Kao djeca bili smo podučeni od svojih roditelja i naviknuti da na Božić dobivamo poklone. Dječjoj radosti nije bilo kraja. Šareno okićeno božićno drvce sa svim kuglicama, lametama i raznim svjećicama blistalo je kroz prozore stanova. A ispod drvca nalazilo se ono što smo mi djeca najradosnije očekivali - pokloni. Prema mogućnostima roditelja bilo ih je većih i manjih. Ljudi su posvuda bili radosni, smijeh i šala bili su stalni pratioci, a miris cimeta i vanilije širio se svuda po cijeloj kući.
Sve što su nam tada roditelji ispričali o tome slavlju prihvaćali smo kao gotove činjenice. Vjerovali smo u to kao da sju njihova obrazloženja sama po sebi bila jasna.
Razmislimo malo! Rijetko se tko od nas zapitao zašto u to sve vjerujemo, zašto sudjeluje u tim običajima, i odakle oni dolaze? Mi smo rođeni u svijetu punom običaja i tradicija, i kad smo postali stariji, preuzeli smo ih u svoj život bez previše razmišljanja.
Otkad i odakle sežu počeci slavljenja Božića? Je li to stvarno dan Isusovog rođenja? Jesu li apostoli, koji su Isusa osobno poznavali i koje je On podučavao, slavili Njegov rođendan 25. prosinca? Jesu li ga uopće slavili? Zašto Božić svečano slave i nekršćani iako se radi o najvažnijem kršćanskom slavlju? Zašto članovi obitelji, prijatelji i poznanici razmjenjuju poklone za Božić? Samo zbog toga što su mudraci s istoka Isusu donijeli poklone? Odgovori na ova pitanja iznenadit će vas. Većina ljudi ima, naime, o božićnim običajima sasvim krive predodžbe. Koje su u biti stvarne činjenice?
Budući da je katolička crkva proširila Božić po cijelome svijetu, ona bi trebala imati najvjerodostojnije informacije o tome običaju.
U Katoličkoj enciklopediji koja je izdana 1911. godine, pod riječju Božić može se pročitati sljedeće: "Božić se ne ubraja u svetkovine prve Crkve (počeci kršćanske Crkve sežu nakon Isusove smrti). Prve dokaze o tom slavlju nalazimo u Egiptu. Neznabožački običaji koji su se vremenski slavili oko siječnja postali su Božićni običaji.
Pod riječju Rođendan; (Natal Day), saznajemo da je ranokatolički crkveni otac Origen (teolog iz 2.-3-st., rođen u Aleksandriji) spoznao sljedeću istinu: "... u Bibliji nigdje nije naznačeno da se na Njegov (Isusov) rođendan slavilo ili priređivalo banket. To su radili samo grešnici (kao faraon ili Herod) koji su dan kad su bili rođeni naveliko slavili.
Tu izjavu možemo naći i u Evangeličkom crkvenom leksikonu, 1953., 3.sv., str. 1742): Crkva u mučeničko vrijeme odbacila je rođendanska slavlja s gnjevom jer su podsjećala na slavlja koja su pogani priređivali svojim bogovima za njihove rođendane.
U enciklopediji Grossen Brockhaus, 16. izdanju, čitamo pod natuknicom Božić: "Slavljenje Isusovog rođendana bilo je prihvaćeno od strane većine tek nakon velikih protivljenja u 4. stoljeću, i otad se slavi svake godine... Uspostavi božićnog slavlja pogodovale su činjenice koje su se suprotile neznabožačkom slavlju Sol Invicitus. S druge strane, 25. prosinac, dan zimskog solsticija (najkraći dan u godini) trebao je ukazati na Krista, pravo svjetlo svijeta, i tako simbolika Sol Invictus prenijeti na Isusa Krista
Zadnja promjena: Krizostom; sri 02 pro 2009, 16:28; ukupno mijenjano 1 put.
Sve što su nam tada roditelji ispričali o tome slavlju prihvaćali smo kao gotove činjenice. Vjerovali smo u to kao da sju njihova obrazloženja sama po sebi bila jasna.
Razmislimo malo! Rijetko se tko od nas zapitao zašto u to sve vjerujemo, zašto sudjeluje u tim običajima, i odakle oni dolaze? Mi smo rođeni u svijetu punom običaja i tradicija, i kad smo postali stariji, preuzeli smo ih u svoj život bez previše razmišljanja.
Otkad i odakle sežu počeci slavljenja Božića? Je li to stvarno dan Isusovog rođenja? Jesu li apostoli, koji su Isusa osobno poznavali i koje je On podučavao, slavili Njegov rođendan 25. prosinca? Jesu li ga uopće slavili? Zašto Božić svečano slave i nekršćani iako se radi o najvažnijem kršćanskom slavlju? Zašto članovi obitelji, prijatelji i poznanici razmjenjuju poklone za Božić? Samo zbog toga što su mudraci s istoka Isusu donijeli poklone? Odgovori na ova pitanja iznenadit će vas. Većina ljudi ima, naime, o božićnim običajima sasvim krive predodžbe. Koje su u biti stvarne činjenice?
Budući da je katolička crkva proširila Božić po cijelome svijetu, ona bi trebala imati najvjerodostojnije informacije o tome običaju.
U Katoličkoj enciklopediji koja je izdana 1911. godine, pod riječju Božić može se pročitati sljedeće: "Božić se ne ubraja u svetkovine prve Crkve (počeci kršćanske Crkve sežu nakon Isusove smrti). Prve dokaze o tom slavlju nalazimo u Egiptu. Neznabožački običaji koji su se vremenski slavili oko siječnja postali su Božićni običaji.
Pod riječju Rođendan; (Natal Day), saznajemo da je ranokatolički crkveni otac Origen (teolog iz 2.-3-st., rođen u Aleksandriji) spoznao sljedeću istinu: "... u Bibliji nigdje nije naznačeno da se na Njegov (Isusov) rođendan slavilo ili priređivalo banket. To su radili samo grešnici (kao faraon ili Herod) koji su dan kad su bili rođeni naveliko slavili.
Tu izjavu možemo naći i u Evangeličkom crkvenom leksikonu, 1953., 3.sv., str. 1742): Crkva u mučeničko vrijeme odbacila je rođendanska slavlja s gnjevom jer su podsjećala na slavlja koja su pogani priređivali svojim bogovima za njihove rođendane.
U enciklopediji Grossen Brockhaus, 16. izdanju, čitamo pod natuknicom Božić: "Slavljenje Isusovog rođendana bilo je prihvaćeno od strane većine tek nakon velikih protivljenja u 4. stoljeću, i otad se slavi svake godine... Uspostavi božićnog slavlja pogodovale su činjenice koje su se suprotile neznabožačkom slavlju Sol Invicitus. S druge strane, 25. prosinac, dan zimskog solsticija (najkraći dan u godini) trebao je ukazati na Krista, pravo svjetlo svijeta, i tako simbolika Sol Invictus prenijeti na Isusa Krista
Zadnja promjena: Krizostom; sri 02 pro 2009, 16:28; ukupno mijenjano 1 put.