Kršćanska likovna umjetnost

Obzirom da su ovdje obrađene i razglabane ostale umjetnosti (svih 9), nisam našao ništa o likovnoj umjetnosti (kiparstvo,slikarstvo i arhitektura), i klasične religijozne glazbe zanima me dali je neko zainteresiran za razgovor o tim stvarima.
Nisam glazbenik,ali studiram zaštitu kulturne beštine (pov. likovne umjetnosti, restauracija, očuvanje baštine).

klimt je napisao/la:

Obzirom da su ovdje obrađene i razglabane ostale umjetnosti (svih 9), nisam našao ništa o likovnoj umjetnosti (kiparstvo,slikarstvo i arhitektura), i klasične religijozne glazbe zanima me dali je neko zainteresiran za razgovor o tim stvarima.
Nisam glazbenik,ali studiram zaštitu kulturne beštine (pov. likovne umjetnosti, restauracija, očuvanje baštine).

Vrlo rado .
Izvoli.....sto nam mozes ponuditi,da li su u tvom sektoru i dvorci Hr?

Pa u principu jesu, ali moram biti iskren: nisam najbolje upućen. Studiram u Veneciju,no mogu lako se konzultirati u vezi bilo kojeg argumenta teme.
Istina je da su naši dvorci jako zapostavljeni i da (osim Trahoščana) im je nužna restauracija i revalorizacija.
Italija ima indeks dvoraca i plasira ih nevjerojatno. Mi ne i to je šteta jer imamo fenomenalnih stvari sa povijesnom pozadinom koja je jako interesantna.
ALI evo ohrabrujućeg primjera, nedavno restauriran Kaštel (dvorac) Bembo, u Balama u Istri.
Vraćen je vlasnici koja ga je darovala zajednici talijana u Balama i sda je ponos gradića.

http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://www.destinacije.com/
Thumbs/tn_Kastel_Bembo-Palaca_Soardo-Bembo.JPG&imgrefurl=
http://www.destinacije.com/date.asp%3Flang%3Dhr%26datum%
3D18.06.2005.%26pg%3D1&h=120&w=160&sz=4&hl=hr&start=1&um=1&tbnid
=Y5HvjvSlX8kmcM:&tbnh=74&tbnw=98&prev=/images%3Fq%3Dka%25C
5%25A1tel%2Bbembo%26um%3D1%26hl%3Dhr%26newwindow%3
D1%26sa%3
DN

OK.
reci mi da li su tvoj fah restauracija crkve ili opcenito!

Moja branša, i moji buduči posao jako ovisi o mojoj specijalizaciji.
Vjerojatno se neču baviti restauracijom crvi, ali kad bi se pokazala prilika da se nešto napravi, bio bih kvalificiran.
Naime ja bih upisao restauraciju povjesnih parkova i vrtova, to naravno obuhvača i restauraciju vile, dvorca ili bilo čega unutar tog parka.
Otvorio sam ovu temu da jer me zanima kulturna baština ali i da promoviramo baštinu na područiju bivše Jugoslavije. na primjer :
ako netko u svom gradu ima nekukvu crkvicu, stare biskupske dvore, ili nesto takvoga što nije baš najpoznatije neka to navede tu.

evo primjera:

http://www.hart.hr/pdf/r23/23-02-Demonja.pdf

Naime ja bih upisao restauraciju povjesnih parkova i vrtova, to naravno obuhvača i restauraciju vile, dvorca ili bilo čega unutar tog parka.

Klimt,
ne brini onda ces imati dosta posla,jer nasi ljudi nisu nauceni saditi,graditi i njegovati-nego cupati,rusiti,unistavati kako materijalna dobra ,tako i duhovna.Ako napravis promasaj u zivotu bit ce ti jedino u izboru lokacije,zato biraj odmah EU.
Vidi samo aboretum u Opeki,stoljetni park sa sekvojom,i mnoge druge parkove.

jooooooj...
poznata mi je činjenica vezana uz Opeku...

danas u glasu istre pročitajte koje ˝divote˝ sa pulskom Arenom:

http://www.glasistre.hr/

tako je dvorac Bombelles godinama devastiran i krađom ispražnjen i nemaron doveden do propasti.
Izgledao je nakon čišćenja ovako:

http://free-vz.t-com.hr/Arboretum-Opeka/

A sada na žalost izgleda ovako:

http://goodghost.bloger.hr/post/arboretum-opeka/31897.aspx

Da tako je nekad bila Opeka.
A sto mislis o dvorcu Bosiljevu i njegovom parku.Da li zbiljam treba dvorce pretvoriti u birzuse i onda ih njegovati?

<table cellSpacing=0 cellPadding=0 width="100%" border=0><tr><td width="100%" height=12> </TD></TR> <tr><td vAlign=top><table class=borderslika22 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=komentarslika cellSpacing=0 cellPadding=0 width="100%" border=0><tr><td class=komentarslika></TD></TR></TABLE></TD></TR> <tr><td><table height=21 cellSpacing=0 cellPadding=0 width="100%" border=0><tr><td>2.4.2006 17:02:32</TD></TR></TABLE>Udruga Prijatelji dvorca Maruševec upozorava na devastaciju povijesna zdanja i dvorskog arboretuma </TD></TR> <tr><td><table cellSpacing=0 cellPadding=0 width="100%" border=0><tr><td class=naslov><table cellSpacing=0 cellPadding=0 width="100%" border=0><tr><td class=naslov2></TD></TR> <tr><td class=naslov2>Vandali razbijaju prozore i provaljuju u dvorac</TD></TR></TABLE></TD></TR> <tr><td class=naslov></TD></TR> <tr><td align=left> Popucale vodovodne cijevi, stakla na prozorima što ih je kamenjem razbila obijesna mladež, otpala žbuka sa zidova, teško devastirani elementi dvorske arhitekture i grafitima “ukrašen” ulaz u dvorac Maruševec tek su neki od vanjskih pokazatelja da se dvorac, o kojemu se nitko ne brine, sam od sebe urušava i gotovo naočigled propada. Na uništavanje i ubrzano umiranje dvorca obitelji Vragović iz 17. stoljeća (dvorac se prvi put spominje u 15. stoljeću), u koji kroz vrata na kuli često provaljuje razularena mladež i pravi nered, upozorava i mr. Blanka Glavica-Ječmenica, predsjednica Udruge Prijatelji dvorca Maruševec, koja je iz entuzijazma i dalje spremna voditi brigu o dvorcu, i to tako dugo dok ga vlasnik ne preuzme, obnovi i odredi mu namjenu. Naime, pravomoćnim rješenjem mjerodavnog državnog ureda dvorac je lani sa svim okolnim nekretninama vraćen dr. Oscaru Pongratz-Lipittu iz Austrije, kao prvom nasljedniku prijašnjeg vlasnika Maruševca, svog imenjaka dr. Oscara Pongratza. On je idućih dana najavio dolazak u Hrvatsku i preuzimanje dvorca. No mr. Glavica-Ječmenica ističe dojam da je vlasnik, čini se, zainteresiran samo za njegovo puko preuzimanje i konzerviranje, ali ne i “privođenje svrsi”, što bi značilo da je osuđen na dalje propadanje i da u vodu padaju svi planovi vezani uz njegovu turističku valorizaciju. Udruga pak smatra da su dvorac i cijeli okolni golemi kompleks koji obuhvaća park s rijetkim vrstama flore, te šume i jezero (dr. Pongratz nekad je bio vlasnik golema kompleksa s ciglanom, ugljenokopom i šumama i oranicama sve do slovenske granice) vrijedna baština od značaja za cijeli maruševečki kraj, te da se ne bi smjelo odustati od njena uključivanja u razvojne turističke planove. - Naša udruga je lani posredstvom pravnog zastupnika dr. Pongratza molila dozvolu da i dalje nastavi sa svojim aktivnostima u dvorcu, kao što smo to činili tijekom prošlih desetak godina. U tom smo razdoblju u dvorcu priredili 80-tak izložbi, 18 koncerata, brojne promocije knjiga, osmislili smo maruševečki suvenir, promovirali dvorskog slikara (Juricu Vargu), priredili smo brojne slikarske radionice, pokrenuli akciju oko obilježavanja djela našeg nekadašnjeg sumještanina Gustava Krkleca, a u održavanje i čišćenje dvorca i njegova okoliša članovi udruge uložili su bezbrojne sate rada. Sve to govori o tome da su kroz dvorac prošle tisuće posjetitelja koje su u njegove dvorane unosile život. Našom zaslugom do dvorca su stizali i turistički autobusi. Sve zarađeno trošili smo na simboličan popravak i održavanje dvorca, ali je sigurno je da su te naše aktivnosti produljavale život dvorcu – kaže B. Glavica-Ječmenica. Udruga inače ima stotinjak članova iz raznih dijelova Hrvatske koji većinom djeluju kao podupirući, dok je aktivnih članova samo desetak. - Za dvorac nam ništa nije bilo teško, ali je teško nemoćno promatrati njegovo propadanje koje je u posljednje vrijeme i više nego očito. Više puta dogodilo se da mladež razvali vrata na ulaznoj kuli i provali u dvorac, pa onda prave nered, razbacaju slike i dvorski inventar. Bojimo se za sigurnost nekoliko stalnih postava u dvorcu, a nove izložbe više se niti ne bismo usudili prirediti, jer bojimo se da bi u takvim noćnim pohodima mogli stradati ekponati, a kako onda autoru nadoknaditi štetu – ističe naša sugovornica. Nevoljko spominjući probleme s lokalnim vlastima i neugodnosti što ih je udruga imala kada se suprostavila devastaciji dvorca “javnim radovima” i vandalskom rušenju arboretuma (kada je, 2000. godine, na nedopušten način srušeno 296 stabala, od mladica do starih stabala) mr. Glavica-Ječmenica poručila je da je udruga i dalje spremna na angažman u dvorcu, tako dugo dok vlasnik ne odluči o njegovoj stvarnoj namjeni, jer će u protivnom proces propadanja uzeti još više maha. Dojam propadanja još više pojačava potpuno zapušten golem park: lipa stara oko 800 godina sablasno je suha, a s vrha su otpale debele grane i zaustavile se na nižim rašljama drveta, pa prijeti opasnost po život prolaznika. - Bojimo se da će lipu srušiti, a to nije potrebno, jer je ona prvorazredni hortikulturni spomenik. Usto, ona će ponovno prolistati. Trebalo bi odstraniti samo suhe grane – ističe mr. Glavica-Ječmenica. Slično je i s dva zapuštena hrasta stara više od 700 godina, s više od tri metra u promjeru. Park vapi za čišćenjem i obnovom, jer tek tada bi do punog izražaja došla njegova ljepota i vrijednost kojoj doprinose brojne rijetke vrste: tako kod dvorca pozornost plijeni isprepleteni ljubavni “zagrljaj” sekvoje i smreke koje rastu iz istog korijena, te rijetko stablo ginkhoa, čije plodove mještani skupljaju i od njih pokušavaju ugojiti mladice stabla. No, ti detalji tek su kap u moru raznih zanimljivih priča vezanih uz maruševečki dvorac. Članovi Udruge Prijatelji dvorca Maruševec ne žele da one padnu u zaborav. Lj. R. </TD></TR> <tr><td height=20> </TD></TR> <tr><td><table cellSpacing=0 cellPadding=0 width="100%" border=0><TR></TR> <TR></TR> <tr><td><table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=komentarslika cellSpacing=0 cellPadding=0 width="100%" border=0><tr><td class=komentarslika> mr. Blanka Glavica-Ječmenica - predsjednica Udruge Prijatelji dvorca Maruševec</TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> <table class=borderslika2 cellSpacing=0 cellPadding=0 align=center border=0><tr><td></TD></TR></TABLE></TD></TR></TABLE></TD></TR></TABLE></TD></TR></TABLE>

Sto reci za ovako nesto,engleski park.

Bosiljevo samo je jedan od bezbroj bisera koji imamo u HR. Sada tako izgelda:

http://www.destinacije.com/i_karte_rez.asp?lang=slo&p=Dvorac%20Bosiljevo&t=opis_slike&pg=1&prikaz=&news=

Neki dvorcui bili su devastirani tokom dva svjetska rata, neki tokom domovinskog rata, neki deprivatizacijom u kojoj je bivsa drzava oslobadjala dvorce od vlasnika itd. ...
Treba plasirati te dvorce, rekonstruirati ih, i odrzavati. Postoje fondovi za takve stvari u ministarstvima kutlure,bastine u normalnim zamljama !!!
Vec jedom treba poceti ulagati u nesto sto je hrvatsko, i sto bi nas promoviralo. Evo primjera Italije, (jasno jedinsven primjer, ali sta se moze... ) , ali i hrvatska je centralno-europska drzava i ima sve kvalitete da postane turisticko-kulturna destinacija.

Moglo bi ih se pretvoriti u museje, skole, hotele (manji dio, a niti manji po mogocnosti). trebalo bi raspisati natjecaj eza takve stvari,ali uz klauzulu da ulagaci moraju biti hrvati, ili imati drzavljnastvo,ili bar imati stalno prebivaliste najmanje 10 god. kako se nebi desilo da sve rasprodamo.

http://www.kr-zag-zupanija.hr/press.asp?HidTrazi_tisak_web=DA&TxtTrazi_tisak_web=i%9A%E8ezle

Klimt,
reci mi molim te da li je po regijama uredjena pejzazna arhitektura,koji su najcesci stilovi zastupljeni?