Bartolomejska noć:Bartolomejska noć
Katarina de Mediči, francuska kraljica italijanskog porekla, bila je kćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija. Posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Po njenom je nalogu 24. kolovoza 1572. izvršen pokolj više tisuća protestanata (Hugenota), poznat kao Bartolomejska noć.
Francuski je kralj Anri IV 1598. potpisao Nantski edikt, kojim se protestantima priznaju ista prava kao i katolicima. Edikt, neprijateljski primljen od katolika, ukinuo je Luj XIV 18.10.1685.
U međuvremenu vođeno je više vjerskih ratova s promjenljivom srećom. Prethodne godine (1571.) kod Lepanta je Don Juan Astrijski porazio tursku flotu, što je silno ojačalo položaj Španjolske i katoličke strane općenito, a kako su ustanici u Nizozemskoj upravo zadali odlučan udarac Španjolskoj, Francuska se morala odlučiti na čiju će stranu.
Vođa Hugenota bio je veliki admiral de Coligny, koji je i bio prva žrtva. Te noći pobijene su tisuće ljudi u Parizu, slijedećih dana u ostalim gradovima, a zatim je još veći broj Hugeota poslan na galije.
No najviše ih je pobjeglo u druge zemlje, što je imalo katastofalne ekonomske posljedice za Francusku, koja je otada postala drugorazredna sila.
Katarina de Mediči, francuska kraljica italijanskog porekla, bila je kćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija. Posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Po njenom je nalogu 24. kolovoza 1572. izvršen pokolj više tisuća protestanata (Hugenota), poznat kao Bartolomejska noć.
Francuski je kralj Anri IV 1598. potpisao Nantski edikt, kojim se protestantima priznaju ista prava kao i katolicima. Edikt, neprijateljski primljen od katolika, ukinuo je Luj XIV 18.10.1685.
U međuvremenu vođeno je više vjerskih ratova s promjenljivom srećom. Prethodne godine (1571.) kod Lepanta je Don Juan Astrijski porazio tursku flotu, što je silno ojačalo položaj Španjolske i katoličke strane općenito, a kako su ustanici u Nizozemskoj upravo zadali odlučan udarac Španjolskoj, Francuska se morala odlučiti na čiju će stranu.
Vođa Hugenota bio je veliki admiral de Coligny, koji je i bio prva žrtva. Te noći pobijene su tisuće ljudi u Parizu, slijedećih dana u ostalim gradovima, a zatim je još veći broj Hugeota poslan na galije.
No najviše ih je pobjeglo u druge zemlje, što je imalo katastofalne ekonomske posljedice za Francusku, koja je otada postala drugorazredna sila.
An Eyewitness Account of the Saint Bartholomew's Day Massacre
by François Dubois
From the Musée Cantonal Des Beaux
http://www.reformation.org/bart.html
[http://www.huguenotsocietyofamerica.org]
by François Dubois
From the Musée Cantonal Des Beaux
http://www.reformation.org/bart.html
[http://www.huguenotsocietyofamerica.org]