nadahnućem, i na potpunom očuvanju slobodâ – rekao je u razgovoru za Radio Vatikan podpredsjednik Europskog parlamenta Luigi Cocilovo. Napomenuo je pritom kako je Europa, kao svjetionik i polazna točka tog demokratskog procesa, doživjela veći uspjeh od onoga koji su svi predviđali, pa i čak i od onoga koji su prije puno godina zamišljali njezini utemeljitelji. Ona stoga danas u svijetu predstavlja najjače i najbogatije uporište, a sposobna je također, putem politike i izgradnje ustanova, poučiti o 'izvozu' i 'prijenosu' puta i demokratskih procesa – kazao je na posljetku podpredsjednik Europskog parlamenta Luigi Cocilovo.
Danas su se u Moskvi održale velike svečanosti. Više od pedeset čelnika država, vlada i međunarodnih organizacija, među kojima i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, okupilo se u Moskvi na vojnoj paradi koju je priredilo 7 tisuća vojnika u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom. Ovo je dan pobjede dobra nad zlom: Ovim je riječima ruski predsjednik Vladimir Putin definirao proslavu sjećanja 60. obljetnice svršetka II. svjetskog rata u govoru održanom pri otvorenju parade na Crvenom trgu. Naša je dužnost sjećati se poginulih – istaknuo je Putin- ali pobjedu nećemo dijeliti između naše i one drugih. Putin je od svijeta zatražio da "nikad više ne dopusti ponovni rat", te je rusko-njemačko pomirenje nazvao jednim od najvećih postignuća nakon Drugog svjetskog rata u Europi. Današnja Rusija – nastavio je Putin – svoju politiku gradi na idealima slobode i demokracije, na pravu svake Države da samostalno bira svoj put razvoja. Večeras u 20 sati po ruskom vremenu minutom šutnje u čitavoj Rusiji odat će se počast poginulima u ratu.

http://www.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=36338



Zatim o knjizi pape Benedikta, tj Josepha Ratzingera:

Nakon izbora kardinala Josepha Ratzingera za papu, mnogi su posegnuli za njegovim knjigama tražeći u njima odgovore na brojna pitanja kojima se sadašnji Papa bavio i kao sveučilišni profesor i kao predsjednik Kongregacije za nauk vjere. O odnosu i prožimanju kulture i vjere u knjizi novoga Pape, "Vjera, istina, tolerancija", govori Boris Rotar.
U svim poznatim povijesnim kulturama religija je bitan element i njezino središte. Religija određuje sklop vrijednosti, a time i unutrašnji organizacijski sustav kultura. S vremenom kršćanska vjera i neka druga religija pronalaze tendenciju da se sjedine. Inkulturacija pretpostavlja za autora potencijalnu univerzalnost svake kulture. U svim je kulturama na djelu jedna ljudska bit i u njoj mora živjeti zajednička istina našeg čovječstva koja je usmjerena prema sjedinjenju. Visina neke kulture pokazuje se u njezinoj otvorenosti za davanje i za primanje i u njezinoj razvojnoj snazi i sposobnosti čišćenja tako da po tome postaje sukladnija s istinom i s ljudskim bićem. No, svijet se ne može razumjeti niti se može ispravno živjeti ako pitanje o onome što je božansko ostane bez odgovora. Jezgra velikih kultura jest u tome da tumače svijet dovodeći u red odnos prema onome što je božansko. Samo iz skrivene dodirnutosti naših duša istinom objašnjava se temeljna otvorenost sviju prema svima i na taj se način objašnjavaju bitne podudarnosti kojih ima i među najudaljenijim kulturama.Novi je Papa rezolutan i u utvrđivanju činjenice da je i sama vjera kultura. Jednostavno time što ona govori čovjeku tko je on i kako treba početi bivati čovjekom, vjera stvara kulturu, ona jest kultura. Ako je tome tako onda je ona i vlastiti subjekt tj. zajednica života i kulture, ona zajednica koju nazivamo «narod Božji». Tko stupa u Crkvu ulazi u vlastiti subjekt kulture koji ima svoju vlastitu povijesno izraslu i mnogostruko uslojenu međukulturalnost. I sada Ratzinger spominje vjeru tvrdeći da se bez svojevrsnog egzodusa, kako piše, tj. bez preokreta života u svim njegovim odnosima, ne može postati kršćaninom. Vjera nije privatni put k Bogu. Ona vodi u krilo naroda Božjeg i u njegovu povijest. Još od Pilatova pitanja «Što je istina?» kada se nameće da je ona nadomještena odlukom većine, postoji tvrdnja da ne postoje istine kao zajednički dostupne i obvezujuće veličine. Tako se tvrdi i da je kultura suprotstavljena istini, i taj relativizam koji kao osnovni osjećaj prosvijećena čovjeka dopire daleko - i do teologije, i to Ratzinger drži najdubljim problemom našeg vremena. Mnoštvo kultura postaje, dakle, dokazom relativnosti sviju njih. Koliko je Benedikt XVI. protivnik relativizma govore i svima nama poznate riječi o tome, kako u govorima i prije, a i nakon inauguracije. Istina je zamijenjena praksom, piše on. Ne znamo što je istina, ali znamo što nam je činiti. Dovesti bolje društvo, ili kako on ironično kaže - želimo dovesti kraljevstvo, kako je iz Biblije, ali u profano–utopijskom kontekstu uzeta ta riječ. Ipak on vjeruje da se u samoj ljudskoj biti nalaze utemeljeni susret kultura i postupno srašćivanje pojedinih povijesnih prostora u jednu jedinu povijest čovječanstva.Ni današnja tehnička civilizacija ne pomaže da se posve unificira religijski kozmos.Na djelu je proces da se kršćanska vjera kao europska kulturalna baština odbacuje radi vlastite autentičnosti i ponovno se uspostavljaju poganske religije. No, u isto vrijeme strastveno se prihvaća i koristi tehnika, mada ni ona nije ništa manje zapadna, piše Ratzinger. Ono adventsko, veliko iz starih religija što tjera naprijed propada, a zadržava se samo ono magijsko što obećava moć za ovladavanje svijetom. To sada u potpunosti određuje život ljudi. Tako religije gube svoje dostojanstvo i sve više Europljana, u kojima se lomi njihova kršćanska vjera, usvajaju te iracionalne sile i na djelu je poganizacija. To je pogrešan način susretanja kultura, jer se na koban način povezuju racionalizam i iracionalizam.Ipak u britkoj i analitičkoj raspravi o susretu vjere religija i kultura, Ratzinger zaključuje kako se uzduž i poprijeko i kroz sve kulture provlači znanje o upućenosti čovjeka na Boga i na ono što je vječno, a to je znanje o grijehu, pokori i oproštenju, znanje o zajedništvu s Bogom i o vječnosti života i na kraju o temeljnim ćudorednim odredbama kako su one uobličene u Dekalogu. Nije potvrđen, zaključuje današnji Papa, relativizam, nego jedinstvo čovjekova čovječstva i njegova zajedničarska dodirnutost istinom koja je veća od nas.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
Cela poslanica Galatima se bavi opravdanjem po zakonu i opravdanjem po veri.I u to vreme su se pojavili ucitelji koji su insistirali da se treba drzati zakona jer jedino se kroz zakon moze opravdati i terali su narod da se obrezuje i drzi zidovske obicaje.Apostol Pavle se protivi takvom naucavanju i proglasava ga herezom iz razloga koji nama svima Hriscanima vise nego poznat.Miloscu ste sapseni efescima poslanica, a ne podelima zakona i delima uopste.I naravno licno mislim da ona osoba koja misli da se delima spasla itekako je protivnik Hristov, jer ako je Hrist umro za nase grehe a uskrsnuo za nase spasenje, onda spasenje po delima cini njegovu zrtvu kao nedovoljnom, sto je samo po sebi hereza.Naravno osba koja je spasena i nanovorodjena, dozivljava metanou promenu uma, i naravno pocinje ciniti dobra dela namesto starih losih i gresnih dela, i u njoj se usavrsavaju i upotpunjuju plodovi Duha Svetog, koji su ujedno i pokazatelj dali je osoba istinski pokajana.Ako se i posle odredjenog vremena u osobi ne dogadja nista, sto je nemoguce ako je osoba pokajana i nanovorodjena iz nepropadljivog semena, i kod koje ako je pokajana Bog stvara htenje i delovanje damu se mozemo svideti.
I cuj nije akcenat na proganjanju, i nemam pojma kako si dosa do tog zakljucka, nego cisto razjasnjavanju cinjenica.Svako ima apsolutno Bogom dano pravo da napravi i odluku, i snosi posledice za nju.A sudija je Bog.I veruj mi nisam do ovih zakljucaka dosao sedeci u kuci, vec promatravsi ucnke i plodove svog i tudjih zivota.I za tvoju informaciju, vise puta sam disciplinovan bas na inkvizicijski nacin samo zato sto sam zastupao istinu.I pod progonstvom sam stalno zato sto smatram da narod Boziji treba da bude svet.I nemam nikakav problem sa papom, i mislim da svako treba da pocisti sta ima u svom dvoristu.Ali temelj koji je Isus Hrist, e tu stari moj uvek cu da postavljam pitanja.I smatram da je zakon dobar da uputi svet u greh, tako da bi znali sta im je sve Isus oprostio i zasta je umro.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
I srce mi se slama kada vidim da "Hriscani" imju vise razumevanja za isalam, i homoseksualce, i hulitelje nego za svoju bracu i sestre kojima je krivica samo zato sto su u drugoj denominaciji.I namerno sam stavio znake navoda, jer im je tu mesto, pa makar me zatrpali kamenjem.

Neka se ime Gospodnje proslavi medju narodima kroz Njegovu crkvu , kroz one koji su spremni da se odreknu svega radi njegovog Imena.

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
I pod progonstvom sam stalno zato sto smatram da narod Boziji treba da bude svet.

Opisi, zao mi je sto si pod progonom, neka Te Duh Sveti ne ostavi..ali pokusaj shvatiti da ima rugaca prema toleranciji i da ih ima i u drzavama i u crkvama i trude se pomocu relativiziranja ismijati evandjelje..

Ono iz Korincana koje se odnosi na bludnostmoze se vidjeti
da se danas nerijetko prekorava kršćane da su u prošlosti bili protivnici tjelesnosti; i istina je da su takve težnje uvijek postojale. Ali veličanje tijela, kojem smo danas svjedoci, himbeno je i lažno. sveden na čisti »seks«, postaje roba, neka puka »stvar« koja se može kupiti i prodati, štoviše, sam čovjek postaje roba. U stvarnosti se to teško može nazvati čovjekovim veličanstvenim »da« tijelu. Naprotiv, on sada promatra tijelo i spolnost tek kao svoj materijalni dio koji treba proračunato upotrijebiti i iskoristiti. On, prema tome, tijelo ne promatra kao područje ostvarenja vlastite slobode, već kao nešto što, na svoj način, pokušava učiniti ugodnim i neškodljivim. Zapravo se tu susrećemo s poniženjem ljudskog tijela, koje nije više integrirano u našu potpunu slobodu življenja, nije više živi izraz našega cijelog bića, već je manje ili više potisnuto na čisto biološko područje. Prividno uzdizanje tijela može se brzo pretvoriti u mržnju prema tjelesnosti. Kršćanska je vjera, naprotiv, promatrala čovjeka kao biće jedinstva i dvojnosti, u kojem se duša i tijelo uzajamno prožimaju i u kojem oboje biva na nov način oplemenjeno. Istina, nas hoće uzdići »u ekstazi« prema božanskom, povesti nas izvan nas samih, ali upravo zbog toga zahtijeva put uzdizanja, odricanja, čišćenja i ozdravljenja.

Ljubav prema bližnjemu, kakvu Isus naviješta u Bibliji, pokazuje se tako mogućom. Ona se sastoji upravo u činjenici da ljubim, u Bogu i s Bogom, i osobu koja mi se ne sviđa ili koju uopće ni ne poznajem. To se može ostvariti samo na temelju dubokog susreta s Bogom, susreta koji se pretvorio u zajedništvo volje te zahvatio čak i osjećaje. Tada naučim promatrati drugu osobu ne više samo svojim očima i svojim osjećajima, već iz perspektive Isusa Krista. Njegov prijatelj je i moj prijatelj. Ispod površine vanjskog izgleda uočavam kod drugih duboku želju za znakom ljubavi i pažnje. To im mogu ponuditi ne samo preko organizacija koje imaju tu specifičnu zadaću, prihvaćajuæi ih možda zbog političke nužnosti. Ja ih promatram Kristovim očima i mogu im dati mnogo više od njihovih izvanjskih potreba: mogu im darovati pogled ljubavi koji trebaju. Ovdje se pokazuje nužna interakcija između ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjemu, na kojoj Prva Ivanova poslanica inzistira s tolikom ustrajnošću. Ako u mome životu nedostaje svaki dodir s Bogom, mogu u drugome vidjeti samo drugoga i ne uspijevam u njemu prepoznati božansku sliku. Ako pak u svojem životu ne pridajem nikakvu pažnju drugome i želim biti samo »pobožan« i vršiti svoje »vjerske dužnosti«, i moj odnos s Bogom postat će sve neplodniji. Tada je taj odnos samo »korektan«, ali lišen ljubavi. Samo moja raspoloživost izaći ususret svomu bližnjemu, pokazati mu ljubav, čini me također osjetljivim za Boga. Samo služenje bližnjemu otvara mi oči da mogu vidjeti ono što Bog čini za mene i kako me ljubi. Sveci – uzmimo za primjer blaženu Tereziju iz Calcutte – sposobnost da ljube bližnjega na uvijek nov način crpili su iz svoga susreta s Gospodinom u euharistiji i, obratno, taj je susret zadobio svoj konkretan oblik i svoju dubinu upravo u služenju drugima. Ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu nerazdvojne su; tvore jednu te istu zapovijed. Ali obje se te stvarnosti napajaju na živom izvoru ljubavi Boga koji nas je prvi ljubio. Tako nije više riječ o izvana nametnutoj »zapovijedi« koja nam nalaže nešto što je izvan naše moći, već radije o iskustvu ljubavi koja se slobodno i iz dubine srca daje, o ljubavi koja se, po svojoj naravi, mora dalje dijeliti s drugima. Ljubav raste po ljubavi. Ljubav je »božanska« jer dolazi od Boga i sjedinjuje nas s Bogom i, po tom postupnom sjedinjenju, preobražava nas u jedno »mi«, koje nadilazi naše podjele i daje da postanemo jedno, sve dok, na kraju, Bog ne bude »sve u svemu« 1 Kor.15,28

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
abraham je napisao/la:
I pod progonstvom sam stalno zato sto smatram da narod Boziji treba da bude svet.

Opisi, zao mi je sto si pod progonom, neka Te Duh Sveti ne ostavi..ali pokusaj shvatiti da ima rugaca prema toleranciji i da ih ima i u drzavama i u crkvama i trude se pomocu relativiziranja ismijati evandjelje..

Ono iz Korincana koje se odnosi na bludnostmoze se vidjeti
da se danas nerijetko prekorava kršćane da su u prošlosti bili protivnici tjelesnosti; i istina je da su takve težnje uvijek postojale. Ali veličanje tijela, kojem smo danas svjedoci, himbeno je i lažno. sveden na čisti »seks«, postaje roba, neka puka »stvar« koja se može kupiti i prodati, štoviše, sam čovjek postaje roba. U stvarnosti se to teško može nazvati čovjekovim veličanstvenim »da« tijelu. Naprotiv, on sada promatra tijelo i spolnost tek kao svoj materijalni dio koji treba proračunato upotrijebiti i iskoristiti. On, prema tome, tijelo ne promatra kao područje ostvarenja vlastite slobode, već kao nešto što, na svoj način, pokušava učiniti ugodnim i neškodljivim. Zapravo se tu susrećemo s poniženjem ljudskog tijela, koje nije više integrirano u našu potpunu slobodu življenja, nije više živi izraz našega cijelog bića, već je manje ili više potisnuto na čisto biološko područje. Prividno uzdizanje tijela može se brzo pretvoriti u mržnju prema tjelesnosti. Kršćanska je vjera, naprotiv, promatrala čovjeka kao biće jedinstva i dvojnosti, u kojem se duša i tijelo uzajamno prožimaju i u kojem oboje biva na nov način oplemenjeno. Istina, nas hoće uzdići »u ekstazi« prema božanskom, povesti nas izvan nas samih, ali upravo zbog toga zahtijeva put uzdizanja, odricanja, čišćenja i ozdravljenja.
Samo mislim da je tolerancija jeftin izlaz za Hriscane, mislim da je evandjelje mnogo pozrtvovanije od tolerancije.Kada bi svi prihvatili evandjelje tolerancija nebi imala mesto, jer je evandjelje nesto mnogo potpunije od tolerancije.Tolerancije kaze, ostavicu tet tamo da radis sta god hoces.A evandjelje kaze , docicu i pokusati da ti pomognem da ne zivis tako, ima izlaza, ali moras prihvatiti da to sto zivis nije dobro  za tebe.Vidis obratio sam se 2001 godine i tada sam upoznao on sto pise u bibliji, i pokusao sam da zivim tako, ali sam imao priliku da vidim da druga braca i sestre zive dosta opustenije i napreduju, a ja stalno udaran i vredjan i ismejavan.Tada mi nije bilo jasno sto mi je jasno sada, da je to de Hriscanskog zivota.I tada sam odlucio da i ja zivim kao oni, i desila se katastrofa, zastranio sam nacisto.Sve je pocelo da ide nizbrdo prevelikom brzinom, sotona je bio jako blizu, govorio mi da je gotovo, da nesmem ni slucajno da priznam jer onda ce mi se tek smejati.I ja sam cutao, i zivot mi je isao sve nize i nize, dok na kraju vise nisam bio covek, nego nakaza koja u sebi nema ni trunke Bozijeg.I tada sam jauknuo Gospodu, odvedi me odavde inace cu umreti.I On me je sklonio u reto centar.Tu sam prosao teske trenutke, gde je Gospod tretirao moj zivit grubim alatima.dotakao sam samo dno, ali me je On obnovio i vratio u moj grad.I kada sam se vratio u zajednicu, ti isti ljudi zbog kojih sam i poceo da zivim nemoralno su me disciplinovali zbog toga.I ja sam prihvatio disciplinovanje, jer sam znao sta je u pitanju.Gospod mi govori, imaj strpljenja moji nacini su drugaciji.Ne dozvoli da te pobedi zlo, vec zlo nadvladaj dobrim rim 12.21.I tako sam uradio i jos uvek tako radim.I ti ljudi znaju koliko toga ja znam, i znanju da ja vise nekrijem sta sam uradio, i boje se.Ali ja necu reci nikome, to je na svakom ponaosob da prizna, ali govorim Poravnite puteve Gospodnje, i ako zbog toga treba da trpim, pa zasto da ne, pa svi pre mene su trpeli, ali ovaj forum, je Hriscanski forum.Ovde sam kod kuce.Nisam otisao na islamski forum, i nisam otisao na homoseksualni forum, i nisam otisao na neki svetski forum.Ovo je hriscanski forum.Hriscanski forum.Hriscanski forum.  Sigurnost spasenja!

Teško je kada si potpuno sam,
Kad je soba pusta ,prazna i ječi.
Kad mi lice prekrije sram,
I pred tobom nemam reči.

I dok se za grehom niže greh,
Posustajem i nemam snage.
Svuda odjekuje djavolski smeh.
I bojim se tvoje reči,nekad tako mile i drage.

Tad se setim Tvog glasa ,što ga samo verni znaju,
On kaže neboj se ,Ja sam sa tobom,
Te reči mi zagreju srce,i ponovo snagu daju.
I tada znam,imam mir sa mojim Bogom.

Hvala Ti što si me prihvatio,i sada sam Tvoj.
Što me čuvaš i od onoga što izlazi iz mene, 
Što si za mene prolio suze,krv i znoj.
I postavio na vrh sigurne i čvrste stene.By Amos

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
Svuda i svakome nas je poslao Gospodin..da svima Krist bude Spasitelj i Jeruzalem - dom...

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
abraham je napisao/la:
Svuda i svakome nas je poslao Gospodin..da svima Krist bude Spasitelj i Jeruzalem - dom...
Amen

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
Evo, da su košarkaši ova dva tima evanđeoski tolerantniji izbjegli bi glupu tuču:22.11. 19:06 – ne bi bilo sramote na Gripama

Sukobili se igrači Cibone i Splita, 12 isključenih



Tolerancija - Page 2 204bf3b025604c95f74a4267465c812b_large


U košarkaškom derbiju 9. kola NLB lige između Splita i Cibone na splitskim Gripama, 12 igrača fizički se sukobilo, nakon što su se Siniša... VišeSramota na Gripama

Sukobili se igrači Cibone i Splita, 12 isključenih


Tolerancija - Page 2 1U košarkaškom derbiju 9. kola NLB lige između Splita i Cibone na splitskim Gripama, 12 igrača fizički se sukobilo, nakon što su se Siniša Štemberger i Cibonin Rawle Marshall prvi uhvatili obračunavati.
Marshall je prema svemu sudeći laktom udario Štembergera, da bi mu splitski šuter brzo uzvratio. Ubrzo potom, došlo je do opće tučnjave na terenu, prenosi Sportal.hr, da bi u sudačkoj intervenciji potom bili izbačeni svi osim deset igrača koji su potrebni da bi utaknica bila regularna.
Kod Cibone, na terenu su tako ostali: Calloway, Kus, Rozić, Prkačin i Homan, s Andrićem na klupi, a kod Splita Shannon, Batina, Grant, Delaš i Stipanović sa Šarcem kao zamjenom. Smirivanju cjelokupne situacije nisu pomogli navijači na tribinama, jer su odmah nakon što se sukob proširio na više igrača, s upaljačima i ostalim predmetima počeli gađati goste iz Zagreba. Foto: Mario Strmotić
-------------------

Vježba tolerancije:

Kad se nađeš sa braćom i sestrama predloži im prikaz evanđeoske tolerancije.Izaberite jednu prostoriju sa što manje stvari kako bi svaki mogao izabrati svoje mjesto i stajati mirno dok jednom zavežete oči kako ne bi vidio i tražite od njega da se kreće po prostoriji ali neka nastoji proći iz jednog kuta u drugi i da se vrati na polazište sa što manje sudara..Zatim neka pokuša na osnovu iskustva voditi drugoga "slijepca", pa zatim onoga koji vidi..Tako u životu bez igre sudaramo se jer smo slijepci i ne nalazimo pravi put ni način kako vršiti Božje zapovjesti, kako se odnositi prema drugom slijepilu..Ovaj princip učenja kroz igru ukazuje na vrlo složene situacije u kojima je potrebno drugome omogučiti da slobodno uvidi pravi put i izabere svoj hod duše prema vječnom životu..Mnogi u dijalog stupaju sa različitim vjerskim iskustvima i opredjeljenjima i neki nalaze korist od tolerancije tj evanđeoske tolerancije oslanjanja na Svetoga Duha kao Utješitelja i Učitelja u vrijeme Nebeskoga suda..

Ovo je poduka i za političare i za nadasve sve kršćane kako da nauče bližnje društva na kulturu evanđeoske slobode u Europi na koju iz nje same nasrću na kršćanske vrijednosti liberalizam , relativizam ili pak fanatićni fundamentalizam..

Da su krüäani Europe i Hrvatske bili u sukcesiji krüäanskih korjena Europe , da nisu iz nje gotovo ispali i našli se u rezignaciji prema istini ne bi bilo ovog trenda otuđenja kritike koja se hvata za njihovo tumačenje tolerancije..Da nema publike iz kršćanskih redova ovakve dekadentne bizarne gluposti ne bi bilo...:
Tolerancija - Page 2 Mrle.wide

No , ima i zanimljivih aranzmana:
https://www.youtube.com/watch?v=-SEI7QOVmDY

descriptionTolerancija - Page 2 EmptyRe: Tolerancija

more_horiz
privacy_tip Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
power_settings_newLogin to reply