Kršćanski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kršćanski ForumLogin

PREŠLI SMO NA https://krscanski.chat/


descriptionZacinsko bilje EmptyZacinsko bilje

more_horiz
ESTRAGON (Artemisia dracunculus L.) Zacinsko bilje PrintButton Zacinsko bilje EmailButton
Gordana Horvatović
Petak, 09.05.2008

Zacinsko bilje Estragon01v_11Porodica: glavočike (Asteraceae)
Narodna imena: zmijina trava, betram, tarkanj, ljiljičnjak

Opis biljke
Estragon je veoma bujna, do 120 cm visoka kultivirana trajnica. Svjetlozeleni kopljasti listovi stoje na stabljici naizmjenično i dužine su od 6–8 cm. Iz zalistaka propupaju male cvjetne glavice.
Poznate su dvije sorte estragona, francuski i ruski. Francuski estragon, koji zovu još i pravi estragon ili njemački estragon, je niža do 1 m visoka biljka ugodno mirisnih listova. Ruski estragon je nešto viši i manje je aromatičan, a po kvaliteti znatno zaostaje za francuskim.
Porijeklo i rasprostranjenost
Estragon potječe iz istočne Europe i Sibira. Kasnije se proširio i u druge zemlje te danas u Francuskoj, Njemačkoj i u Vojvodini uzgajaju francuski estragon. Ova biljka može se naći i u prirodi po neobrađenim predjelima i stjenovitim obroncima, kao i u mnogim vrtovima.
Karakteristike i sastojci
Cijela biljka ima vrlo ugodni aromatični miris i slatkasti okus. Glavni sastojak ove biljke je eterično ulje kojega ima 0, 3–2%. Eterično ulje francuskog estragona sadrži do 65% mirisnog metilkavikola kojega u ruskom estragonu uopće nema. Biljka sadži najviše eteričnoga ulja kada je u punom cvatu.
Uzgoj, prerada i čuvanje
Estragon voli sunčani i topli položaj u zavjetrini i ne podnosi mraz. Najčešće uzgajamo francusku sortu estragona, a budući da se cvjetovi ne razvijaju uvijek i uglavnom su sterilni, biljku razmnožavamo samo podjelom odraslih biljaka. To se radi u jesen ili u rano proljeće. Kao začin upotrebljavamo svježe ili osušene listiće i vrške koje počinjemo brati već u lipnju. Osušeni estragon čuvamo u tamnim, dobro zatvorenim staklenkama ili posudicama da ne izgubi miris. Još je bolje staviti svježe ubrane listiće u hladnjak ili zamrzivač.
Uporaba u kuhinji
Estragon se koristi kao začin u pripremanju mnogih jela, a poznato je da se koristi i za aromatiziranje vinskog ili jabučnog octa. Dobar je dodatak raznim jelima od povrća, kao i pečenkama i umacima. Svoju punu aromu razvija tek prilikom kuhanja. U narodnom ljekarstvu koristi se kao biljka koja povećava apetit i ublažava želučane smetnje, a pomaže i pri lošoj probavi i napuhavanju.
www.mojcvijet.hr

descriptionZacinsko bilje EmptyRe: Zacinsko bilje

more_horiz
ĐUMBIR (Zingiber officinale Roscoe) Zacinsko bilje PrintButton Zacinsko bilje EmailButton
Gordana Horvatović
Srijeda, 07.05.2008

Zacinsko bilje Djumbir2v_11Porodica : đumbiri – Zingiberaceae
Opis biljke
Đumbir je trajnica s puzavom podzemnom stabljikom iz čijih gomoljastih zadebljanja – rizoma izrasta uspravna stabljika visine 30–120 cm, s naizmjenično raspoređenim, uskim, duguljastim, sjajnim listovima. Svojim izgledom slična je trstici. Cvate malim žutozelenim cvjetovima koji su sakupljeni u stožaste, grozdaste cvasti.
Porijeklo i rasprostranjenost
Domovina đumbira je južna Azija, a njegov najveći proizvođač je Indija, kolijevka egzotičnih začina. Đumbir se danas uzgaja u mnogim zemljama kao što su Nigerija, Jamajka, Haiti, Tajvan, Japan, Kina, Egipat, Grčka, Meksiko i dr. Međutim, najcjenjeniji je đumbir s Jamajke kojega, iako sadrži samo 1% eteričnog ulja, cijene zbog njegove profinjene arome.
Karakteristike i sastojci
Ovisno o zemlji u kojoj je uzgojen rizom đumbira sadrži 1–2,5% eteričnog ulja čiji glavni sastojak je seskviterpen zingiberen, a sadrži i mnoge druge mono i seskviterpene i njihove derivate. Seskviterpenov alkohol je najznačajniji među njima jer daje karakteristični blagi miris đumbiru. Đumbir koji miriše na limun sadrži također i citral. Oštrina okusa pripisuje se neisparljivim smolastim sastojcima kao što su zingeron, gingerol, shogaol i dr.
Iz povijesti
Đumbir uzgajaju već veoma dugo u Indiji i Kini. Spominje ga već kineski filozof Konfucije oko 500 god. pr. n. e, a spominje se i u Kuranu, svetoj knjizi muslimana što znači da je bio poznat i u arapskim zemljama. Isto tako, bio je jedan od prvih egzotičnih začina kojeg su upoznali Europljani. Postao je tako popularan u Europi da je bio uključen kao začin pri svakom postavljanju stola.
Zacinsko bilje Djumbir01v_11Uzgoj, prerada i čuvanje
Kao i svim ostalim tropskim začinima za rast i razvoj potrebno mu je toplo i vlažno podneblje. Razmnožava se diobom rizoma koji se sadi u plodnu dobro dreniranu zemlju. Iz rizoma vrlo brzo potjeraju izdanci, a biljka nakon 9 – 12 mjeseci rasta počinje venuti. Tada se korijenje iskapa, očisti, opere, a posebnim nožićima pažljivo se odstrani vanjska korica. Tako očišćeno korijenje suši se na suncu još 8 dana. Osušeni đumbir teži još samo 25% svoje prvotne težine. U nekim zemljama korijenje ne gule prije sušenja pa je zato tamniji i ima grubu naboranu površinu te ga zovu još i crni đumbir, a oguljeni bijeli đumbir. Biljku vrlo lako možete i sami uzgojiti iz korijena đumbira koji posadite u veći cvjetni lonac ili kraj vrtnog jezerca gdje će dobro pristajati zbog svog izgleda nalik na trsku.
Uporaba u kuhinji
Samljeveni đumbir rijetko nalazimo u našim trgovinama zbog slabog zanimanja za ovaj začin, ali se zato sve više u našim trgovinama može naći korijen đumbira. Đumbir jelu daje aromatični, osvježavajući i pomalo pikantni okus. U kombinaciji s drugim začinima primjeren je za začinjavanje raznih juha, umaka, jela od povrća, voćnih deserta medenjaka i drugih jela. Đumbir je i jedan od sastojaka curry mješavine začina. Jedan je od najvažnijih začina kineske i indijske kuhinje. Đumbir ili njegove ekstrakte koristimo i za aromatiziranje nekih alkoholnih pića (pivo, vino, liker). Vani je poznatoi bezalkoholno pivo od đumbira koje podsjeća na limunadu. Osušeni i samljeveni đumbir koristi se za pripremu medenjaka, nekih peciva i piškota, a u mesnoj industriji za začinjavanje nekih salama i paštete.
www.mojcvijet.hr

descriptionZacinsko bilje EmptyRe: Zacinsko bilje

more_horiz
RUŽMARIN (Rosmarinus officinalis L.) Zacinsko bilje PrintButton Zacinsko bilje EmailButton
Gordana Horvatović
Srijeda, 30.01.2008

Porodica: usnjače (Labiatae)
Narodna imena: pravi ružmarin, ružmarin

OPIS BILJKE
Ružmarin raste kao snažno razgranati grm koji može narasti i do 2 m u visinu. Gusto je obrastao 1-3 cm dugim šiljastim listovima bez peteljke. Listovi su s gornje strane tamno zeleni, a s donje strane dlakavi i bjeličasti. Cvjetovi su mali i bijeloplavi ili bijeli raspoređeni na gornjim dijelovima grančica. Cijela biljka ima vrlo intenzivan i ugodan miris.
Zacinsko bilje Ruzmarin_br4UZGOJ I PRERADA
Ružmarin uspješno raste u umjerenom klimatskom području, ali se uspješno može uzgajati i u posudi za cvijeće kao ukrasna biljka i začin. Grančice se režu kad biljka procvate, a mogu i kasnije. S, u hladu osušenih grančica, odvoje se listići koje ćemo usitniti i uporabiti kao začin.
UPORABA U KUHINJI
Kao začin upotrebljavamo svježe ili osušene listiće ružmarina koje možemo usitniti ili samljeti prije uporabe. Ružmarinom začinjavamo razna jela kao što su: razni umaci, marinade, juhe i dr. Vrlo je popularan u talijanskoj i francuskoj kuhinji. Upotrijebljen kao začin, ružmarin pospješuje izlučivanje probavnih sokova, žući i vjetrova.

.bl {background: url(http://mojcvijet.hr/components/com_magazine/layouts/images/bl.gif) 0 100% no-repeat #eeeeee; }
.br {background: url(http://mojcvijet.hr/components/com_magazine/layouts/images/br.gif) 100% 100% no-repeat}
.tl {background: url(http://mojcvijet.hr/components/com_magazine/layouts/images/tl.gif) 0 0 no-repeat}
.tr {background: url(http://mojcvijet.hr/components/com_magazine/layouts/images/tr.gif) 100% 0 no-repeat; padding:10px}
.clear {font-size: 1px; height: 1px}


www.mojcvijet.hr

descriptionZacinsko bilje EmptyRe: Zacinsko bilje

more_horiz
privacy_tip Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
power_settings_newLogin to reply