novosti iz ekologije

Drvoder sutrašnjice

Od arhitekta koji je još '70-ih je projektirao prvu kuću na solarno napajanje, a 1999. magazin Time ga je proglasio junakom planeta dolazi neboder budućnosti - na summitu o budućnosti.

William McDonough jedan od najcjenjenijih arhitekata koji su se u svojem radu orijentirali na ekološki prihvatljivu gradnju. Tower of Tomorrow (toranj sutrašnjice), neboder koji funkcionira kao stablo među njegovim je novijima projektima. Sam proizvodi kisik, destilira vodu, stvara energiju i čak proživljava mjene godišnjih doba! Tzv. treescaper ili bukvalno 'drvoder'. <table cellSpacing=0 cellPadding=0 width=310 border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> Zgrada je aerodinamična čime reducira nalete vjetra, a zaobljenošću pak štedi na potrošnji materijala potrebnih za izgradnju, stabilnija je i maksimizira prostor. Ipak, najupečatljivija odlika je njena flora. Zeleni krov i trokatni atrij s biljkama dominiraju zapadnom stranom objekta. Navodnjavanje je riješeno recikliranjem otpadnih voda iz umivaonika i tuševa, a ono što ostane preusmjerava se u vodokotliće WC-a. <table cellSpacing=0 cellPadding=0 width=310 border=0><tr><td></TD></TR></TABLE> Južna fasada, njenih nekih 9000 m2 načinjena je od foto-ćelija kojima se sunčeva svjetlost pretvara u električnu energiju i time zadovoljava otprilike 40% potreba zgrade. Kombinirana 'toplana' također je predviđena kako bi se nadoknadila energija koja nedostaje. Svi materijali korišteni u izgradnji i opremanju ovog tornja trebali bi biti reciklirani ili zbrinuti na način da ne postanu otpad. Dodatni detalji o zgradi trebali bi se otkriti tijekom World Future Energy Summita u Abu Dhabiju između 21. i 23. siječnja.

net.hr

U Kini ne nose vrećice

Zbog prekomjernog korištenja plastičnih vrećica od strane mnogobrojnog kineskog pučanstva, vlada je donijela proglas kojim se zabranjuje njihova proizvodnja i dijeljenje u dućanima.

Zabranivši gotovo preko noći proizvodnju, pa time i distribuciju plastičnih vrećica (preko 0,025 mm debljine), Kina je započela borbu s otpadom u kojem se guši. Za tri milijarde vrećica u svakodnevnoj cirkulaciji potrebno je godišnje preraditi 5 milijuna tona sirove nafte za njihovu proizvodnju. "Naša zemlja koristi ogromne količine plastičnih vrećica. No, dok izlazimo u susret potrošačima, uzrokovali smo ozbiljno zagađenje, gubitak energije i ostalih resursa zbog njihovog prekomjernog korištenja i neadekvatnog zbrinjavanja", objavila je vlada na svojoj web-stranici, a prenosi Reuters. Ova se odredba odnosi na one vrećice koje su se do sada besplatno dijelile u dućanima, te se očekuje da će od 1. srpnja sve vrećice imati svoju cijenu, što već neke pokrajine, poput Šencena, primjenjuju. <table style="BACKGROUND: #e2e2e2; MARGIN: 8px 0px" cellSpacing=2 cellPadding=0 width=156 align=right border=0><tr><td class=tekst>U ožujku 2007. San Francisco je postao prvi grad u SAD-u koji je zabranio nereciklirajuće vrećice od naftnih derivata, uslijedila je kanadska Manitoba, dok su u Južnoj Africi, Irskoj i Tajvanu povećani porezi na plastične vrećice.</TD></TR></TABLE> "Želimo potaknuti ljude da se vrate platnenim vrećicama i košarama dok kupuju na tržnici", stoji u objavi kojom se najavljuju ozbiljne kazne za prekršitelje novog zakona. Osim prijetnji, vlada se obvezala prilagoditi poreze ovoj odredbi i dodatno potaknuti industriju recikliranja uz već dane naputke o odvajanju plastike od ostalog smeća.

net.hr