| Biljke idu u grad |
 |
| Ubrzana evolucija mogla bi biti ključ preživljavanja u gradu, barem što se biljaka tiče. U manje od 12 godina mediteranska biljka rascijepani dimak prilagodila je strategiju reprodukcije koja odolijeva izazovu betona. |
Ovo bi otkriće moglo pomoći znanstvenicima u objašnjavanju razvoja biljaka u fragmentiranom staništu. Kao i druge pripadnice obitelji, Crepis sancta proizvodi dvije vrste sjemena. Teško sjeme pada na tlo ispod biljke, dok lakše, s paperjastim repićima, vjetar odnosi do novih staništa. Ekolozi već dugo znaju da biljke u rascjepkanim staništima, kao što su otoci, proizvode više teškog sjemenja, vjerojatno zbog toga što se sjeme nošeno vjetrom obično gubi na moru, gdje je taško pronaći uvjete za proučavanje reprodukcije biljaka. Zato se dobro mjesto za provođenje studije "pojavilo" u dvorištu Pierrea-Oliviera Cheptoua, populacijskog ekologa sa CNRS-a, Francuske nacionalne istraživačke agencije iz Montpelliera. On i kolege su shvatili da mogu proučavati Crepis sancta koja je zauzela tlo oko stabala posađenih uz gradske pločnike. Konačno, logično je očekivati da će sjeme koje padne na beton biti izgubljeno jednako kao da padne u ocean. Što znači da bi za gradske biljke bilo "pametnije" da proizvode više teškog sjemenja. Zato su znanstvenici osmislili pokus da bi povjerili je li gradski okoliš utjecao na evoluciju. Jasno je da sudbina gradskog sjemena ovisi o tipu. Brojanjem različitih vrsta sjemena na biljkama i naknadno brojanje sjemena koje je palo na ljepljivu površinu smještenu tik ispod biljke, znanstvenici su otkrili da teško smjene uvijek prizemlji na tlo ispod biljke, dok lako smjene ima 45% šansi da se zadrži u okolici. <table cellSpacing=0 cellPadding=0 width=310 align=center border=0><tr><td>  </TD></TR><tr><td class=tekst10px>Poizvodnjom više teškog sjemena (na vrhu) biljka maksimalno iskorištava tešku situaciju</TD></TR></TABLE> Nakon toga su znanstvenici uzeli sjeme "gradskih" i "seoskih" biljaka te ga uzgojili u sličnim laboratorijskim uvjetima, uspoređujući lako i teško sjeme. I dok su gradska djeca proizvodila oko 15% teškog sjemena, biljke sa sela proizvodile su ga manje od 10%. Pomoću genetskog modela istraživači su potvrdili da se uzorak raspršivanja sjemena promijenio u posljednjih 12 godina, otprilike u vrijeme kad su zabetonirani gradski pločnici Montpelliera. "Iznenadila me tako brza evolucija", kaže Cheptou. "U sljedećem koraku ćemo pratiti gradske biljke kako bismo vidjeli smanjuje li se proizvodnja lakog sjemena kako biljka nastavlja evoluirati". Cheptou kaže da njegovo otkriće ukazuje kako sječa šuma i drugi ljudski utjecaji na okoliš mogu voditi do smanjivanja raspršivanja sjemena biljaka u fragmentiranim staništima, još više ih izolirajući od pripadnika njihove vrste i tako ograničavajući razmjenu gena. Iako sve to skupa ne mora biti loše za biljke, istraživanje je dalo važne nove informacije ekolozima koji razvijaju planove za upravljanje staništima. |
| Hina|Net.hr |
| 10.03.2008. |
