U Djelima 2:10 imamo podatak da su u povodu dana Pedestnice 30. godine, među slušateljima Petrove propovijedi bili i Rimljani koji su bili u prolazu, židovi i obraćenici na židovsku vjeru. Rimljani su bili , izgleda jedini europski narod koji među hodočasnicima je bio spomenut.
Kršćanstvo je dospijelo u Rim u roku jedne do dvije godine nakon Isusovog raspeća. Latinski crkveni oci su kazali da su Rimljani prihvatili vjeru u Isusa Krista u židovskoj varijanti a da nisu prethodno vidjeli nikakvo čudesno djelo niti ijednog apostola.
Smatra se da su prvi donijeli evanđelje u Rim, nepoznati kršćani, i to najvjerojatnije posijali sjeme riječi u židovskoj zajednici.Židovska zajednica u Rimu je postoja već u drugom stoljeću prije Krista. Brojčano se povećala nakon Pompejevog osvajanja Judeje 63. godine pr. Krista.
Godine 59. pr.Kr. Ciceron spominje veličinu i utjecaj židovske kolonije u Rimu. Proglasom Tiberija Židovi su bili prognani odande, no za par godina su ponovo su bili tamo u istom broju. Postoji i povijesni podatak o još jednom masovnom progonu Židova iz Rima a začetnik je bio car Klaudije ( 41-54. god.) Taj progon se kratko spominje u Djelima 18:2, gdje se kaže da je Pavao upoznao nekog židova Akvilu, koji je sa ženom Priscilom došao iz Italije u Korint.
Čini se da su Priscila i Akvila bili kršćani prije nego su se sreli s Pavlom i bili članovi prvotne zajednice vjernika koji su živjeli u Rimu.
Tri godine nakon Klaudijeve smrti, Pavao piše u Rim, i spominje njihovu vjeru kao nešto što je već svima poznato.
Kršćanstvo je dospijelo u Rim u roku jedne do dvije godine nakon Isusovog raspeća. Latinski crkveni oci su kazali da su Rimljani prihvatili vjeru u Isusa Krista u židovskoj varijanti a da nisu prethodno vidjeli nikakvo čudesno djelo niti ijednog apostola.
Smatra se da su prvi donijeli evanđelje u Rim, nepoznati kršćani, i to najvjerojatnije posijali sjeme riječi u židovskoj zajednici.Židovska zajednica u Rimu je postoja već u drugom stoljeću prije Krista. Brojčano se povećala nakon Pompejevog osvajanja Judeje 63. godine pr. Krista.
Godine 59. pr.Kr. Ciceron spominje veličinu i utjecaj židovske kolonije u Rimu. Proglasom Tiberija Židovi su bili prognani odande, no za par godina su ponovo su bili tamo u istom broju. Postoji i povijesni podatak o još jednom masovnom progonu Židova iz Rima a začetnik je bio car Klaudije ( 41-54. god.) Taj progon se kratko spominje u Djelima 18:2, gdje se kaže da je Pavao upoznao nekog židova Akvilu, koji je sa ženom Priscilom došao iz Italije u Korint.
Čini se da su Priscila i Akvila bili kršćani prije nego su se sreli s Pavlom i bili članovi prvotne zajednice vjernika koji su živjeli u Rimu.
Tri godine nakon Klaudijeve smrti, Pavao piše u Rim, i spominje njihovu vjeru kao nešto što je već svima poznato.