Mada su Kalvin i puritanci pokazivali određeno poštivanje prema Židovima, Luhterov antisemitizam slićan je bio antisemitizmu crkvenih otaca i on je na Židove gledao kao na oličenje svega što je Bogu strano. Neposredno prije smrti, 1543, napisao je traktat Protiv Židova , u kome je izložio program praktičnih mjera za izopćavanje Židova iz društva, koji je uključivao i paljenje sinagoga. Adolf Hitler će tokom holokausta koristiti dio ovog traktata.
Da li je ovo toćno:
Prije nekih 2,700 godina Asirci su protjerali Deset plemena Kraljevstva Izraela, oni će se, po vjerovanju, jednoga dana vratiti u Svetu zemlju, ali ne dok ne pređu strašnu rijeku Sambayton kojom će ih Gospodin (Bog) zaštititi.
U godinama 722-721. prije nove ere, Deset plemena koja su živjela u sjevernom izraelskom Kraljevstvu, nestalo je. Poraženi od asirskog kralja Shalmanesera V., oni su odvedeni u gornju Mezopotamiju i Medeju, današnja Sirija i Irak. Deset plemena nikada se nije vratilo. Potomke ovih deset izgubljenih plemena mnogi su putnici tražili među raznim plemenima širom svijeta. Ova plemena bili su:
- Ašer (Ašer, אשרי),
- Dan,
- Efraim,
- Gad,
- Isahar,
- Mannaše,
- Naftali,
- Ruben,
- Šimon,
- Zebulun.
http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=243&id_projekta=0
Najstariji narod na svijetu | |
Što reći o narodu za kojega su i najveći optimisti smatrali da će nakon rimskoga pohoda na Judeju u I stoljeću nove ere nestati s lica zemlje kao i toliki drugi narodi u povijesti? O narodu koji se pokazao žilavim i ostvario nemoguće – održao se u dijaspori dvije tisuće godina kada mu je sredina u koju je došao, često bila negostoljubiva? Što reći o narodu koji je dao stotinu i šesnaest nobelovaca, koji je nakon mukotrpnog i dugog čekanja dobio svoju državu na tlu Palestine, o narodu koji pamti stare Egipćane, Babilonce, Perzijance i Rimljane. 26.1.2004 Gost autor | |
Židovi su semitski narod porijeklom iz Mezopotamije koji se u vlastitim pisanim spomenicima različito naziva pa otuda i različiti nazivi za njega u svijetu: Židovi, Judejci, Hebreji, Izraelci, Ivri, Jhudi, Jisraeli, Džühud (perz.), Çifut (tur.). Etnografski se danas razlikuju tri glavne skupine: Aškenazi, Sefardi i tzv. istočne zajednice. Aškenazi i Sefardi naziv su dobili po zemlji koja ih je najviše obilježila tijekom duge migracijske povijesti (na hebrejskom jeziku Njemačka se naziva Aškenaz, a Španjolska Sfarad). Aškenazi govore jezikom jidiš koji je mješavina hebrejskog i njemačkoga jezika, a Sefardi jezikom ladino, mješavinom hebrejskog i španjolskoga. Pripadnici istočnih zajednica (hebr. edot hamizrah) porijeklom su iz raznih zemalja Afrike i Azije (nedavno smo imali priliku čuti da je država Izrael odlučila preseliti svih 18 000 Židova iz Etiopije u Izrael). Danas u svijetu živi oko 15 000 000 Židova (Werner, 1992.). Pripadnici židovske vjere 16./17. rujna ove godine dočekat će čak 5765. godinu. Židovi u Hrvatskoj Među prvim Židovima na prostoru Hrvatske bili su oni u Dalmaciji o čemu govore nadgrobni spomenici u Benkovcu (I. st.) i Solinu (III. st.). U srednjem vijeku najviše ih živi u Splitu i Dubrovniku, a znatan broj u Zadru i u Rijeci. Sinagoga u Dubrovniku najstarija je sefardska sinagoga u Europi (snimio: M.Biruš) U Španjolskoj se u XV. stoljeću položaj Židova bitno pogoršava odlaskom Arapa s kojima su Židovi živjeli uglavnom u miru te oni sele u druge dijelove Europe, pa tako u Dubrovniku nastaje jedna od značajnijih zajednica. Sefardi su u Dubrovniku živjeli u zasebnom dijelu grada, getu koje se nalazilo na mjestu današnje Žudioske ulice. Sinagoga u toj ulici jedna je od najstarijih u Europi, iz XV. je stoljeća. ,,Žudioska'' zajednica u Dubrovniku čuva umjetnine poput jedne tore iz XIII. te dviju iz XVII. st.. Prošle je godine otvorena izložba koja je govorila o polutisućljetnoj kulturi Sefarda u Dubrovniku. ---- Prema Vikipedii -Judaizam je za Židova vjera i 'način života'. Fizički i po jeziku Židovi se danas mnogo ralikuju od mjesta do mjesta. Njih ipak danas najviše dijele na dvije glavne grupe, to su Aškenazi (Ashkenazim, plural je Ashkenazim), ova riječ u u hebrejskom označava 'Nijemca'. Mnogi Aškenazi živjeli su u Njemačkoj, gdje su govorili jezikom jidiš, i središnjoj Europi. Tokom Drugog svjetskog rata mnogi Aškenazi su stradali po logorima. O temi stradavanja ovih Židova, za moj ukus, pravo remek-djelo ostvario je Steven Spielberg sa svojim filmom ' Schindler's List’. Druga grana Židova poznata je kao Sefardi (Sephardi), u hebrejskom označava ‘Španjolca’, njih ima danas u Španjolskoj, Portugalu i Sjevernoj Americi. Drge grupe Židova nazivane su raznim imenima: Beta Israel ili Etiopski Židovi, u sjeveroistočnoj Africi; Buharski Židovi, u središnjoj Aziji; Perzijski Židovi, Iran; Mizrahi, grupe Sefarda u sjevernoj Africi; Jemenski Židovi; Omanski Židovi; Romanioti u Grčkoj; U Italiji su poznati Bené Roma Židovi. Židova ima i na Kavkazu, Kini, Indiji, i drugdje. Sastavni dio imena raznih grupa Židova su riječi 'Beta', 'Bene' ili 'Bnei'. Mnoge grupe Židova u svijetu danas nalikuju narodima u čijoj sredini žive i služe se jezicima zemlje-domaćina. Poljska -Poljska je u Europi imala najveću koncentraciju Židova, postala je dom Aškenazima iz središnje i istočne Europe, te malom broju Sefarda, koji su od kraja 15. stoljeća izbjegli iz Španjolske i Portugala. Ovdje se javlja židovska mistika - hasidizam ' Chassidim ', pokret za religioznim obnavljanjem u Poljskoj i Podoliji, današnjoj Ukrajini, pod vodstvom legendarnog 'Baal-Shem-Tov’-a, rođenog oko 1700. Pojavom industrijalizacije europski Židovi postaju industrijalci, bankari, trgovci. Od mnogih poznatih židovskih obitelji u Poljskoj ističu se Kronenberg, Natanson, Wawelberg i druge. Porodice Wawelberg and Rotwand utemeljile su prvi politehnički koledž na poljskom tlu. Uslijed povijesnih okolnosti Židovi se rijetko bave fizičkim radom pa se ističu na poljima glazbe i umjetnosti, tu su svoja imena ostavili Adam Muncheimer, kompozitor i ravnatelj varšavske Opere u 19. stoljeću, zatim Julian Tuwim, Antoni Slonimski, Jan Brzechwa, Artur Szyk, Henryk Kuna (kipar). U Periodu između dva Svjetska rata, Židovi čine 10% populacije Poljske od 33,000,000 stanovnika. Oni su politički aktivni i javljaju se političke stranke, lijevo-krilo Bund i Poalei Cion - פועלי ציון, komunisti; Cionisti, religiozni Cionistti - "Mizrachi" i "Agudas Israel". Postojala je i Narodna partija, Folksische Partei. Svoje novine (oko 30 dnevnih izdanja) Židovi tiskaju na jidišu, hebrejskom i poljskom. Židovi u Njemačkoj, Aškenazi, služe se jezikom jidiš (yidish), etničkih ih ima 49,219 (prema WCD-u, 2000. godine). Jugozapadnim dijalektom govore u južnoj Njemačkoj, Švicarskoj i francuskom Alzasu, srednje-zapadni dijalekt se govori u središnjoj Njemačkoj i nekim predjelima bivše Čehoslovačke; sjeverozapadni u sjevernoj Njemačkoj i Nizozemskoj . Jidiš se govori i u Belgiji, Madžarskoj, Izraelu. Ovaj jezik poznat je i kao judejsko-njemački. U Njemačkoj su poznati kao Juden. |