Covjek-moralno bice

<BLOCKQUOTE>

Čovjek se oduvijek pita što je dobro a što zlo te nastoji učiniti ono što je bolje, ono dobro. Neki od razloga zašto čovjek želi biti "dobar" i "dobro činiti":
- da bi sam sebi izabrao ono dobro, bolje, kako bi znao tako postupati da si ne učini nešto zlo, loše, bol, patnju, nego da si učini nešto ugodno, lijepo, korisno;
- ako voliš nekoga, zasigurno mu želiš dobro, a ne želiš ga ražalostiti, uvrijediti, povrijediti;
- da bi svima nama u društvu bilo bolje, trudimo se izgraditi bolji i pravedniji svijet u kojem će vladati sigurnost i vladavina prava i dobrote;
- čovjek osjeća vrijednost vlastitog bića ("moj život jest najveća vrijednost, jer sve ostale blagodati ovoga svijeta meni znače tek uz postojanje moga života"), a to nuka čovjeka da poštuje i ostale ljude zbog poštivanja ljudskog života uopće (poštujući druge, pokazujem koliko poštujem vrijednost ljudskog života uopće);
- strah(opoštovanje) ili ljubav prema Bogu, motivira ljude da žive etično tj. "plemenito i dobro", odnosno u ljudima pobuđuje strah pred pravednim Božjim sudom koji će svakoga dostići.
Čovjek tako može postupati čisto ljudski tj. čitniti što ga je volja, bilo to dobro bilo zlo, ali može postupati i humano, tj. nastojeći učiniti ono dobro, bolje iz razloga što je motiviran učiniti dobro. Motivi za činiti dobro opisani su u prethodnom poglavlju. Naravno da će čovjek s više motiva da bude dobar utjecati na to da više pazi i da bude osjetljiviji na svoje postupke.
Ovakav način razmišljanja o pitanju dobra (i zla) zove se ETIKA. Etika je razumska disciplina tj. misaoni napor kojim čovjek nastoji sebi odgovoriti kako valja djelovati, razmišljati tj. živjeti a da to bude, ispravnije prema sebi i drugima. Etika je prerasla i u znanstevnu disciplinu tj. predmet zbog opsežnosti problematike i razrađenosti mehanizama za ispravno etično zaključivanje, pa se kao takva može pronaći u među školskim predmetima.
Moral je skup određenih etičkih postavki koje određena zajednica živi kako bi se ostvarilo neko zajedničko dobro, živjela neka vjerovanja, postigli neki ciljevi. Moralna pravila mogu biti: pisani zakoni, pisani ili nepisani običaji, volja autoritea, "istine vjere", ideološko shvaćanje sistema - režima itd… Postavlja se pitanje zašto bi čovjek dopustio da na njegovo etično razmišljanje utječu moralne postavke društva u kojem živi? Razlozi mogu biti:
- pojedinac time stječe svoje "korisno" mjesto u društvu kojeg prihvaća prihvaćanjem "pravila igre u društvu", osjećaj pripadnosti nekoj grupi, osjećaj sigurnosti u grupi u kojoj pojedinac živi skladno s ostalima
- zbog prihvaćanja zajedničkih etičkih postavki, religioznih uvjerenja, ideoloških shvaćanja, čovjek zapravo voli živjeti s istomišljenicima jer mu je tako lakše živjeti vlastite etičke postavke i prihvaćati etičko ponašanje drugih oko njega
I moral kao skup pravila može biti predmetom znanosti koja nastoji sistematizirati i etički opravdati moralne postavke koje zajednica živi.
Bonton je primjer zapisanih običaja koji proizlaze iz moralnih shvaćanja neke zajednice, kulture. Bonton propisuje pravila lijepog ponašanja kako bi se kroz govor i geste izrazilo poštovanje drugih ljudi i situacija u kojima se čovjek nađe.
www.inet.hr</BLOCKQUOTE>

U skoli sam uvijek imao +5 iz Etike i kulture i vjeronauka, sve u malom prstu.

Jedno je "ciniti" drugo je "pisati" trece je "zivjeti prema tim pravilima"

Zivimo u svijetu gdje "kontra" prkosi " moralu i etiki. Nazalost, stvarnost je nesto krvavija i nije lijepa kao mir radost i ljepota

Mislim da je važno da ono što zagovaramo i izražavamo svojim stavovima i pokazujemo u svojem svakidašnjem životu. Inače smo samo licemjeri i blatimo Krista svojom pojavom. Nitko nije rekao da će biti lako živjeti pobožno ali jedini način da učinimo neku promjenu u društvu jest da svojim životom i svojim djelima pokažemo ono što vjerujemo i za što se zalažemo. To je ono što ljudi vide i što ih natjera na razmišljanje. Hvala. Mir vam u Isusu Krisu.