Sveta stolica - Car Justinijan I i moć rimskih bsikupa

Justinian I., Veliki, kao Flavius Petrus Sabbatius, rođen u Tauresiumu:

na karti:
http://www.maplandia.com/macedonia/skopje/petrovec/taor/
-blizina današnjeg Skopja ,482-565, car istoćnog rimskoga carstva (527-565). - pokušao je ujediniti djelove rimskoga carstva - inicijator oblikovanja osnovne zbirke zakona rimskoga prava -Corpus Iuris Civilis na kojoj je radila zakonodavna komisija.U Konstantinopol ga je doveo ujak car Justin, posvjio ga pod imenom Justinian davši mu široko brazovanje

i postao je Justinov suvladar 1.04.527 zajedno sa svojom Theodorom .1.08.527 po smrti ujaka Justina nastavlja sa caricom vladati istočnim rimskim-bizantijskim carstvom .
532. sklopio je mir sa Perzijancima.
Njegov general Belizar je porazio Vandale 534 u sjevernoj Africi., svladao je od 535 do 555 te je Justinian zavladao cijelom Italijom.
Njegov utjecaj na prestiž rimskih buiskupa ostvario se u okviru važne povijsti Rima .
476 pao je Rim pod vlast arijanca Odoakara - vođegermanskih Herula kojima je car Zenon prepustio Italiju iz straha od Ostrogota.Teodorik , vođa istočnih Gota , arijanac, pobjedio je 493. Odoakara i uništio ga te je tako proglasivši sebe kraljem Italije išćupao jedan od tri roga koji su uz četvrti opisani u Danielovoj knjizi , drugi će rog -Vandalsko carstvo , /Vandali, arijanci, su zauzeli Sjevernu Afriku 428- kćerku Rimske crkve/ - išćupati tj. uništiti general Belizara 533 a nakon toga je počela dvadesetgodišnja bitka protiv trećeg roga , protiv istočnih Gota koji su bili svladani i istjerani iz Napulja i Rima 537 kada je kralj istočnih Gota Vitiges sa 150.000 vojnika pokušao vratiti Rim što mu nije uspjelo te je Rim bio sačuvan za rimske biskupe tj svetu stolicu - papstvo..Rat protiv istočnih Gota je dovršio Justinijanov general Narses porazivši i ubivši gotskoga kralja Totilu 552 a 554 uništeni su svi garnizoni istočnih Gota .
Justinijanovo ujedinjavanje carstva je bitno utjecalo na budućnost Europske povijesti a isto tako na stus rimskog bispupa.Pokoreni mačem -Arijevski su se narodi odrekli arijevske nauke i postali sljedbenici Atanazijevog učenja...i tako došli pod vlast rimskog biskupa..
Justinijan I je uputio 533. pismo Rimskom biskupu Ivanu II u kojem ga naziva glavom sih svetih crkava dajući time jurisdikcijski temelj za papsku crkvenu supremaciju..vidi Justinijanov kodeks , knjiga 1, 1,8.
U Justinijanovom zakoniku Novellae koji sadrži 168 zakona nalazi se dva zakona koja potvrđuju papin primat - Novellae 9, zbirka 2, glava 4 iz godine 535 - kaže da je Rim vrh najvišeh svećenstva a u Novellaei 131, glava 2 ističe se primat Rimskoga biskupa..:

"Stoga, u skladu sa odlukama ovih Koncila, mi naređujemo da presveti Papa Starog Rima bude prvi među svim svećenicima, a preuzvišeni arhiepiskop carigradski, ili Novi Rim, zauzimat će drugo mjesto iza Svete apostolske Stolice Starog Rima, koja će biti predsjednica nad svim ostalim stolicama."

Ovi zakoni su postali efektivni 538 kada je Rim definitivno bio oslobođen od barbarski naroda porazom triju roga - Vandala, Herula i Istočnih Gota...
Daniel 7,8.24.
Justinijanovoj sankciji Rimskoga primata još prethode dvije sankcije primata - Gracijanov edikt iz 378 i Teodozija II i Valentijana III godine 445, a Justinijan ih je ozakonio..U Novellae su uvršteni i dekreti o krivovjerju koji su kasnije bili zakonska podloga za inkviziciju koja je nastavila oblikovanje tih zakona...U kodeksu se nalaze i zakoni o praznicima, Uskrsu, Božiću, zakon o nedjelji pčevši sa Konstantinovim ediktom o svetkovanju nedjelje od 7.03.321..Justinijan je kanonske zakone crkve učinio dijelom civilnog zakonika te je time doprinio sjedinjenju crkve i države..

Pogledaj Justinijanov kodeks:

http://webu2.upmf-grenoble.fr/Haiti/Cours/Ak/Corpus/codjust.htm

engleski:
http://www.constitution.org/sps/sps.htm

neki dijelovi na engleskom:
http://www.fordham.edu/halsall/sbook1c.html#Justinian

Zanimljiv tekst:
Justinian I (b.483- r.527-d.565):
Novel 137: Regulating Church Ritual.


Codex Iustinianus - im lateinischen Original (fr. Website).

De novo codice componendo
De Iustiniano codice confirmando
De emendatione codicis Iustiniani et secunda eius editione
liber 1	liber 2	liber 3	liber 4	liber 5	liber 6
liber 7	liber 8	liber 9	liber 10	liber 11	liber 12

!!!:
http://web.upmf-grenoble.fr/Haiti/Cours/Ak/

Važno:
http://web.upmf-grenoble.fr/Haiti/Cours/Ak/

Leges novellae V anecdotae imperatorum Theodosii Junioris et Valentiniani III. : cum ceterarum etiam novellarum editarum titulis et variis lectionibus ex vetustissimo cod. ms. Ottoboniano depromptis : quibus accedunt aliae Valentiniani III. constitutiones jam editae quae in cod. Theod. desiderantur : ac tandem Lex Romana seu Responsum Papiani titulis anecdotis variisque lectionibus auctum ad fidem praefati codicis et alterius Sveco-Vaticani


Novellae na engleskom:možete selektirati, izabrati Novellae na pr 131:

http://uwacadweb.uwyo.edu/blume&justinian/novels.asp

Latinski:

<LI>Texte latin du Digeste sur IntraText
Texte latin du Digeste

http://www.bibliojuridica.org/libros/libro.htm?l=605




http://uwacadweb.uwyo.edu/blume&justinian/novel121-140/novel121-140.htm

Latinski i Španjolski:
Constitución I a VI (PDF)
Constitución VII a IX (PDF)
Constitución X a XVIII (PDF)
Constitución XVIII a XXII (PDF)
Constitución XXII a XXIII (PDF)
Constitución XXIV a XXIX (PDF)
Constitución XXX a XLI (PDF)
Constitución XLII a LII (PDF)
Constitución LIII a LXVIII (PDF)
Constitución LXIX a LXXIX (PDF)
Constitución LXX a LXXVIII (PDF)
Constitución LXXIX a XCV (PDF)
Constitución LCVI a CI (PDF)
Constitución CII a CXII (PDF)
Constitución CXIII a CXXIII (PDF)
Constitución CXXIV (PDF)
Constitución CXXXIII (PDF)
Constitución CXXVIII (PDF)
Constitución CXXVI (PDF)

---------

Justinianov mozaik:
</LI>

---------------

Universi Dominici Gregis (22. Februar 1996)
[Deutsch, Englisch, Französisch, Italienisch, Lateinisch, Portugiesisch, Spanisch]

abraham je napisao/la:

Justinijan I je uputio 533. pismo Rimskom biskupu Ivanu II u kojem ga naziva glavom sih svetih crkava dajući time jurisdikcijski temelj za papsku crkvenu supremaciju..vidi Justinijanov kodeks , knjiga 1, 1,8.
U Justinijanovom zakoniku Novellae koji sadrži 168 zakona nalazi se dva zakona koja potvrđuju papin primat - Novellae 9, zbirka 2, glava 4 iz godine 535 - kaže da je Rim vrh najvišeh svećenstva a u Novellaei 131, glava 2 ističe se primat Rimskoga biskupa..:

"Stoga, u skladu sa odlukama ovih Koncila, mi naređujemo da presveti Papa Starog Rima bude prvi među svim svećenicima, a preuzvišeni arhiepiskop carigradski, ili Novi Rim, zauzimat će drugo mjesto iza Svete apostolske Stolice Starog Rima, koja će biti predsjednica nad svim ostalim stolicama."

Ovi zakoni su postali efektivni 538 kada je Rim definitivno bio oslobođen od barbarski naroda porazom triju roga - Vandala, Herula i Istočnih Gota...

Pogledajmo kako su se događaji stvarno odvijali i provjerimo istinitost navoda da je Justinijanov proglas postao važeći 538. god.


534. god je izdan Justinijanov proglas.Ako kažemo da tad nije mogao biti proveden jer su u Rimu bili istočni Goti, onda uz to treba napomenuti da su oni iz Rima protjerani 536. god.
Oni su naredne dvije godine ostali pored Rima, ali nisu imali vlast u Rimu.
Istina je da je 538. god. general Narses uništio snage istočnih Gota koje su opsjedale Rima (ali koje ga nisu uspjele zauzet).

No da li to znači da je to onda godina koju treba uzeti kao mjerodavnu? Naravno da ne.
Sva ironija objašnjenja da edikt nije postao važeći onda kad je donešen (534.), niti onda kad je Rim oslobođen (536.), nego dvije godine kasnije (kad su iz okolice Rima maknute snage istočnih Gota), pada u vodu kad se promatraju događaju koji su uslijedili samo par godina iza 538. godine.

545.-546. godine je gotski kralj Totila ponovo zauzeo Rim.
549.-552. godine je po drugi put Totila zauzeo Rim.

Ponovavljam, od nas se očekujemo da početak djelovanja carskog edikta ne gladamo u 534. godini kad je donešen jer je tad u Rimu vladao Teodorik. 536. godinu kad je otjeran iz Rima ne prihvaćamo jer su istočni goti bili "pred vratima" tog grada (nisu uspjeli ući), već bi trebali prihvatit:

"538. kada je Rim definitivno bio oslobođen od barbarski naroda porazom triju roga"

iako su ti narodi koji su "definitivno pobjeđeni" ponovo zauzeli Rim samo par godina kasnije (u dva navrata 545-546. i 549.- 552.)?!

Budimo realni, 538. godina se ne može uzeti niti po jednom jedinom kriteriju jer se uvijek nalazi u proturječju sa ostalim činjenicama.
Sa takvom proizvoljnošću u izboru događaja možemo smislit uistinu svakakvu priču. Istina je da sve druge godine (534, 536, 552, 555) imaju više smisla od 538. (koja nema nikakvog smisla), no one se ne uzimaju jer ne sjedaju u unaprijed smišljeni kalup.

To me podsjeća na slaganje puzzli, kad nađemo na komad koji nam se čini da bi trebao sjest negdje, ali on se nekako ne da uglaviti, pa mi onda uzmemo čekić i zakucamo ga da bi se uklopio u našu viziju.
Naravno, na taj način se ne dobija ispravna slika, i takav način slaganja puzzli gdje nešto ugrađujemo na silu a nešto potpuno odbacujemo, nije ispravan i mora biti odbačen.

Justinijanovoj sankciji Rimskoga primata još prethode dvije sankcije primata - Gracijanov edikt iz 378 i Teodozija II i Valentijana III godine 445, a Justinijan ih je ozakonio..

Pa kad si već spomenuo, bilo bi dobro ponešto reć i o tim ediktima.
Edikt Teodozija II i Valentijana III iz 445. god (dakle, više od 30. god prije nego je Odoakar zbacio posljednjeg vladara zapadnog rimskog carstva) jasno govori sve ono što govori i Justinijanov edikt:

"Since therefore the merit of St. Peter, who is the prince of the episcopal crown, the dignity of the City of Rome and the authority of a holy Synodhave established the primacy of the Apostolic See, let not presumption attempt to carry out anything contrary to the authority of that See; for then at last the peace of the Church will be preserved everywhere, if the whole body recognizes its ruler."


"But let whatever the authority of the Apostolic See decrees or shall decree, be accepted as law by all..."

itd. Svakako zanimljivo i korisno za pročitat. (str 7,8,9)

http://books.google.com/books?id=2WuMyEzani8C&pg=PA7&dq=Edict+of+Valentinian+III&ei=kHgxSJnEO5W2ygSD79XMAw&sig=V38QOkTur3ZrUHMkPN3MogKCpiQ#PPA9,M1


Dakle, ne samo da 538. ne možemo pokazat kao ključnu, nego niti sam Justinijanov edikt nije nikakva novost ili prekretnica. Razlog zašto se ističe Justinijanov edikt je taj što je on blizu željene 538. godine pa ga se uz malo čekićanja može povezati sa tom unaprijed određenom godinom.

U Novellae su uvršteni i dekreti o krivovjerju koji su kasnije bili zakonska podloga za inkviziciju koja je nastavila oblikovanje tih zakona...U kodeksu se nalaze i zakoni o praznicima, Uskrsu, Božiću, zakon o nedjelji pčevši sa Konstantinovim ediktom o svetkovanju nedjelje od 7.03.321..Justinijan je kanonske zakone crkve učinio dijelom civilnog zakonika te je time doprinio sjedinjenju crkve i države..

Pokušavaš li ti to pokazat da je tim dekretom uvedena nedjelja u bogoslužje? Nadam se da ne, ali ako da onda moram reć da i po tom pitanju navodiš ljude na krivu misao. Nedjalje i subota nisu bili uopće razmatrani na zasjedanjima ranih koncila i to iz jednostavnog razloga što nitko nije dovodio u pitanje nedjeljno bogoslužje, tj. to je bila tako općenita praksa da je nije bilo potrebno posebno razmatrat.
A zašto je bila općenito prihvaćena treba raspravit na drugim temama. Za sad ću samo reć da je tome razlog što su prvi kršćani (kao i drugi i treći i svi do sad) ispravno razumjeli pitanje euharistiske žrtve te što ona znači i predstavlja.

Budući da je ovo uska tema o Justinijanovom ediktu, neću je puno širiti sa pitanjima vezanim no hoću samo napomenuti da tumačenja o Papi kao malom rogu i općenito o deset rogova i tri roga nikako ne drži vodu i pada doslovno na svakom koraku.

Isto tako, svi slušamo kako ima zlih kraljeva koji ruše Božju Crkvu. To je istina i o tome nema spora. No, isto tako je istina da su prorečeni kraljevi koji će se pokloniti Bogu i koji služe Istini.
Da bi netko mogao biti Crkva, mora biti u stanju pokazati i jedne i druge kraljeve, i one koji su protiv Boga, ali i one koji mu služe.

Možete li vi imenom i prezimenom navest kraljeve koji su služili pravom Bogu i koji su imali pravu vjeru (onu koju vi gajite) i na taj način pokazat da Bog nije lagao niti po tom pitanju?
Zahvaljujem na konkretnim imenima.

P.S.
Može li se dobit konkretan popis deset rogova (ako ipak proširimo raspravu)?

Isprika svima što nisam bio ovih dana na forumu..

Zahvaljujem Melhisedeku na svježnju pitanja koji će možda kasnije doći u srčiku povijesti zbivanja u svezi reformaije..
Ostavimo ta pitanja za sada po strani i pokušajmo ići tragom oblikovanja Svete stolice u njenoj duhovnoj, državnoj , političkoj, teritorijalnoj dimenziji ...Kao što je za ovo oblikovanje bio značajan Justinijan I sa svojim prethonicima , tako je i sklapanje saveza između katličkog kršanstva i germanstva značajano za nastanak zapadne zajednice naroda i kultura u kojoj Sveta stolica ima presudnu ulogu kojoj su desna ruka bili germanski kraljevi..koji u pravili i probleme Crkvi posebno u pitanjima laičke investiture koja će pored drugih biti osnovna u stalnom pokušaju reformiranja crkve unutar crkve..Unutrašnji život zajednice europskih naroda bio je određen životnom vezom Crkve i države pune prijepora..Taj prijeporni dualizam -Papinstvo- Carska vlast utjecali su na razvoj zapadnjačke duhovnosti daleko više od bizantijskog centralizma koji je igrao presudnu ulogu za Svetu stolicu do 552/3 kada su vraćene provincije koje su osvojili Odoakar i Teodorik..kada je poražen posljednji ostrogotski kralj - Teja u bitki kod Lakarija koje je opisao Prokopije iz Cezareje u knjizi Justinijanovih ratova..No tek je padom Verone 561 prestao ostrogotski otpor bizantijskoj vojsci..
Ostrogotski odnos prema carstvu je uključivao čitavu skalu savezništva i neprijateljstva..



Ostrogotsko kraljevstvo

Justinijan I je ponudio Ostrogtima zadržavanje kraljevstva u Italiji pod uvjetom podjele kraljevskoga blaga..Belizar je taj sporazum također trebao potpisati na prijedlog ostrogota s tim da on bude ostrogotski kralj i da ga bude okrunjen u Raveni ali je Belizar uhapsio vođe ostrogota i zahtijevao da njihovo kraljevstvo pripada Bizantiji..
Takav potez Justinijanu nije bio po volji zbog opasnosti od Perzijanaca te je generala Belizara zamjenio Narzes..
Činjenica je da goti nisu u Italiji uspjeli spojiti germanske i romanske elemente kao u Španiji i Iberiji..

No Ostrogotski kralj 537 je prihvatao za papu Silverija:
http://www.newadvent.org/cathen/13793a.htm

protiv pape Vigilija :
http://www.newadvent.org/cathen/15427b.htm

od koga je carica očekivala prihvatanje monofizitizma ..te je nakon intervencije Belizara postavljen Vigilije..

---------

Karte koje su zanimljive za teoriju "deset rogova":

http://de.euratlas.com/atlas_europa_1-1000.htm

---------
Hvala na knjizi i posebno na stranicama 9 i 10:
http://books.google.com/books?id=2WuMyEzani8C&printsec=frontcover&dq=Edict+of+Valentinian+III&hl=de&source=gbs_summary_s&cad=0#PPA9,M1