mediji postavljaju pred evangelizaciju«
U doba kada se kultura rađa, ne toliko iz sadržaja, nego još više iz načina na koje je se prenosi, naviještanje evanđelja i kršćanskih vrednota ne može ne voditi računa o profesionalnome korištenju medija, pa i onih najnovijih, istaknuo je papa Benedikt XVI. primivši u četvrtak u Vatikanu sudionike opće skupštine Papinskoga vijeća za sredstva društvene komunikacije.
Opisujući evoluciju i "revoluciju" koju su učinili suvremeni mediji, Papa je istaknuo da je riječ o brzoj i prodornoj komunikaciji kojoj služe tehnologije koje su u stalnome razvoju, sposobne stvarati i širiti ideje i vijesti i to na načine koji su istodobno kapilarni i globalni, interaktivni i međusobno povezani. Papa je, osim toga, istaknuo veliku senzibilizaciju i odgovornu svijest koju je Crkva, počevši od Drugoga vatikanskog sabora pa do danas, podupirala i promicala na tom području, i to kroz različite dokumente svojega učiteljstva. Pa ipak, nije lako u potpunosti shvatiti i urediti sustav obavijesnih sredstava koji se ne prestaje granati u nova sredstva, te stoga, u tom smislu, i za Crkvu postaje teško smjestiti se unutar toga "digitalnog kontinenta" kako bi bila vjerna svojemu poslanju evangelizacije. U stvari, moderna kultura, više nego iz sadržaja, izvire iz same činjenice da postoje novi načini komuniciranja koji koriste nove načine izražavanja, služe se novim tehnikama i stvaraju nova psihološka ponašanja. Sve to predstavlja izazov za Crkvu koja je pozvana naviještati evanđelje ljudima trećega tisućljeća, održavajući sadržaj nepromijenjenim, ali i čineći ga razumljivim, zahvaljujući također sredstvima i načinima koji su u skladu s mentalitetom i današnjim kulturama, napomenuo je Sveti Otac.
Podsjetivši kako je još prije 20 godina Ivan Pavao II. u enciklici Redemptoris missio domišljato ustvrdio da nije dovoljno koristiti medije za širenje kršćanske poruke, nego da samu poruku treba integrirati u tu "novu kulturu" koju je oblikovala suvremena komunikacija, papa Benedikt XVI. napomenuo je da su, nakon dvadeset godina, multimedijalna obilježja i strukturalna interaktivnost pojedinih novih medija na neki način smanjili specifičnosti svakoga od njih, stvarajući postupno jednu vrstu globalnoga sustava komunikacije. Tko pak ima pastoralnu odgovornost, treba znati prihvatiti izazove koje nove tehnologije postavljaju pred evangelizaciju, iskorištavajući njihova svojstva koja omogućuju brzo djelovanje u savjetovanju i koordiniranju, kako bi se promicala kultura poštovanja dostojanstva i vrednote ljudske osobe. Nužno vrednovanje novih medijskih tehnologija, kod vjernika, međutim, treba uvijek podupirati stalnom mišlju na vjeru, znajući da, osim sredstava koja se koriste, djelotvornost navještaja evanđelja ovisi na prvome mjestu o djelovanju Duha Svetoga koji vodi Crkvu i hod čovječanstva, istaknuo je Papa.
Spomenuvši se 50. obljetnice utemeljenja Vatikanske filmoteke, koju je ustanovio Ivan XXIII., i koja čuva katalogiziranu filmsku građu o povijesti Crkve od godine 1896. pa do danas, Sveti Otac izrazio je želju da ta bogata kulturna baština, koja pripada cijelome čovječanstvu, bude još povećana, i da ta dobra budu čuvana i poznata svima. (ika / gk) 31.10.2009.
http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=13574&act=view
U doba kada se kultura rađa, ne toliko iz sadržaja, nego još više iz načina na koje je se prenosi, naviještanje evanđelja i kršćanskih vrednota ne može ne voditi računa o profesionalnome korištenju medija, pa i onih najnovijih, istaknuo je papa Benedikt XVI. primivši u četvrtak u Vatikanu sudionike opće skupštine Papinskoga vijeća za sredstva društvene komunikacije.
Opisujući evoluciju i "revoluciju" koju su učinili suvremeni mediji, Papa je istaknuo da je riječ o brzoj i prodornoj komunikaciji kojoj služe tehnologije koje su u stalnome razvoju, sposobne stvarati i širiti ideje i vijesti i to na načine koji su istodobno kapilarni i globalni, interaktivni i međusobno povezani. Papa je, osim toga, istaknuo veliku senzibilizaciju i odgovornu svijest koju je Crkva, počevši od Drugoga vatikanskog sabora pa do danas, podupirala i promicala na tom području, i to kroz različite dokumente svojega učiteljstva. Pa ipak, nije lako u potpunosti shvatiti i urediti sustav obavijesnih sredstava koji se ne prestaje granati u nova sredstva, te stoga, u tom smislu, i za Crkvu postaje teško smjestiti se unutar toga "digitalnog kontinenta" kako bi bila vjerna svojemu poslanju evangelizacije. U stvari, moderna kultura, više nego iz sadržaja, izvire iz same činjenice da postoje novi načini komuniciranja koji koriste nove načine izražavanja, služe se novim tehnikama i stvaraju nova psihološka ponašanja. Sve to predstavlja izazov za Crkvu koja je pozvana naviještati evanđelje ljudima trećega tisućljeća, održavajući sadržaj nepromijenjenim, ali i čineći ga razumljivim, zahvaljujući također sredstvima i načinima koji su u skladu s mentalitetom i današnjim kulturama, napomenuo je Sveti Otac.
Podsjetivši kako je još prije 20 godina Ivan Pavao II. u enciklici Redemptoris missio domišljato ustvrdio da nije dovoljno koristiti medije za širenje kršćanske poruke, nego da samu poruku treba integrirati u tu "novu kulturu" koju je oblikovala suvremena komunikacija, papa Benedikt XVI. napomenuo je da su, nakon dvadeset godina, multimedijalna obilježja i strukturalna interaktivnost pojedinih novih medija na neki način smanjili specifičnosti svakoga od njih, stvarajući postupno jednu vrstu globalnoga sustava komunikacije. Tko pak ima pastoralnu odgovornost, treba znati prihvatiti izazove koje nove tehnologije postavljaju pred evangelizaciju, iskorištavajući njihova svojstva koja omogućuju brzo djelovanje u savjetovanju i koordiniranju, kako bi se promicala kultura poštovanja dostojanstva i vrednote ljudske osobe. Nužno vrednovanje novih medijskih tehnologija, kod vjernika, međutim, treba uvijek podupirati stalnom mišlju na vjeru, znajući da, osim sredstava koja se koriste, djelotvornost navještaja evanđelja ovisi na prvome mjestu o djelovanju Duha Svetoga koji vodi Crkvu i hod čovječanstva, istaknuo je Papa.
Spomenuvši se 50. obljetnice utemeljenja Vatikanske filmoteke, koju je ustanovio Ivan XXIII., i koja čuva katalogiziranu filmsku građu o povijesti Crkve od godine 1896. pa do danas, Sveti Otac izrazio je želju da ta bogata kulturna baština, koja pripada cijelome čovječanstvu, bude još povećana, i da ta dobra budu čuvana i poznata svima. (ika / gk) 31.10.2009.
http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=13574&act=view