Prijeti katastrofa gora od znanstvene fantastike
Ledenjak Torres del Paine u Čileu
Na Antarktiku se raspadaju ledeni blokovi, u Čileu se tope ledenjaci, a u Amazoniji se prašume 'guše' zbog globalnoga zagrijavanja, upozorio je Ki-mun.
VALENCIJA - Vlade moraju učiniti više u borbi protiv globalnoga zagrijavanja, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-mun predstavljajući izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o šteti koja je već nanesena prirodi i koja je "strašna kao znanstvena fantastika".
Volite nagrade?
Mi ih dijelimo!
Nagradna SMS-anketa
Ki-mun je u Valenciji izaslanicima iz više od 130 zemalja zahvalio što su se sastavili četvrti po redu izvještaj, odnosno vodič kroz opasnosti od klimatskih promjena. UN-ov panel o klimatskim promjenama ove je godine nagrađen Nobelovom nagradom za mir.
Glavni tajnik UN-a nedavno je posjetio Antarktiku i ondje vidio kako se raspadaju ledeni blokovi, a u Čileu se tope ledenjaci Torres del Paine. Posjetio je i Amazoniju gdje se prašume "guše" zbog globalnoga zagrijavanja.
"Dolazim vam potresen nakon što sam vidio kako najveće blago našega planeta ugrožava čovjek", rekao je i dodao: "Ti su prizori strašni kao filmovi znanstvene fantastike. Oni su i strašniji, jer su stvarni".
Nakon višednevnih pregovora izaslanici su se dogovorili o dokumentu na 26 stranica na kojem govore o opasnostima od zagrijavanja i za nj okrivljuju najviše čovjeka i njegovu upotrebu fosilnih goriva.
U izvještaju se kaže da ju promjene klime nedvojbene, a da ih se najveći broj odnosi na povećanje prosječnih temperatura od sredine 20. stoljeća zbog povećanja koncentracije stakleničkih plinova što je posljedica ljudske aktivnosti.
Prema tom izvještaju, temperature će i dalje rasti, od 1,1 do 6,4 stupnja, a razina mora od 18 do 59 cm.
Vladama na raspolaganju stoji velik broj načina za borbu protiv globalnoga zagrijavanja, od povišenja poreza na emisiju, do mijenjanja zakona i poticanja istraživačkoga rada.
Emisija stakleničkih plinova morala bi do 2015. dosegnuti vrhunac i tako bi se globalni temperaturni rast zaustavio na 2 do 2,4 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskoga razdoblja, što je i najvažniji zacrtani cilj.
Troškovi borbe protiv zagrijavanja do 2030. u najskupljem će slučaju značiti gubitak od manje od 3 posto globalnoga bruto proizvoda na godinu.
Hina|Net.hr
17.11.2007.
Ledenjak Torres del Paine u Čileu
Na Antarktiku se raspadaju ledeni blokovi, u Čileu se tope ledenjaci, a u Amazoniji se prašume 'guše' zbog globalnoga zagrijavanja, upozorio je Ki-mun.
VALENCIJA - Vlade moraju učiniti više u borbi protiv globalnoga zagrijavanja, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-mun predstavljajući izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o šteti koja je već nanesena prirodi i koja je "strašna kao znanstvena fantastika".
Volite nagrade?
Mi ih dijelimo!
Nagradna SMS-anketa
Glavni tajnik UN-a nedavno je posjetio Antarktiku i ondje vidio kako se raspadaju ledeni blokovi, a u Čileu se tope ledenjaci Torres del Paine. Posjetio je i Amazoniju gdje se prašume "guše" zbog globalnoga zagrijavanja.
"Dolazim vam potresen nakon što sam vidio kako najveće blago našega planeta ugrožava čovjek", rekao je i dodao: "Ti su prizori strašni kao filmovi znanstvene fantastike. Oni su i strašniji, jer su stvarni".
Nakon višednevnih pregovora izaslanici su se dogovorili o dokumentu na 26 stranica na kojem govore o opasnostima od zagrijavanja i za nj okrivljuju najviše čovjeka i njegovu upotrebu fosilnih goriva.
U izvještaju se kaže da ju promjene klime nedvojbene, a da ih se najveći broj odnosi na povećanje prosječnih temperatura od sredine 20. stoljeća zbog povećanja koncentracije stakleničkih plinova što je posljedica ljudske aktivnosti.
Prema tom izvještaju, temperature će i dalje rasti, od 1,1 do 6,4 stupnja, a razina mora od 18 do 59 cm.
Vladama na raspolaganju stoji velik broj načina za borbu protiv globalnoga zagrijavanja, od povišenja poreza na emisiju, do mijenjanja zakona i poticanja istraživačkoga rada.
Emisija stakleničkih plinova morala bi do 2015. dosegnuti vrhunac i tako bi se globalni temperaturni rast zaustavio na 2 do 2,4 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskoga razdoblja, što je i najvažniji zacrtani cilj.
Troškovi borbe protiv zagrijavanja do 2030. u najskupljem će slučaju značiti gubitak od manje od 3 posto globalnoga bruto proizvoda na godinu.
Hina|Net.hr
17.11.2007.